PREMIJER Andrej Plenković jučer je najavio promjenu kazavši da broj zaraženih više neće biti ključan faktor pri donošenju protupandemijskih mjera.
Rekao je i da će prava mjerila u razdoblju pred nama, više nego broj novozaraženih, biti brojevi hospitaliziranih, ljudi s teškim simptomima, ljudi na respiratoru i preminulih.
Plenković nije detaljnije objasnio svoju izjavu, ali očito se radi o velikoj promjeni. Naime, kod donošenja mjera dosad se gledao broj zaraženih na broj stanovnika, takozvana incidencija. Plenković je rekao da broj zaraženih više neće biti ključan faktor.
Recimo da o tome razmišlja i Slovenija, gdje se razmatra da popunjenost bolnica bude ove jeseni glavni kriterij za donošenje budućih protupandemijskih mjera. Slovenski mediji tako navode da će mjere biti povezane upravo s popunjenosti bolničkih kreveta za covid-bolesnike.
Slično je i u Njemačkoj. Kako je pisao Deutsche Welle, njemački ministar zdravstva Jens Spahn, zadužen za izradu novog zakonskog rješenja, želi što prije uvesti sustav koji će se ravnati prema broju korona-pacijenata koji se liječe u bolnicama. U izjavi za njemački javni servis ARD ministar je rekao da je incidencija i dalje važna, ali da je vrijeme tog kriterija prošlo jer je u Njemačkoj velik broj ljudi cijepljen.
Index je pitao Hrvatski zavod za javno zdravstvo što bi ta eventualna promjena značila za konkretnu svakodnevicu građana.
"I dalje će se pratiti i broj zaraženih, broj hospitaliziranih i broj umrlih. Broj zaraženih je važan pokazatelj jer se iz njega regrutira broj hospitaliziranih. Bitniji nam je broj hospitaliziranih zbog opterećenja zdravstvenog sustava i svi hospitalizirani imaju teže/teške kliničke slike i veću vjerojatnost da će završiti na respiratoru, odnosno imati letalni ishod", naglasili su iz HZJZ-a.
Na pitanje hoće li biti dnevnog izvještavanja oko broja zaraženih, iz HZJZ-a su odgovorili da hoće. Pitali smo ih i znači li Plenkovićeva najava da se mijenja tempo oko uvođenja mjera.
"Ne možemo komentirati izjavu izvan cjelokupnog konteksta", naveli su.
Dakle, iz odgovora HZJZ-a ne može se zaključiti da građane u kontekstu njihove svakodnevice čekaju neke veće promjene, iako je evidentno da se sama paradigma koja se tiče mjera, a koju determinira broj zaraženih, evidentno mijenja.
Pulmolog Saša Srića slaže se da do te promjene treba doći.
"Mislim da je nužno da se procjena donošenja, odnosno pooštravanja epidemioloških mjera prilagođava prvenstveno broju hospitaliziranih, što ne znači da se ne treba izvještavati i o brojkama novozaraženih, znajući da će pet do 10 posto zaraženih biti i hospitalizirani", rekao je Srića za Index.
"Prednost je naglasak na isticanju onih težih pacijenata, a nedostatak da, uvijek tri tjedna nakon objave brojke novozaraženih, ti pacijenti završavaju na hospitalizaciji, razvijajući teži oblik bolesti, pogotovo kod zaraznijeg, delta soja", pojasnio je.
Inače, naglasak na broju zaraženih sigurno utječe i na psihološko zdravlja građana. Više o toj temi pitali smo psihologinju prof. dr. sc. Natašu Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Od početka pandemije Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na infodemiju. A to je da se informacije o virusu šire brže nego sam virus. To je imalo pozitivne strane kako bi se zajednica pripremila na dolazak virusa. Ali se otkrilo i da ima negativne strane. Jedna od glavnih je psihološki stres u koji se osobe uvode. Dakle, percipira se opasnost koje nema, kao da netko najavljuje potres, a ništa ne možete napraviti", rekla je Jokić-Begić.
