ČELNIŠTVO Hrvatske radiotelevizije tražit će od zakonodavca promjenu zakonskih okvira kako bi povećalo RTV pristojbu koja sada iznosi 80 kuna.
>>Najavljeno povećanje pretplate: "Plaće na HRT-u su ispod državnog prosjeka"
Naime, u rujnu je održana sjednica Programskog vijeća na kojoj je tema bilo i povećanje pretplate. Kako je prenio Novi list, glavni ravnatelj Robert Šveb je govoreći o financiranju HRT-a ustvrdio da će sa sadašnjom visinom pristojbe javna televizija ostati u istim gabaritima financijskog plana, što znači da će imati probleme s financiranjem programa i ostalih aktivnosti.
"Pred nama je razdoblje kada moramo naći nova zakonska rješenja", kazao je Šveb dodavši kako je, unatoč teškim vremenima i pandemiji, HRT uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe, koja već desetu godinu iznosi 80 kuna mjesečno.
"Godine pred nama donose nove izazove, poskupljenja, inflaciju, plaće na HRT-u su ionako ispod državnog prosjeka. S razinom pristojbe koju imamo ostat ćemo u istim gabaritima financijskog plana što znači da će u budućnosti biti velik problem financirati i program i ostale stvari", njegove su riječi.
Prosječna plaća radnika HRT-a 7853,33 kune, a novinara 9712,09 kuna
Index je HRT pitao nešto više o plaći njegovih zaposlenika. Nisu nam iznijeli plaće pojedinaca s obzirom na zaštitu o privatnosti, no dostavili su podatke o primanjima radnika za razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine.
Najmanja neto plaća na nivou HRT-a po radniku mjesečno iznosi 3815,64 kune, dok najveća neto plaća iznosi 27.727,47 kuna. Naveli su da prosjek neto plaća svih radnika za navedeno razdoblje iznosi 7853,33 kune, prosjek neto plaća urednika za isto razdoblje jest 10.041,19 kuna, a prosjek neto plaća novinara 9712,09 kuna.
Podsjetimo, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za lipanj iznosila je 7711 kuna, što je niže od prosječne plaće svih radnika na HRT-u. Evo kako su iz HRT-a to objasnili.
"HRT ima udio VSS-a u ukupnom broju zaposlenih više od 44%, a RH (prema podacima DZS) u zaposlenima ima udio VSS od 24% te nije moguće uspoređivati prosječnu plaću HRT-a s prosječnom plaćom RH.
Grad Zagreb ima puno bližu kvalifikacijsku strukturu radnika HRT-u (33% zaposlenih u Gradu Zagrebu ima VSS, također podatak DZS), a i velika većina zaposlenika HRT-a živi i radi u Zagrebu", stoji u njihovom odgovoru.
Također, pitali smo ih i koliko bi prema njihovim izračunima buduća pretplata mogla iznositi.
"Uprava HRT-a neće predložiti povećanje pristojbe u ovom trenutku. Međutim, u budućnosti su nužne promjene zakonskih okvira - u kojem bi se, između ostalog, trebalo redefinirati i financiranje javnog medijskog servisa na moderniji i socijalno fer način", odgovor je koji smo dobili.
Šveb bruto prima skoro 40 tisuća kuna
Što se tiče pojedinačnih plaća, javan je podatak kolika je ona koju prima glavni ravnatelj Robert Šveb. Ona bruto iznosi 39.502,50 kuna, a neto 26.431,59 kuna.
>>Aleksandar Stanković objavio koliku ima plaću
Plaće najpoznatijih HRT-ovih lica? Novinar Aleksandar Stanković, primjerice, prošle je godine objavio iznos svoje. Bilo je to u sklopu odgovora saborskoj zastupnici Karolini Vidović Krišto koja je rekla da dobiva plaću preko 20 tisuća kuna.
"Neistina je da na HRT-u imam plaću preko 20 tisuća kuna. Moja plaća je 13.628,27 kuna i kao takva nije ni među prvih 20 na HRT-u", objasnio je Stanković.
Pojedinačne plaće ostalih radnika i novinara HRT-a javnosti su nepoznanica. Svakako treba napomenuti da prosječna plaća novinara od preko devet tisuća kuna ili radnika od skoro osam tisuća kuna može biti varljiva. Razlog je jednostavan - novinarske zvijezde izborile su se za veće plaće, a puno je i urednika i rukovoditelja koji podižu ukupni prosjek.
Već se govorilo o podizanju pretplate
U svakom slučaju, ovo nije prvi put da se govori o podizanju iznosa pretplate.
