NA OKRUGLOM stolu pod nazivom "Tko vlada medijima", koji su danas zajednički organizirali Hrvatsko novinarsko društvo i hrvatski PEN centar, upozoreno je da domaćim medijima najmanje vladaju novinari, a sve više mnogi drugi moćnici iza kojih se najčešće skrivaju sumnjivi kapital i još sumnjivije organizacije.
Novinari sve manje imaju utjecaja na uređivačku politiku medija u kojima pišu, a ona se sve više vodi pod utjecajima i pritiscima političara i krupnog kapitala, zaključili su sudionici okruglog stola.
Manjak informacija o međunarodnim odnosima dovodi do "lokalidiotizma"
Žarko Puhovski je upozorio na dva zabrinjavajuća trenda u hrvatskom novinarstvu. Prvi je, objasnio je, činjenica da se u hrvatskim medijima sve manje prostora daje međunarodnim odnosima, što je dovelo do svojevrsnog "lokalidiotizma" hrvatskih građana.
Kao drugu zabrinjavajuću pojavu naveo je podatak da u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji više komentatora nego na čitavom medijskom prostoru jedne Njemačke, što, kako je rekao, rezultira pojavom da se "u Hrvatskoj ne objavljuju činjenice, već mišljenja".
Predsjednik HND-a Zdenko Duka ocijenio je da je aktualna afera u čijem je središtu marketinška agencija Fimi-media, pokazala na blisku simbiozu politike, kapitala i medija.
Duka upozorava i kako je medijski reket u Hrvatskoj stvarnost, a nikako iluzija koja se događa negdje drugdje, te dodao da su i novinari sve više egzistencijalno ugroženi, što je direktno vezano uz činjenicu da novinari sve manje vladaju medijima.
Veza između demokracije i medija je odavno dokazana
Posebno je opasna činjenica da se, kako tvrdi Duka, sve češće iza prijavljenih vlasnika medija zapravo kriju drugi, stvarni vlasnici koji kriju svoj identitet.
Najavio je da će HND izmjenama zakona o medijima zatražiti preciznije odredbe koje bi osigurale veću transparentnost vlasništva i bolje definiranu antimonopolsku kontrolu, te da bi novinari i urednici trebali imati snažniji utjecaj pri imenovanju i razrješenju glavnih urednika.
Zrinjka Peruško je upozorila na konstantan pad medijskih sloboda u Hrvatskoj, što je posebno zabrinjavajuće uzme li se u obzir činjenica da je veza između demokracije i medija već odavno dokazana, jednako kao i činjenica da osobe koje intenzivnije prate informativne medije, više sudjeluju u političkom životu društva, imaju veći prag tolerancije i u većoj mjeri sudjeluju u građanskim akcijama.