HRVATSKI fizičar i suosnivač Oracluma Dejan Vinković u dugačkom statusu na Facebooku komentirao je visoke brojke zaraženih i umrlih od koronavirusa.
Vinković smatra da ćemo nakon teške 2020. njene posljedice osjećati u 2021.
"Nakon ove proklete 2020-e slijedi nam suočavanje s njezinim posljedicama u 2021-oj. Jedno će biti broj umrlih od COVID-19 koji će dosegnuti broj poginulih civila u Domovinskom ratu. Do kraja travnja 2021., kada će toplo vrijeme izvući ljude iz kuća i tako COVID-19 splasnuti, ukupan broj umrlih dosegnuti će gotovo 9000 (po nekim izvorima u ratu je poginulo i manje civila, ali to ovu priču čini samo još tragičnijom). Puno više je onih kojima je COVID-19 ostavio trajna oštećenjima raznih organa. Cjepivo će smanjiti ponešto brojke do proljeća, ali procjepljivanje neće ići dovoljno brzo da bitno promjeni stanje (a uz to, svi umrli od COVID-10 niti se ne evidentiraju, pa dođe opet na iste procjene umrlih)", počinje Vinković.
Dodaje da će ekonomske posljedice za mnoge biti teške, a tu je još i šteta koju je napravio potres.
"Uzmite si trenutak da vam ta brojka „sjede“: broj umrlih civila u ratu. Ekonomske posljedice će za mnoge obitelji biti jednako tragične. A potresi su tu došli da ovu prokletu analogiju naprave još realnijom, pa su mnogim obiteljima uništene i kuće.
Kako to mogu tvrditi? Tako što broj umrlih od COVID-19, kao i kod epidemija općenito, uvijek opada sa sličnom krivuljom. Zahvaljujući tome prije dva tjedna bio sam objavio predikciju da ćemo 2020-u završiti s 3900 umrlih (točnije, dva optimistična modela pokazivala su 3914 i 3950). Službena brojka je na kraju 3920. To predviđanje, zajedno s novim podacima nakon toga (ljubičasta boja), možete vidjeti u priloženom grafikonu („predictions as of Dec 15“)", piše Vinković.
Vinković: Meni je najtužniji aspekt 2020. odnos prema umrlima
Najtežim, pak, aspektom 2020. smatra odnos prema umrlima od korone.
"Ali meni najtužniji aspekt 2020. godine je odnos prema umrlima od COVID-19. Kada kao društvo komorbiditete umrlih tretiramo kako razlog da ne brinemo jer bi oni umrli tak i tak, kada oko sebe slušate neprestano masu ljudi kojima je bez veze da se oni opterećuju time što tamo neke stare bake i dedeki umiru, priče kako su tisuće umrlih zapravo male brojke, onda shvatite da smo kao društvo, kao ljudi, pali na ispitu ljudskosti", piše.
"Na stranu to da ne umiru samo stari i nemoćni, na stranu to i da nam je bolnički sustav se preopteretio oboljelima i mjerama protiv zaraze, mene zanima zašto na isti način onda ne razmišljamo o starima i nemoćnima koji su pobijenu u ratu? A što ako je neko pobio neke starce u nekom selu, tak i tak su bili stari i s komorbiditetima, jelda? Neki će reći da nije isto, u ratu ljudi ubijaju ljude, a ovo je priroda. U redu, a onda što se brinete ako potres ubije nekog s komorbiditetom, zatrpa neke starce. Odakle takva neljudskost prema umrlima od COVID-19, koji uz sve to prolaze teško mučenje prije same smrti? Zašto nam je 3920 umrlih na kraju godine i vjerojatno gotovo 9000 umrlih do kraja travnja samo puka bezlična statistička brojka?", pita se Vinković.
"Morat će se na kraju priče postaviti pitanje odgovornosti"
Kaže da će se na kraju ove priče morati postaviti pitanje tko je odgovoran.
"Morat će se na kraju ove priče (a valjda dolazi tijekom 2021. zahvaljujući cjepivu) postaviti pitanje odgovornosti onih koji su donosili krive odluke. Zašto su se mjere odgađale? U kojem se to suludom scenariju spašavala ekonomija tako da se pustilo patogen da zarazi masu ljudi i tako baci na koljena velik dio društva? Čije se savjete slušalo? Zašto se ljeto provelo laganini, fotkajući se na ljetovanju, umjesto da se pripremalo za jesenski val na koji su epidemiolozi uporno upozoravali?", pita se Vinković.
