POČETKOM listopada u prostorijama Zagrebačke burze predstavljena je nova kampanja prvog hrvatskog fast-casual lanca restorana Koykan. Pokrenuli su crowdfunding kampanju u kojoj žele prikupiti milijun eura investicija, a cilj im je do 2025. otvoriti 50 franšiznih restorana u Njemačkoj i Austriji.
Tim povodom razgovarali smo s direktorom Koykana Borom Milivojevićem, koji nam je otkrio kako funkcionira ovakav oblik prikupljanja investicija i kako planiraju hrvatsku franšizu lansirati na tržište Europske unije.
Ideja o osnivanju ovakvog tipa restorana rodila se još prije 15-ak godina, kad je Boro putovao po SAD-u: "Često sam koristio priliku da pojedem nešto na brzinu zbog gustog rasporeda poslovnih sastanaka. Tada su u Americi fast-casual lanci restorana, gdje se jelo brzo, ali kvalitetno, počeli dobivati naglo na popularnosti, pa sam tako i ja gablao u Chipotle Mexican Grillu ili u Panera Breadu. Danas su to lanci s preko 2 tisuće poslovnica svaki."
U to vrijeme i u Zagrebu se počela razvijati poduzetnička atmosfera. "Jednog dana smo partner Domagoj i ja sjeli te, ponukani nezdravim i bezličnim fast food gablecom koji smo upravo pojeli, odlučili da ćemo i Zagrebu pružiti nešto novo. Jednostavno smo rekli 'dosta je bilo u Zagrebu loše hrane na brzinu' i odlučili ponuditi nove okuse, uvijek vođeni idejom da nam je kvaliteta na prvom mjestu", prisjeća se.
Koykan je počeo kao start-up prije 10 godina, a na pitanje o izazovima financiranja u počecima Boro nam priča: "Tada investicijska scena za non-tech start-upove jednostavno nije postojala. Trenutno je situacija nešto bolja, ali smo i dalje daleko od naprednih zapadnih tržišta kapitala."
Krenuli su polako i rasli organski: "Investicije smo dobivali od tri F (family, friends and fools) i samostalno smo investirali i novac i besplatan rad kako bi ideja i naš biznis uspjeli i postali profitabilni. Preživjeli smo podizanje PDV-a u ugostiteljskom sektoru (to nas je zamalo koštalo glave), preživjeli smo pandemiju i transformirali tvrtku te se prilagodili novim načinima konzumacije hrane posredstvom dostavnih platformi. Puno smo naučili i zahvalni smo svima koji su nam u teškim vremenima pomogli tako da su pričekali s naplatom ili su nam oprostili poneki dug."
Kad slušamo o uspjesima start-upova, radi se o tech industriji. Boro kaže da je to zato što je ona idealna za ulaganje u ranim fazama: "Rizici su maleni, a potencijal širenja i brze ekspanzije tech biznisa je enorman. Uspijeva svaki deseti start-up, a svaki stoti daje odličan ROI investitorima."
U non-tech sektoru, kaže, u početku je teže, no ima i dobrih strana: "Biznis kontrolirate od samih početaka i vrlo često ne izmišljate toplu vodu i neki novi produkt, nego se uhvatite nečega što već postoji na tržištu i učinite to boljim, modernijim, privlačnijim. Uostalom, ni Jeff Bezos, kada je gradio Amazon, nije kretao od nule, nego je preoblikovao postojeći online biznis i izgradio najveću tvrtku na svijetu."
Smatra da bi za non-tech start-upove bilo dobro da država omogući financijske modele koji postoje u zemljama zapadne Europe: "Sve što ide u prilog liberalizaciji poslovanja omogućuje da što više ljudi ostane u Hrvatskoj i gradi razne vrste poslovnih pothvata, koji u konačnici donose radna mjesta i blagostanje društva."
Za sve one koji se pripremaju početi ima savjet: "Naoružajte se optimizmom i upornošću i jednostavno skočite u vodu i zaplivajte. To neće učiniti nitko drugi za vas, morate sami naučiti plivati."
Oni su zaplivali i danas su u poziciji da šire franšizu u Njemačku i Austriju. Boro nam priča kako su od samih početaka gradili posao kao franšizu. "Umjesto da smo otvorili jednu tvrtku koja vodi 5-6 restorana, mi smo svaki restoran stavili u zasebnu tvrtku kako bismo mogli pratiti glavne poslovne pokazatelje i kako bismo imali interakciju između centrale i tih lokalnih jedinica. Svi naši restorani više-manje posluju svaki za sebe kao franšiza i samim nametanjem takvog modela smo učili i gradili poslovni know-how da možemo napraviti iskorak i okrenuti se profesionalnom franšiziranju jednog dana, koji je, evo, sada i došao."
Dodaje da je potencijal franšiznog poslovanja ogroman: "Ne trebate veliki vlastiti kapital, nego se on, zajedno s rizikom, distribuira na stotine ili tisuće malenih investitora i vaših budućih partnera. To, naravno, prepoznaju i veći investitori pa nam se neki već sada javljaju i željeli bi razgovarati o budućim širenjima na razna tržišta.