"Izvještavanje o negativnim posljedicama virusa, broju zaraženih, od početka je stvorilo negativne posljedice na psihološko stanje ljudi. To nije moj stav, postoje istraživanja, jasni su pokazatelji da su oni koji su bili izloženiji informacijama psihološki prošli lošije", objasnila je.
Dodaje i da stvoren stres može utjecati i na tjelesno zdravlje, a ne samo psihičko.
"Pozdravljam ako bi u budućnosti manji naglasak bio na novozaraženima, ako i komuniciranje prema javnosti ne bi išlo u tom smjeru. Ono nije bezopasno, što ne znači da nije važno znati brojeve", njezine su riječi.
Podsjetila je na početke pandemije, kad su se dva puta dnevno održavale konferencije za novinare Stožera civilne zaštite.
"Mi kao struka govorili smo da je dovoljno jednom dnevno, sad smo opet na prekretnici. Jasno je da ćemo s virusom morati živjeti dalje, sad smo ga bolje upoznali, ne treba se više stalno alarmirati, nego realno izvještavati, a tu odgovornost imaju i mediji kako bi se uravnoteženo dalo i optimističan pogled u budućnost. Odgovornost je medija da i oni konstituiraju stvarnost", zaključila je prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Slučajno ili ne, novi pristup pandemiji poklapa se sa znatnim ublažavanjem mjera. Iako se početkom ljeta naveliko govorilo o tome da bi covid-potvrde mogle biti uvjet za ulazak na brojna mjesta, kao što su kafići, restorani ili šoping-centri, o tome, barem zasad, nema riječi. Dapače, od sutra je moguće boraviti i unutar kafića. Kafići su, podsjetimo, zatvoreni krajem studenog prošle godine. Početkom veljače dozvoljen je rad terasa, ali je zabranjen boravak u kafićima. Od sutra je, prvi put ove godine, i to moguće.
No, radno vrijeme ostaje isto - kafići mogu raditi samo do ponoć.
Rad kafića u zatvorenom ipak nije bezuvjetan. Štoviše, postoje brojne mjere i pravila. Tako se do mjesta za stolom ili do zahoda mora koristiti maska, cijelo osoblje mora nositi maske i mjeriti temperaturu prije smjene, na stolovima nisu dozvoljene grickalice, razmak među stolovima mora biti barem metar i pol i tako dalje.
Capak je večeras otkrio da je moguće boraviti i za šankom - ali samo ako sjedite.
"Ta mjera zapravo je uvedena ne toliko radi šanka, nego radi toga što su ljudi stajali vani, dakle okupljale su se veće skupine ljudi koje su stajale vani i onda smo rekli da trebaju biti samo sjedeća mjesta, jer je to okupljanje oko kafića, ne u kafiću", rekao je Capak u razgovoru za RTL.
HZJZ je ranije danas objavio cijeli popis novih mjera. Evo ih u nastavku članka.
"Radi sprječavanja širenja infekcije tijekom boravka u ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru s terasama i bez njih te u ugostiteljskim objektima u smještajnim kapacitetima potrebno je osigurati fizički razmak među posjetiteljima te između posjetitelja i zaposlenika.
Ograničenje ukupnog broja posjetitelja
Broj posjetitelja je ograničen tako da za svakog gosta bude omogućeno 4 m2 prostora. Obavijest o maksimalnom broju posjetitelja unutar zatvorenog dijela prostora mora biti jasno istaknuta na ulazu u objekt. Također, na ulazu treba biti jasno istaknuta
obavijest o obvezi održavanja razmaka od minimalno 1.5 metara između posjetitelja te između posjetitelja i osoblja. Stolovi trebaju biti raspoređeni tako da se održi fizički razmak među različitim skupinama gostiju od 1.5 metara. Za stolovima mogu sjediti organizirane skupine gostiju, pri čemu među pojedinim skupinama gostiju u objektu razmak mora biti najmanje 1.5 metara.
