Foto: SOS Osejava
SDP u Makarskoj, kao i u ostatku Hrvatske, standardno bezmud, krezub i impotentan, itekako ima svoj udio krivnje za bespovratno upropaštavanje prekrasnog prirodnog krajolika i zaštitnog znaka Makarske.
Što se tiče "dohrane" gradskih plaža građevinskim otpadom te gradnje nakaradnih i neprirodnih "zemljanih Zlatnih ratova", koji su zauvijek nagrdili primorsku vizuru Makarske, taj ubojiti trend prema prirodi, moru i podmorju grada donedavno poznatog po prirodnim šljunčanim plažama i čistom moru, započeo je bivši "neovisni" gradonačelnik, pokojni Ante Novak. Danas se za projekt devastacije Osejave gorljivo zalaže Hloverka Novak-Srzić, formalno zastupnica HSLS-a nagrađena mjestom šefice Turističke zajednice.
Ali s obzirom na to da je u ovom gradu red da se na vlasti zavrti HDZ, toj stranci pripada čast da dokrajči predivnu Osejavu. I u svesrdnom trudu da to napravi, ne bira sredstva i metode te upravo pokreće završni čin te rabote.
Prije dva mjeseca pisali smo da je Osejava jedini preostali zeleno-modri pojas u Makarskoj, ali pod fatalnom prijetnjom propasti zbog megalomanskog projekta gradnje 22 sportska terena, žičare, garaže, brodskog pristaništa i lifta. Jedan od idejnih začetnika projekta je Marko Raos, ujak premijera Andreja Plenkovića i osoba od njegovog najvećeg povjerenja.
Prekrasan prirodni krajolik i zaštitni znak grada, šuma-poluotok površine 70 hektara na istočnom rubu grada iznimno je značajan i vrijedan za Makarsku. Riječ je o jedinstvenom i dosad netaknutom području mira, tišine i prirodne ljepote uz čisto more, sa svjetski poznatom plažom Nugal i mnogim malim skrivenim plažama i uvalama, koje je oduvijek privlačilo domaće zaljubljenike u prirodu i brojne turiste. U gradu i kraju masovnog turizma, a to su Makarska i njezina rivijera odavno, ovakav predio, koji po svemu odudara od ostatka ponude i okolne vreve, uvijek je bio poseban.
Ali posljednjih desetak godina Osejava više nije samo komparativna prednost i posebnost unutar makarskog masovno-turističkog paketa. Zastrašujućom metastazom čitavih naselja apartmanskih kućerina i zgrada, nabacanih i stiješnjenih od mora do Biokova bez ikakvog urbanističkog plana i cilja, osim brze i lake zarade, Makarska je od dalmatinske, jadranske i hrvatske ljepotice postala rugoba. Tuzemna verzija španjolskih betonskih depresivnih zimskih spavaonica i histeričnih ljetnih košnica. Manje poznata, a više zloglasna po turbo-folku i turbo-turizmu.
Istaknuli smo i da upropaštavanje Osejave, "značajnog krajobraza uz more", "park-šume" i javnog dobra, u režiji najjačih političkih stranaka traje već 17 godina. Sve kako bi se pod krinkom "interesa grada", "razvoja sportskog turizma" i "produljenja turističke sezone" pogodovalo krupnom privatnom kapitalu i bespovratno uništilo ovaj divni komad prirode.
Stranački aparatčici za koje misle središnjice (a oni samo lupaju naučene frazetine i izvršavaju naredbe), lutke na koncu "investitora" i "developera", naravno, ne mogu shvatiti ljepotu, značaj prirode i suživota s njom, jer je ne poimaju hodajući po tepihu od borovih iglica kroz šumu Osejave ili gazeći po žalu Nugla, plaže jedinstvene po vodopadu. Nego se natkriljeni nad nacrte i karte kreću kroz zone i boje kojom se označava prije svega ona građevna.
Ne znaju ni što znači odgovornost prema zajednici ili život u gradu. Jer da su toga svjesni, poštovali bi volju više od trećine ljudi koji žive u Makarskoj, 4177 (su)građana koji su potpisali peticiju Inicijative za spas Osejave, kojom se traži da taj jedini netaknuti dio makarske prirode takav i ostane.
Konačno, da imaju imalo političke soli u glavi, izbrojali bi da je akcija SOS Osejava dobila više potpisa nego što je gradonačelnik na proteklim izborima dobio glasova (3249) i da su za spas Osejave potpisali "birači", kada već ne poštuju "sugrađane". Bez obzira na to, gradski vijećnici odlučili su ignorirati volju 4177 makarskih građana, zaboravljajući da ti isti građani za vrijeme izbora preuzimaju ulogu birača, čiji glasovi im tada nikako nisu samo mrtvo slovo na papiru.
