Foto: YouTube
"Najbolji pokretač građanskih pokreta otpora nije bijes, već humor. Građanski pokret Otpor! u Srbiji je 2000. godine završio svrgnućem Slobodana Miloševića, a u jeku sve prisutnijeg populizma današnjice, vrijedi prisjetiti se njegove povijesti.
Pokret Otpor! započeo je šalom. Prosvjednici su na bačvu zalijepili sliku Slobodana Miloševića i postavili ju usred grada. Pored nje stajala je bejzbolska palica.
Građani su u redu čekali priliku da palicom na bačvi iskažu svoje osjećaje prema tadašnjem predsjedniku. Policija je zaplijenila Miloševićevu bačvu, a za pokret Otpor! doznali su svi".
Treba iskoristiti politički vakuum
"Ako želite srušiti diktatora, morate uništiti alate i institucije režima, to jest naglavce okrenuti status quo. Obrana demokracije je drukčija. Ona uključuje obranu demokratskih institucija i principa od onih koji ih žele potkopati, čak i ako ih je izabrao narod.
Nemalo začuđuje činjenica da je danas demokraciju potrebno braniti upravo u Europi. Pad demokracije osobito je zabrinjavajuć u zemljama koje su među posljednjima ušle u Europsku uniju.
Prosvjed može biti uspješan jedino kad ima viziju, građansku slogu i plan djelovanja. Najvažniji princip prosvjeda je nenasilje.
Situacija u Srbiji u vrijeme stvaranja Otpora! bila je očajna, a većinu je potpuno napustila nada u politiku. Otpor! je preko noći iz studentskog ustanka uspio izrasti u pokret od 70.000 ljudi, koji je na posljetku svrgnuo diktatora.
Nemalim dijelom to duguje svojoj strategiji iskorištavanja političkog vakuuma između postojećih struktura moći i nezadovoljstva javnosti".
Građanski neposluh
"U Europi današnjice, nastali vakuum između političkih elita i nezadovoljnih birača iskorištavaju populistički vođe. Oni nude bijes, a ne nadu. Međutim, populizmu se nije moguće oduprijeti osim ako građani sami nešto ne poduzmu.
Pokreti otpora ne trebaju vođe. Mogu izrasti izvan tradicionalnih stranačkih struktura te nadići linije razdvajanja. Sličnom primjeru svjedočili smo 2015. godine u Poljskoj.
U Rumunjskoj su mase prošle godine izašle na ulice u znak prosvjeda protiv korupcije u državnom vrhu. Pokret se proširio i izvan urbane, obrazovane klase te postao izraz sveprisutne javne frustracije.
Rumunjska je europski rekorder po broju slučajeva političke korupcije.
Prosvjede je nužno kombinirati s gestama građanskog neposluha. U Poljskoj, vladajuća stranka Pravo i pravda zastupa diktaturu konzervativnih religijskih vrijednosti u svim vidovima javnog života. Međutim, 2016. godine 250.000 žena izašlo je na ulice i uspjelo zaustaviti donošenje potpune zabrane pobačaja.
U Mađarskoj, koju očekuju izbori u travnju, skupina neprofitnih udruga pokrenula je pokret "Zemlja za sve", koji traži izmjenu izbornog zakona koji narušava demokratski proces".
Europljani demokraciju uzimaju zdravo za gotovo
"Smijeh je moćno oružje. Prosvjednici u Rumunjskoj kartonske verzije svojih vođa odjenuli su u zatvorske uniforme. U Finskoj, aktivisti odjeveni u klaunove borili su se protiv rasističkih patrola protiv imigranata.
U njemačkom gradu Wunsiedel, građani i tvrtke obvezale su se donirati 10 eura anti-ekstremističkoj organizaciji za svaki metar marša koji je organizirala skupina ekstremnih desničara.
Europljani borbu protiv populizma moraju započeti revizijom narativa demokracije. Demokraciju i slobodu na životu održavaju snažne institucije i aktivno građanstvo.
Europljani možda predugo demokraciju uzimaju zdravo za gotovo. Aktivisti znaju da je upravo apatija naroda najsnažnije oružje u rukama diktatora.
Demokracija je odviše bitna da ju u potpunosti prepustimo političarima i strankama. Građanski pokreti učinkovitiji su kada su zabavni. I populisti i autokrati slabi su na porugu", zaključuje Popović za Guardian.
*Srđa Popović jedan je od osnivača srpskog pokreta Otpor!