Zaštita zdravlja posjetitelja i osoblja
Odnosi se na zaposlenike i posjetitelje. Svima treba stalno biti na raspolaganju dezinfekcijsko sredstvo, kojim će periodički dezinficirati ruke, svakako prije usluživanja gostiju. Treba poticati beskontaktno plaćanje bankovnim karticama. Nakon odlaska svake skupine gostiju potrebno je prebrisati dezinficijensom stol odnosno ukloniti stolnjake. Zabranjuje se usluživanje grickalica u zdjelicama po stolovima, na stolovima se ne ostavljaju posudice za sol / papar / ulje / ocat /druge začine, već se donose nove, prethodno oprane ili dezinficirane posudice za svaku skupinu novih gostiju.
Moguće je usluživanje isključivo gostiju za stolovima sa sjedećim mjestima. Stajaća mjesta u zatvorenim dijelovima ugostiteljskih objekata nisu dopuštena.
Dnevno mjerenje tjelesne temperature zaposlenika
Osoblje treba u jutarnjim satima, a prije dolaska na posao, izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ako je tjelesna temperatura viša od 37.2°C, ako se osoba
osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti (odnosi se na sve simptome i znakove bolesti, ne samo na bolesti dišnih puteva), treba se javiti nadređenom i ne dolaziti na posao dok se telefonski ne javi liječniku obiteljske medicine.
Maske za lice
Obvezuje se nošenje maski za lice za zaposlenike. U zatvorenim prostorima obvezuje se nošenje maski za lice za goste pri dolasku i odlasku iz prostora te pri odlasku na toalet, tj. sve dok ne sjede za svojim stolovima. Osim medicinskih maski mogu se koristiti i platnene maske za lice, koje se peru na minimalno 60°C i ponovno koriste. Maske je potrebno redovito mijenjati, po potrebi tijekom jedne radne smjene.
Čišćenje i dezinfekcija prostora
Na ulazu u objekt treba posjetiteljima biti osiguran dispenzer s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i jasno istaknuta obavijest o obvezi dezinfekcije ruku pri ulasku.
Kvake i rukohvate na vratima, površine rukohvata i rubove vrata na hladnjacima, kao i ostale površine za koje se uoči da ih kupci često dodiruju, trebaju se kontinuirano prebrisavati dezinficijensom na bazi alkohola ili nekim drugim sredstvom s deklariranim virucidnim djelovanjem, prema uputama proizvođača.
Prozračivanje
Redovito prozračivati sve prostore. Prozori se trebaju držati otvorenima dok su vremenski uvjeti za to povoljni, a u hladnijem periodu godine i na dane s lošijim vremenskim uvjetima prostor će se prozračivati svakih 15 minuta otvaranjem prozora.
Klimatizacijski uređaji, uređaji za grijanje i ventilaciju. Općenita preporuka za unutarnje prostore je prozračivanje otvaranjem prozora, a manje korištenjem ventilacijskih sustava. Pri korištenju ventilacijskih sustava posebnu pozornost posvetiti praćenju stanja filtera i održavanju pravilnog stanja brzina zamjene zraka u zatvorenom prostoru. Treba provjeravati pravilno funkcioniranje opreme za ventilaciju i izmjenu zraka. Preporučuje se ventilacija povećanim postotkom vanjskog zraka koji cirkulira u sustav te način rada bez recirkulacije, kako bi se poticale promjene zraka, što smanjuje koncentraciju potencijalno zaraznih čestica"
Osim toga, produžen je cijeli niz mjera.
"Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske 18. lipnja 2021. donio je Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja. Nužne epidemiološke mjere stupaju na snagu 1. rujna, a određuju se u trajanju do 15. rujna 2021", stoji u objavi na stranici koronavirus.hr.
Nužne epidemiološke mjere koje se nalažu ovom odlukom su: