EUROSTATOVI PODACI Hrvati sve više žive u istom kućanstvu s roditeljima, bakama i djedovima

Foto:

PREMA podacima Eurostata, prosječno europsko kućanstvo u 2016. godini sastoji se od 2,3 člana, s time da je u Hrvatskoj zabilježeno najveće prosječno kućanstvo (od 2,8 članova), dok je najmanje u Švedskoj (1,9 članova), a nakon nje u Njemačkoj i Danskoj (2 člana/ice).

Švedska je i neupitni europski šampion po broju kućanstava koja imaju samo jednog člana ili članicu; takvih je u ovoj skandinavskoj zemlji 52 posto, dakle više od polovice. Najmanje kućanstava koja se sastoje od jednog člana ima na Malti, tek 20 posto. U Hrvatskoj pak jednočlanih kućanstava ima oko 23 posto.

U desetogodišnjem periodu, od 2006. do 2016. godine, Hrvatska je i jedina članica Europske unije u kojoj se povećao broj članova prosječnog kućanstva, i to s 2,7 na 2,8 članova. To ne svjedoči o porastu stanovništva, nego najvjerojatnije o činjenici da je dugogodišnja ekonomska recesija rezultirala gubitkom domicila za mnoge ljude te spajanjem različitih generacija u jedno kućanstvo.

S druge strane, u prosjeku se kućanstvo u istom desetogodišnjem periodu najviše smanjilo u Litvi, s 2,8 na 2,1 člana. Litva se ističe i po tome što ima najmanji udio kućanstava koja se sastoje od parova s djecom (17 posto), kao i parova bez djece (14 posto). Litva je u tom periodu pogođena velikim valom iseljavanja stanovništva, što objašnjava zašto se tako drastično smanjio broj članova prosječnog kućanstva u ovoj baltičkoj državi.

Hrvatska je izuzetak u odnosu na europske trendove

Najviše dvočlanih kućanstava, koja se sastoje od parova bez djece, ima u Finskoj (32 posto), dok je u Irskoj najviši udio kućanstava koja se sastoje od para s djecom, u odnosu na ostatak Europske unije, i to 28 posto.

33 posto europskih kućanstava sastoji se od jedne osobe, 25 posto od dvije, najčešće od para bez djece, 20 posto kućanstava su parovi s djecom, a 4 posto samohrani roditelji s djecom. U Danskoj je najviše kućanstava u kojima žive samohrani roditelji s djecom (9 posto), dok ih je najmanje, tek 2 posto, u Finskoj i Grčkoj te Hrvatskoj, u kojoj postoji samo 1,8 posto kućanstava koja se sastoje od samohranih roditelja i djece.

Dvije trećine kućanstava u 28 članica Europske unije sastoje se od jedne ili dvije osobe. No povećao se i broj kućanstava u EU u proteklih deset godina: 2006. ih je bilo 199 milijuna, a u 2016. ih ima 220 milijuna. Znakovito, Hrvatska je opet izuzetak u odnosu na europske trendove, odnosno, jedna od dvije članice EU-a u kojoj se u tih deset godina sveukupni broj kućanstava smanjio za 0,57 posto godišnje. Druga je Bugarska s 0,44 posto godišnjim padom broja kućanstava od 2006.

U svakom slučaju, ovi podaci Eurostata prilično su jasan odraz ekonomske situacije u Hrvatskoj, kao i prevladavajućih konzervativnih vrijednosti hrvatskog društva. Hrvatska se, ukazuju Eurostatovi podaci, zapravo vraća u vrijeme prve polovice 20. stoljeća kada je više generacija jedne obitelji živjelo pod istim krovom, što je, kad se usporedi s trendovima u ostatku Europske unije, još jedan pokazatelj nazadovanja.