U svibnju je takvu mogućnost iznio ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac, ocijenivši da će se u budućnosti morati korigirati iznos pristojbe. Gostujući u HRT-ovoj emisiji Studio 4 o prijedlogu novog ugovora između HRT-a i vlade RH, Popovac je najavio da se uz opće povećanje troškova života može razmotriti i iznos radiotelevizijske pristojbe.
Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb je u isto to vrijeme, govoreći o izdvajanjima iz pristojbe, naglasio da od 80 kuna svega 37 kuna ostaje za direktne troškove proizvodnje radijskog i televizijskog programa HRT-a, a da s 12 kuna HRT sufinancira cijelu kreativnu industriju u Hrvatskoj, uključivši i Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
>>ANKETA Treba li ukinuti HRT?
Uglavnom, HRT već neko vrijeme traži način za nametnuti veća izdvajanja građanima, odnosno za plaćati njihovo servisiranje vlasti, ma koja god ona bila. A kako je Hrvatskom vladao uglavnom HDZ, to znači podilaženje HDZ-ovskim idejama, što onda uzročno-posljedično sa sobom povlači Crkvu, desnicu i domoljublje.
Mijić: Šveb i ekipa se čak taj harač nisu potrudili obrazložiti uvjerljivim riječima
Na ovu temu smo popričali s potpredsjednikom Hrvatskog novinarskog društva Brankom Mijićem, kolumnistom Novog lista. U nešto duljem razgovoru on je poručio kako bi razlozi za povećanje pretplate koje navode glavni ravnatelj i uprava bili smiješni da nisu sramotni.
"Robert Šveb i ekipa s Prisavlja nisu se udostojili ni potrudili taj harač, koji će svi građani ove zemlje morati plaćati, obrazložiti uvjerljivijim riječima ili barem umotati u marketinški celofan koji će šuškati dok nam oni izvlače novac iz džepa.
Naprosto, argumenti nisu potrebni jer je politička odluka da se poveća pretplata već donesena, ovo je samo spin koji će nam preko tog istog HRT-a zamazati oči, dok se igrokaz ne formalizira na vladi i u saboru.
Mjesto glavnog ravnatelja HRT-a peta je po važnosti funkcija u državnoj hijerarhiji, on je dakle dio vladajućeg establišmenta. Zato oni koji su Šveba i ekipu tamo postavili da kontroliraju ono što bi po definiciji trebao biti 'javni servis građana' neće dozvoliti da zbog dvadesetak kuna ugroze svoj o(p)stanak na vlasti.
I to je taj perpetuum mobile, građani sami plaćaju, i to sve skuplje, da ih HRT i dalje drži u ravnodušnoj poslušnosti i servira im poželjnu sliku svijeta!" govori on.
"Prosječna novinarska plaća je za barem 90 posto novinara u Hrvatskoj nedostižna"
Dotaknuo se pitanja prosječne plaće.
"Stoga nije ni čudo da je ovlaštenima za taj odgovoran i zahtjevan društveno-politički rad mala prosječna plaća od 9712,09 kuna, koja je barem za 90 posto novinara u Hrvatskoj nedostižna, jer samo će mali broj njih nakon prisavske karijere na kraju završiti kao glasnogovornici u ministarstvima i državnim poduzećima, a tek rijetko zaslužni mogu se nadati unosnim europskim sinekurama.
Nemoguće je u Hrvatskoj pronaći poduzeće s više od dvije tisuće zaposlenih i prosječnim osobnim dohotkom od 7853,33 kune, pa takve plaće mogu biti samo kontraargument za poskupljenje pretplate", govori on.
"Kolika je plaća Kazimira Bačića?"
Dodaje da njega od prosječnih plaća više zanimaju kolike su konkretne.
"Od prosječnih mene osobno više zanimaju konkretne plaće, recimo bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića, kojeg je također Plenkovićev HDZ postavio na to mjesto, koji je još uvijek u visokom platnom razredu iako je osumnjičen za nošenje 50 tisuća eura mita Milanu Bandiću.
Zanima me i nalaze li se među odbicima na njegovoj platnoj listi troškovi suđenja koje je serijski tužitelj Kazimir Bačić pokrenuo protiv vlastitih novinara i urednika, HND-a kao cehovske organizacije i svih onih novinara i medija koji su, po njemu, klevetali vrijeđajući 'čast i ugled HRT-a'.
Samo protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka HRT je izgubio sedam sudskih procesa pa me živo zanima je li novi glavni ravnatelj Robert Šveb odlučio naplatiti sve te sudske troškove, uključujući i troškove eminentnih odvjetničkih ureda koji su angažirani, iako HRT zapošljava dvadesetak vlastitih pravnika?
Je li, prije nego li je počeo moljakati višu cijenu pretplate, novi glavni ravnatelj odlučio tužiti svog prethodnika za 250 tisuća kuna, koliko je Bačić tražio od Zovka i drugih, za 'povredu časti i ugleda HRT-a', ako istražni zatvor zbog navodnog mita spada u tu moralnu i pravnu kategoriju?" dodaje.
Zapitao se zašto država nije provela reviziju
Spomenuo je ulogu države.
"Zašto vlasnik HRT-a, dakle država, nije nakon što je Bačić završio u Remetincu provela reviziju financijskog poslovanja za njegovih mandata, što bi bilo razumno i očekivano, baš kao što su to smjene poslovodstva Ine nakon plinske afere?
Zašto je vladajući HDZ, vjerujući njemu, a ne zaposlenicima, odbio formirati nezavisno saborsko povjerenstvo koje bi ispitalo sve sumnje za seksualna zlostavljanja na HRT-u za koja su se u javnosti pojavljivala i imena njegovih najbližih suradnika?
Zašto nova uprava nije prije zahtjeva za poskupljenjem pretplate javnosti obznanila koliko je i kome HRT platio za sadržaje nezavisnih produkcija i kakva je bila njihova gledanost, pogotovo onih emitiranih u 'prime timeu'?" pitanja su koja je postavio Mijić.
"Građanima se prodaju muda pod bubrege"
Navodi i da građani trebaju znati gdje se novac troši.
"Zaslužuju li građani, kojima je nametnuto financiranje tog svog tzv. 'javnog servisa', da budu podrobno, do u detalja, upoznati gdje se troši, na što i na koga njihov novac, prije nego im se rebne novi harač?
I imaju li, zauzvrat, pravo pitati što će zauzvrat dobiti s Prisavlja? Kako to uz veće izdvajanje za pretplatu ide najavljeno ukidanje i premještanje na marginu preostalih rijetkih emisija, čak i cijelih programa, u kojima se od novinara i urednika mogao očekivati stav, mišljenje, polemika?
Zašto građane ove zemlje koji nisu dio vašeg establišmenta, a od kojih tražite novac, toliko podcjenjujete da im prodajete muda pod bubrege kako su plaće male, kako je struja poskupila, kako su prava za nogometne utakmice otišla u nebo, a u stvari pod tepih želite pomesti sve smeće koje se sakupilo svih ovih godina kako biste mogli nastaviti po starom?
Zar se niste mogli domisliti barem demagogiji pa reći kako će taj dodatni novac biti utrošen, recimo, za poboljšanje obrazovnog i odgojnog programa koji se uistinu za pandemijskog zatvaranja škola pokazao javnim servisom na korist građana i njihove djece?" govori on.
"Na Prisavlju je autocenzura postala sastavni i nedjeljivi dio uređivačke politike"
Dodaje da na HRT-u nesumnjivo još uvijek ima dobrih novinara i urednika te napominje da su mnogi od njih marginalizirani i maknuti u stranu, pogotovo oni koji rade u Informativnom servisu, koji je i glavna tema kada se govori o kvaliteti programa.
"No na HRT-u, sve se mijenja, i glavni ravnatelji, i glavni urednici, i ravnatelji programa, i urednici programa, jedino je zacementiran Informativni medijski servis HTV-a.
U obrazloženju sudskih presuda u korist Hrvoja Zovka evidentno je postojanje cenzure, dakle da urednicima poput njega nije dozvoljen samostalan odabir tema, sugovornika i iznošenje stavova, pa je taj status quo IMS-a potpuno nejasan i nebranjiv.
Osim toga, nakon Zovkova dva otkaza, nemilosrdnog četverogodišnjeg progona i pedesetak preživljenih ročišta, gledajući iz današnje perspektive, mogli bismo reći da je na Prisavlju autocenzura postala sastavni i nedjeljivi dio uređivačke politike", kaže,
"Tako nešto dodatno bi trebali plaćati samo oni koji od toga imaju neke koristi, oni kojima odsustvo kritičkog mišljenja i stava u novinarstvu odgovara, oni koji i dalje žele živjeti u izmišljenoj stvarnosti.
Dakle, što se tiče poskupljenja pretplate, samo bi trebalo izračunati koliko to novaca HRT-u mjesečno nedostaje za plaće, struju i utakmice, podijeliti taj iznos s 200 tisuća članova i za toliko povećati partijsku članarinu", zaključio je za Index Branko Mijić.