Evo, prije neki dan nas je kontaktirao jedan veliki fond iz Češke koji je čuo o nama te bi se željeli upoznati. Imamo i razgovore s regionalnim fondovima kapitala, dosta se toga u zadnjim tjednima dešava. Baš se veselimo budućim izazovima pri širenju poslovanja na tržišta EU."
Na pitanje kako to da u Hrvatskoj nema više tvrtki koje posluju kao franšize Boro objašnjava: "Ono što vidim je spoj nedovoljno razvijenog tržišta franšiza i pomalo našeg ponosa da je ipak bolje otvoriti svoj posao nego nekome biti 'sluga'." Ipak, ističe: "Franšizno poslovanje je jedan od bitnijih elemenata globalnog gospodarstva i tu je da ostane, a siguran sam da će se i naši ljudi sve više okretati tom obliku privređivanja, gdje je rizik daleko smanjen, a i dalje si sam svoj gazda."
Kako bi prikupili potrebna financijska sredstva za širenje franšize, pokrenuli su crowdfunding kampanju. Kao što sama riječ govori, radi se o grupnom financiranju. Projekt se predstavlja javno, na nekoj od internetskih platformi, a građani mogu investirati novac u projekte u koje vjeruju.
"Trenutno smo u javnoj fazi prikupljanja investicija na equity crowdfunding platformi Funderbeam. Taj oblik prikupljanja investicije upoznao sam prije 5 godina prilikom drugog projekta i odmah smo u Koykan timu znali da je to nešto što nama odgovara. Imati naše vjerne kupce kao investitore i partnere u poslovanju, nema ništa draže i moćnije od toga" priča nam.
Kaže da kampanja zasad napreduje bolje od očekivanja: "Trenutno smo na 136% ispunjenja Funderbeam kampanje, znači da smo već ostvarili svoj minimalni cilj i kampanja je uspjela. U trenutku dok o ovome razgovaramo prikupili smo €550.000, a s obzirom na to da imamo i strateškog investitora koji je odlučio investirati €250.000 izvan Funderbeam kampanje, trenutno je ukupna suma koju smo prikupili oko €800.000.
Cilj nam je doći do €1.000.000, prema tome, i dalje pozivamo investitore koji se pronalaze u našoj priči i vjeruju u našu energiju i Think Big strategiju - pridružite se, investirajte u prvi hrvatski lanac fast casual restorana koji se širi na veliko tržište zapadne Europe. Welcome on board!"
Pitali smo ga i tko su najčešće investitori u crowdfunding kampanjama. Kako kaže, dvije su vrste investitora: "Prvi su ljudi bliski samom projektu, prijatelji, poznanici ili širi network tima koji vodi projekt. Mi imamo dosta upravo takvih, ljudi koji nas poznaju i ljudi koji vjeruju u uspjeh našeg projekta i biznisa.
A drugi profil investitora su tzv. retail investitori, oni koji ulažu manja sredstva (od 500 do nekoliko tisuća €) i time diverzificiraju svoj ulagački portfelj. Nije lako danas ulagati novac ako ga imate, postoje mnogi kanali - ali, koji je onaj pravi? Crowdfunding je niša koja u Europi ima otprilike milijun retail ulagača i postaje vrlo važan kanal za financiranje early stage biznisa."
Opisao nam je i kako se ulaganje može isplatiti: "Ako procijene dobro i ulože u timove i projekte koji su uspješni, taj oblik ulaganja može donijeti višestruko veće prihode nego većina drugih ulaganja. Veći je i rizik, ali je tržište dosta transparentno i može se lijepo zaraditi uz diverzificirani portfelj uloga i višestruko smanjenje rizika. Sigurno je potrebno određeni dio ulaganja izvršiti i u rane stadije tvrtki jer se tu krije pravi ROI.
Dodatna bitna prednost ulaganja kroz Funderbeam platformu je njezino sekundarno tržište, gdje je moguće tržiti s vlasničkim udjelima nakon završetka investicijske kampanje, pa ulagači na taj način dobiju dodatnu sigurnost i likvidnost svog udjela u slučaju da požele prodati udio u bilo kojem trenutku."
Boro nam je ispričao i kako su u Koykanu za svoje investitore predvidjeli isplatu dividendi, nakon što postignu dovoljno pozitivan slobodni novčani tok i EBITDA-u (pokazatelj profitabilnosti koji mjeri dobit prije kamata, poreza i amortizacije).
Kako kaže, Koykanov cilj je implementirati model dividendi u kojem će u prvoj godini 10% zarade biti isplaćeno kao dividenda, u drugoj godini 15%, a u trećoj 20%. "Od 4. godine uprava tvrtke radit će na povećanju isplate dividende s 25% na 45% zarade. Nakon što Koykan postane lider u našem tržišnom segmentu, nastavit ćemo reinvestirati najmanje polovicu svoje zarade za rast i daljnje širenje poslovanja", objašnjava.
Sadržaj donose Index i Planets Group d.o.o. u suradnji te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.