NASTAVLJA se pravosudna farsa u slučajevima kada suci koji tuže novinare i medije, a ne samo da vrlo često dobivaju te slučajeve, nego dobivaju i novčane odštete koje su od dva do tri puta veće od onih koje dobivaju ostali građani.
Posljednji primjer je onaj splitskog suca Županijskog suda i člana Državnog sudbenog vijeća (tijela koje imenuje suce) koji će dobiti 50.000 kuna naknade "za duševne boli" od Jutarnjeg lista. Ključan je bio autorizirani intervju za Jutarnji list saborskog zastupnika Nikole Grmoje, a kuriozitet je da splitski sudac koji je dobio naknadu temeljem tužbe u tom intervjuu nije ni spomenut. Naime, Grmoja je u tom tekstu izjavio da je DSV "izvor korupcije", na što je splitski sudac koju u intervjuu uopće nije spomenut reagirao tužbom koja je u konačnici riješena u njegovu korist.
>> Europski sud očitao lekciju Hrvatskoj: Da, suci se itekako smiju kritizirati
Uobičajena naknada za suce je 70 tisuća kuna
Podsjetimo kako smo početkom prošle godine objavili serijal od šest članaka koji se bavio upravo temom naknade za suce koji tuže novinare i medije. Istraživanje Indexa pokazalo je da se sucima koji tuže novinare i medije dodjeljuju novčane odštete koje su od dva do tri puta veće od onih koje dobivaju ostali građani.
Isto tako, utvrdili smo kako ni u jednom zakonu ne postoji ni odredba niti posebno zakonsko pravilo kojim bi suci tijekom sudskih postupaka bili privilegirani u odnosu na druge građane i javne osobe. Suci prilikom odmjeravanja konkretnih okolnosti slučaja itekako favoriziraju svoje kolege, naglašavajući ugled sudačke profesije te utjecaj na buduće presude.
Otkrili smo da uobičajena naknada za duševne boli sudaca iznosi 70 tisuća kuna, ali takve vrste naknada često su i mnogo veće. Krenuli smo od 14 slučajeva u kojima su suci tužili medije, a na kraju serijala analizirali njih preko 20. Novinari i mediji gubili su sudske parnice protiv sudaca, a zbog novinskih članaka u kojima su novinari propitivali biografije, odluke i rad sutkinja i sudaca. Odnosno, kritizirali ih.
Kritiziraj pa plati
Posebno su na udaru novinarski tekstovi koji propituju zašto neki sudski slučaj dugo stoji u ladici. U obrazloženju takvih odluka koje idu u korist sutkinjama i sucima gotovo uvijek se naglašavalo da novinari ne poznaju dovoljno "materiju", da ne pišu "pravosudnim jezikom" te da pojedini slučajevi zastare nisu tema za širu javnost.
"Iz sudske prakse vidljivo je to kako je sucima osjećaj lojalnosti važniji od pravednosti", rekao je tada za Index Josip Kregar, bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, a danas redoviti profesor, komentirajući praksu prema kojoj suci svojim kolegama dodjeljuju visoke novčane iznose kada tuže novinare i medije. Vrhovni sud, s druge strane, tvrdio je kako nema nikakvog pogodovanja sucima te da slučajevi presuda protiv medija ne iskaču od prosjeka.
Vrhovni sud: Naknade štete su podjednake za suce i osobe koji nisu suci
"Visine dosuđenih svota naknade štete u predmetima koji Vas zanimaju kreću se omjerima koji su podjednaki za suce i osobe koje nisu te profesije. Naime, visina naknade štete ovisi o težini povrede ustavnog prava prouzročene objavljenom informacijom", stajalo je u odgovoru Vrhovnog suda na upit Indexa, u kojem negiraju sudsku praksu prema kojoj suci privilegiraju suce u slučajevima kada tuže medije i novinare.
Đuro Sessa, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, ujedno i sudac Vrhovnog suda, tvrdio je kako sva odšteta odgovara dobru koje je povrijeđeno.
Sudac Vrhovnog suda: Suci zavrjeđuju više naknade
"Kad se suci optuže, stave na stup srama neistinito dovodeći u pitanje njihov ljudski i profesionalni integritet koji je esencija njihova poziva takve povrede, a radi se o neistinitim i zlonamjernim tvrdnjama, zavrjeđuju više naknade kada i ako okolnosti slučaja to opravdavaju", rekao je Sessa u veljači prošle godine te dodao da ovakvu praksu ne treba mijenjati.
No dvoje sudaca Ustavnog suda, Lovorka Kušan i Andrej Abramović, reagirali su na visoke odštete koje dobivaju suci kada tuže novinare i medije.
Europski sud za ljudska prava misli posve različito od hrvatskog pravosuđa
"Naknada se čini vrlo nesrazmjernom ako uzmemo u obzir znatno manje naknade koje se u ovakvim predmetima dosuđuju osobama koje ne sudjeluju u vlasti ili javnom životu, ili pak naknadama koje se dosuđuju za druge vrste štete", stajalo je u izdvojenim mišljenjima dvoje sudaca u slučaju Narodnog lista iz Zadra koji je tužila sutkinja i presudom dobila 70 tisuća kuna. Kolege iz Zadra žalile su se Ustavnom sudu na iznos naknade. Ustavni sud odbio je žalbu, no dvoje ustavnih sudaca otvoreno su se usprotivili toj odluci, tvrdeći da je riječ o lošoj praksi.
Da je riječ o lošoj praksi, misli i pravosudna struka izvan Hrvatske. Tako je Europski sud za ljudska prava kaznio Republiku Hrvatsku s pet tisuća eura jer je jednom hrvatskom tjedniku prekršio pravo na slobodu izražavanja. Riječ je o slučaju Narodnog lista iz Zadra koji je jednom zadarskom sucu zbog kritički intoniranog članka morao platiti 50 tisuća kuna. Europski sud smatra da suci mogu biti kritizirani i da mogu biti predmet šire kritike od kritike kojoj se mogu izložiti obični građani.
No čini se da to hrvatske suce ne uzbuđuje previše. Ukratko, pravosudna farsa se nastavlja.
U nastavku donosimo linkove na Indexove tekstove koji se bave ovom problematikom.
>> HRVATSKA PRAVOSUDNA FARSA Suci sucima besramno dosuđuju naknade za duševne boli
>> Bivši dekan Pravnog fakulteta: Sucima je osjećaj lojalnosti kolegama važniji od pravednosti
>> MINISTROVA LOGIKA Problem sudaca koji presudama besramno časte suce trebaju rješavati - suci
>> PRAVOSUDNA FARSA Suci zaključili da ne pogoduju jedni drugima
>> PRAVOSUDNA FARSA Šef hrvatskih sudaca o duševnim bolima: Suci zavređuju veće naknade
>> PRAVOSUDNA FARSA Za Sessu su suci koji su ustali protiv visokih presuda za suce - zaboravljivi
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.