"Važno je uočiti kako je za praćenje trendova potrebno nekoliko tjedana usporavanja brojeva umrlih, a brzi skokovi gore-dolje vam ne govore gotovo ništa. U praksi, da bi mogli donositi odluke, to želite raditi na brojevima zaraženih, ali taj sustav praćenja Hrvatska je izgubila već na početku jesenskog „vala“. Još gore, sada s tim brojkama zaraženih ne možete raditi ama baš ništa jer se sustavno ne objavljuju i brojevi pozitivnih kroz antigenske testove (iako postoji uputa HZJZ-a od 25.11.2020. koji se brzi antigenski testovi tretiraju kao potvrda COVID-19). Zašto imamo tako loše organiziranu objavu podataka?! Ovo je važno jer ste se mogli naslušati predviđanja krajnje neodgovornih pojedinaca o tome da stvari svako malo idu na bolje jer nekih dana su brojke padale. Kad bi barem bilo tako lako", piše.
Žestoka kritika ljudi iz vladinog savjeta
Onda je kritizirao ljude iz vladinog Znanstvenog savjeta.
"Postavlja se pitanje što Vlada i Stožer uistinu imaju u glavama da su pustili brojke do ove stravične razine? Kada član znanstvenog savjeta Vlade javno govori ljudima 11.11.2020. (kada smo bili na 893 umrla) kako on vidi da slijedi pad jer tri dana broj stagnira, te onda još i omalovažava ljude koji se s njim ne slažu pa im govori „relax, jer vam strah blokira razum“, morate se zapitati što takva osoba uopće savjetuje ovu Vladu? Zašto Vlada još od ljeta drži u svojem savjetu ljude koji pričaju kako ovo nije opasno? Zašto Vlada ima savjetnika koji uporno iznosi tvrdnje da je broj prokuženih tako visok da će to samo po sebi gurnuti brojke u pad? Zašto Vlada brani člana znanstvenog savjeta koji sad nedavno, na gotovo 4000 umrlih, komentira: Relax! Nema mjesta panici. Neće se ostvariti crni scenarij koje su razni koronapaničari zazivali mjesecima", piše Vinković.
Kaže da takve izjave može interpretirati samo na jedan način, a to je da vlada ne smatra gotovo 4000 umrlih crnim scenarijem.
"Sve to mogu interpretirati samo na jedan jedini način: Vlada i Stožer također smatraju da 3920 umrlih od COVID-19 nije crni scenarij! I da ili ne shvaćaju ili isto tako ne smatraju problematičnim da će COVID-19 pobiti ljudi koliko i civila rat 1990-ih! I da je Vlada zapravo od početka išla logikom promašenog „švedskog pristupa“ stvaranja kolektivnog imuniteta. Nije nikakva utjeha da je tu glupost napravila Švedska, i da joj se priklonio i Boris Johnson u UK, tako dugo dok obje države nisu pokleknule pred poražavajućim brojkama", piše.
Kaže da je trendove sada jako teško zaustaviti
Dodaje da je ove trendove sada teško zaustaviti. Usporedio je to s automobilom na nizbrdici.
"Ove strašne trendova sada je teško zaustaviti. To je kao da imate auto u leru na nizbrdici. Kada miruje ili je spor, ubacite mu kamenje pod kotače i zaustavite ga. To je situacija u kojoj imate praćenje kontakata i tako brzo srežete puteve širenja virusu. Mi smo te kapacitete izgubili strašno brzo već na početku jesenskog vala. Zatim auto krene ubrzavati i vi ga pokušavate zaustaviti guranjem dok vas on nosi sa sobom. Ako ste ga krenuli gurati tek kad je auto već pokupio veliku brzinu, trebat ćete gurati jako dugo i s puno muke da ga zaustavite. Mi smo sada u toj situaciji – virus se raširio toliko da moramo ulagati puno više truda i vremena da ga zaustavimo. A on pritom gazi ljude pred sobom. Tisuće ljudi. I ako u bilo kojem trenutku popustite, auto smrti opet će početi ubrzavati", piše.
"U 2021. imamo sada dvije važne odluke. Prva je da se svi cijepimo i zaustavimo puteve širenja virusu, jer ovdje doslovno vrijedi „svi za jednoga, jedan za sve“. Druga je da prestanemo ignorirati činjenicu da imamo vlast kakvu zaslužujemo jer vam demokracija daje snažan alat u ruke da odlučite kakvu vlast želite. Lokalni izbori ove godine su izuzetno moćan alat u rukama svih građana", zaključuje Vinković.
Nakon ove proklete 2020-e slijedi nam suočavanje s njezinim posljedicama u 2021-oj. Jedno će biti broj umrlih od...
Objavljuje Dejan Vinković u Petak, 1. siječnja 2021.