Na samom kraju prošle godine, Gradsko vijeće Grada Makarske donijelo je Zajedničku odluku o izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja "Sportsko-rekreativne zone Platno" i s tim u vezi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Makarske. Na toj sjednici Gradskog vijeća prije samog usvajanja ove odluke, koja je stavljena na dnevni red "radi izmještanja žičare sa Zagona na Osejavu - predio Platno (točnije iznad plaže Nugal)", najavljivani su senzacionalni projekti na ovom dijelu Osejave. Nakon što su građani saznali detalje o tome što je točno planirano na tom dijelu Osejave - predjelu Platno, odnosno kad su se upoznali s odredbama važećeg UPU-a Platno koji predviđa 22 sportska terena i 4 polivalentna i nakon što se donijela odluka kojom se želi izmjestiti zgradu polazne postaje žičare iznad Nugla, počeli su se buniti protiv tog plana.
Nakon pobune građana protiv izmještanja žičare na Osejavu i gradnje sportskih terena s pratećim objektima na Osejavi (predjelu Platno), makarski dogradonačelnik Joze Vranješ krajem siječnja izjavio je: "Ako građani ne žele sportski centar na Platnu, mi ćemo od toga odustati."
Građani okupljeni u inicijativu SOS Osejava informiraju javnost o detaljima projekta "Platno", koji podrazumijeva gradnju sportskih terena i pratećih objekata, te najavljuju pokretanje peticije za zaustavljanje projekta, na što im je HDZ-ov gradonačelnik Jure Brkan sredinom veljače poručio da će njihove zahtjeve uvažiti pod ovim uvjetom: "Trebate skupiti više glasova nego smo ih mi dobili na izborima."
Kada su "gradski oci" prije dva mjeseca vidjeli da je nezadovoljstvo građana veliko, a broj nezadovoljnika ogorčenih devastacijom Osejave ogroman, promijenili su taktiku i metode pa su od ulagivanja i cjenkanja prešli na kombinaciju ignoriranja i laganja.
S obzirom na to da je 4177 građanki i građana Makarske, koji su potpisali peticiju protiv uništavanja Osejave uz blagoslov i izvršenje vlasti, te na to da su o njihovu prosvjedu pred Gradskom vijećnicom izvijestili svi vodeći hrvatski mediji, HDZ-ov gradonačelnik Jure Brkan, nakon što je primio i ignorirao 4177 prikupljenih potpisa, radi prozirni manevar zavaravanja.
Grad unatoč izraženom protivljenju građana spornom projektu, naručuje i plaća iznos od 46.750 kuna za neprikladnu, promašenu i, što je najvažnije, obmanjujuću vizualizaciju izmijenjenog UPU-a Platno, kako bi na Tematskoj sjednici Gradskog vijeća pokušali prikazati gradnju zgrade polazišne postaje žičare i stadiona s pratećim objektima na Osejavi kao "zelenu zonu na rubu Grada", koja obuhvaća tek 7 hektara. Dakle, trećinu od megalomanskog projekta devastacije Osejave, najavljenog prije nego što je trećina građana Makarske ustala protiv njega.
Žičara je na Osejavu nasađena kao novi megalomanski ukras, ali i još jedna duda-varalica, jer oko potrebe njezine izgradnje u Makarskoj već desetljećima se slažu sve političke opcije. Naime, "to je dobro za turizam". Činjenica da joj nipošto nije mjesto na Osejavi i da bi uz žičaru usred netaknute šume niknula i posve neprimjerena garaža kapaciteta tisuću mjesta, manje je važna.
Zbog činjenice da se morski akvatorij Osejave nalazi unutar zaštićenog područja, a obalni dio neposredno graniči sa zaštićenim područjem, gradska vlast izbacuje iz UPU-a Platno morski akvatorij i prirodnu plažu (obalni dio), jer bi osim Strateške procjene utjecaja na okoliš, trebalo pokrenuti i postupak Ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu.
U novoj Odluci o izmjeni i dopuni UPU sportsko-rekreativne zone Platno i s tim u vezi Izmjena i dopuna PPUGM koja se "mora" usvojiti na sjednici 16. svibnja, govori se o smanjenju, tj. izbacivanju morskog dijela (akvatorija) iz plana.
Bezobrazluk vlasti ogleda se u tome što navedeni dio koji se, eto, po novome "neće dirati", nije ni bio površinom uračunat u ukupni plan.
Zanimljivo je da u Odluci o izradi UPU Sportsko-rekreativne zone Platno iz 2010. godine piše da je obuhvat UPU-a ukupne površine 14,30 hektara + pripadajući dio mora (akvatorij) 11,56 ha. A onda, u Odluci o donošenju UPU sportsko-rekreativne zone Platno iz 2011. godine piše da područje obuhvata plana iznosi oko 22,83 hektara.
Nigdje ne piše da se ta površina od 22,83 hektara odnosi samo na kopneni dio. Jer površina kopnenog dijela obuhvata plana iznosi oko 22,83 hektara. Nigdje ne piše kolika je površina morskog dijela (akvatorija) obuhvaćena planom.
"Gradski oci" su dakle iz svog megalomanskog i po Osejavu pogubnog plana, izuzeli tek akvatorij i zaštitno zelenilo. Akvatorij im je sad nebitan, ali i dalje živi ideja o pristaništu i liftu na Nuglu, kojom bi se uništila svjetski poznata plaža kako bi se putnici s velikih brodova prebacivali do žičare iznad. Ukidanje zaštitnog zelenila samo znači da investitori neće snositi troškove održavanja, nego će to raditi Hrvatske šume. Zato što se u 100 metara obalnog pojasa svakako ne može graditi. Ali se zato ide na "Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportske namjere". Namjena takvih područja ima raznih i podložna su promjeni. Ili kako se to stručno zove, "izmjenama i dopunama".
Na kraju, stvarno smanjenje projekta devastacije Osejave prema novoj odluci bit će za samo 2,52 hektara (a ne za 15 kako je prikazano lažnom "vizualizacijom" makarske vlasti) koja se odnose na prirodnu plažu, a dvije na tom dijelu doista su predivne. Uz spomenuti Kraljev gaj, tu je i poznati Solarić.
Ali upravo se tog dijela plaže i zaštićenog zelenila uvijek mogu "riješiti" kroz koncesiju privatniku. Kao što se dogodilo s krasnim prirodnim plažama na drugom, zapadnom ulazu u grad, koje su sada preorane, višestruko proširene i pretvorene u umjetne "dohranjene" nakaze potpuno u neskladu s prirodnim ambijentom, a sve kako bi služile investitoru koji je tamo izgradio hotel. Pa su usput na mala vrata i plaže postale nagrđene i "privatizirane".
Danas, 16. svibnja, je sjednica Gradskog vijeća Makarske. Jedna od točaka dnevnog reda je i "Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni Zajedničke odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Grada Makarske".
Usvajanjem tog dokumenta, sudbina Osejave bit će zapečaćena.
Iz objavljenih dokumenata sada je posve jasno da je ukupan obuhvat "Projekta Platno", kako je službeno nazvan pothvat devastacije Osejave, smanjen za samo 2,52 hektara (od prvotnih 22 ili gotovo trećine ukupne površine Osejave) kopnenog dijela te isključuje akvatorij.
U prijevodu, neće se graditi samo jedan od 22 planirana sportska terena koji upadaju usred jedinog zelenog pojasa koji je ostao nedirnut divljom betonizacijom i apartmanizacijom u Makarskoj. Ali taj teren zamijenjen je polaznom postajom žičare za Biokovo. Na priobalnom dijelu ionako nije planirana gradnja terena, nego pristanište za brodove.
No Makarani, poučeni spomenutim upropaštavanjem plaža na zapadnom ulazu u grad, znaju da će se i taj preostali dio Osejave u suradnji sa Županijom (gdje je na vlasti također HDZ) riješiti putem privatnih koncesija na pomorsko, dakle, javno dobro, te će se i njega devastirati.
Zato za srijedu u 9.30 sati organiziraju novo okupljanje ispred Vijećnice, gdje će prosvjedovati protiv desetak onih koji si uzimaju za pravo uništavati netaknutu prirodu i grad koji ne pripada njima i kojem ne pripadaju oni.
Osejava i Makarska pripadaju stotinama tisuća onih koji vole i poštuju jedinu preostalu prirodnu oazu toga grada.
Uostalom, hrvatski političari, ali i narod koji ih bira i trpi, morali bi u ovom slučaju znati osnove Ustava Republike Hrvatske, koji u četvrtom stavku Članka 2. navodi: "Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje... o očuvanju prirodnog bogatstva..."