PROBLEMI s pravosudnim sustavom Hrvatske građanima su dobro znani, a svako malo se pojave slučajevi u kojima postane jasno da se ne radi o izoliranim slučajevima koji pogađaju dio stanovništva, nego o suštinskom problemu s cijelim pravosudnim sustavom.
Trakavica oko izbora novog glavnog državnog odvjetnika, točnije kontroverze koje iz dana u dan izlaze u javnost vezane za Ivana Turudića kao kandidata kojeg preferira premijer Plenković, samo je dio višedesetljetnog niza u najmanju ruku upitnih imenovanja na čelne pozicije u pravosuđu Hrvatske.
Stoga ne čudi da Hrvatska prema svim svjetskim istraživanjima po pitanju kvalitete pravosudnog sustava dobrano zaostaje za državama EU i civilizacijskim krugom kojem većina građana Hrvatske želi pripadati.
Zapravo, izgleda da je sve dalje od razine kvalitete pravosuđa i pravne sigurnosti kakva postoji u uređenim državama EU, a sve više nalik državama Afrike, čiji pravosudni sustav odlikuju korupcija, nepotizam i nesposobnost.
Hrvatska je bliže Africi nego razvijenim državama
Prema Indeksu vladavine prava, koji je razvila neprofitna multidisciplinarna organizacija Projekt Svjetske Pravde (eng. The World Justice Project), Hrvatska je među 142 države u kojima su se provodila mjerenja tek na 45. mjestu s indeksom 0.61.
To znači da Hrvatska ima jedan od najgorih pravosudnih sustava u EU, uvjerljivo gori nego primjerice u Rumunjskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Gore stanje je samo u Grčkoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
Globalno gledajući je Hrvatska u rangu afričkih zemalja, poput Namibije, države s jednom od najvećih razina dohodovne nejednakosti na svijetu, i Mauritanije. Ruanda, država u kojoj je 1994. proveden genocid nad dijelom stanovništva, danas ima veću ocjenu kvalitete pravosuđa od Hrvatske.
Razina pravne sigurnosti kakva postoji u državama s najboljim pravosuđem na svijetu, u Danskoj, Norveškoj, Finskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Estoniji i Irskoj, Hrvatskoj je nedostižna.
Realnije je za očekivati da će se približiti susjednim zemljama koje imaju gori pravosudni sustav; Crnoj Gori (57. na svijetu), Mađarskoj (73.), Bosni i Hercegovini (75.) i Srbiji (93.). Očito je da Hrvatska dijeli iste probleme s pravosuđem kao sve države nastale raspadom Jugoslavije, s izuzetkom Slovenije (27. pravosuđe na svijetu).
Što je vladavina prava?
Vladavina prava je sustav zakona, institucija, normi i građanske predanosti koji osigurava nepristran pravni sustav, a Indeks sažima podatke o osam dimenzija vladavine prava. To su ograničenje ovlasti vlade, odsustvo korupcije, red i sigurnost, temeljna prava, transparentnost vladanja, provedba propisa, građansko pravosuđe, kazneno pravosuđe.
Sustav u kojem postoji visoka razina vladavine prava definira se kao onaj u kojem se poštuju četiri univerzalna načela. Prvo načelo glasi da vlada i njeni službenici moraju biti odgovorni pred zakonom. Drugo glasi da zakoni moraju biti jasni, javno objavljeni, stabilni i pošteni te štititi temeljna ljudska prava, što uključuje sigurnost ljudi i imovine.
Prema trećem načelu, procesi kojim se zakoni donose, upravljaju i provode mora biti dostupan, učinkovit i pravedan. Četvrto načelo nalaže da pravdu dijeli dovoljan broj kompetentnih, etičnih i neovisnih predstavnika koji imaju odgovarajuće resurse i odražavaju sastav zajednica kojima služe.
Pravosudni sustav je jedan od ključnih sustava u svakoj državi, a njegova kvaliteta ima snažan utjecaj na sve aspekte kvalitete života, koje nadilaze samo pitanje prava i pravde.
Što je Indeks vladavine prava?
Indeks vladavine prava se prikuplja tako da se provodi pet anketa, jedna za opće stanovništvo neke zemlje na uzorku od 1000 ispitanika u tri najveća grada u svakoj državi i četiri među stručnjacima iz građanskog i trgovačkog prava, kaznenog prava, radnog prava i javnog zdravstva.
Koristi se u mnogim područjima, primjerice kao jedan od indikatora u procjeni rizika od pranja novca, i u indeksima drugih svjetskih institucija poput Svjetske banke, Transparency Internationala, OECD-a, MMF-a, ali i raznih država, za donošenje odluka.
Snažno korelira s raznim pokazateljima u ekonomiji, zdravstvu i obrazovanju. Bogatije države mjereno BDP-om po stanovniku su bolje rangirane, države s dužim prosječnim trajanjem obrazovanja su bolje rangirane, a u državama koje su bolje rangirane prema Indeksu vladavine prava je veće očekivano trajanje života.
Hrvatska je po većini stvari sličnija državama poput Jamajke, Senegala, Gane, Alžira i Bjelorusije nego EU
U svakom od osam mjerenih faktora koji su sastavnice Indeksa Hrvatska se nalazi daleko ispod prosjeka EU i Sjeverne Amerike. Najgore stanje je u ograničenjima na državnu moć, provođenju zakona i građanskom pravu.
Po pitanju ograničenja na državnu moć je Hrvatska s indeksom 0.57 tek malo iznad svjetskog prosjeka od 0.55, a u društvu država poput Burkine Faso, Tunisa i Gambije. Prosjek EU i Sjeverne Amerike je 0.74.
Provođenje zakona u Hrvatskoj ima indeks 0.56, jedva malo više od svjetskog prosjeka (0.54) i u društvu država poput Jamajke, Indonezije i Senegala. Prosjek EU i Sjeverne Amerike je 0.72.
Indeks Hrvatske po pitanju građanskog prava je 0.56, također malo iznad svjetskog prosjeka od 0.54 i u društvu Alžira, Bjelorusije i Gane. Prosjek EU i Sjeverne Amerike je 0.69.
Kazneno pravo je nešto bolje, s indeksom 0.51 u odnosu na svjetski prosjek 0.47 i u društvu Jamajke, Gruzije i Surinama. Prosjek EU i Sjeverne Amerike je 0.67.
Hrvatska je po pitanju reda i sigurnosti najbliže prosjeku EU i Sjeverne Amerike, a puno bolje od svjetskog prosjeka stoji i po pitanju poštivanja temeljnih ljudskih prava. Indeks odsustva korupcije za Hrvatsku je 0.57, puno dalje od prosjeka EU i Sj. Amerike od 0.73, ali bolje od svjetskog prosjeka (0.57).
Generalno građani Hrvatske mogu biti zadovoljni samo po pitanju reda i sigurnosti te zaštite temeljnih ljudskih prava. U svim ostalim segmentima je jedva iznad svjetskog prosjeka i sličnija državama Afrike nego razvijenim državama EU i Sjeverne Amerike.
Najveći problem pravosudnog sustava Hrvatske je privilegirani položaj vladajućih
U kontekstu biranja državnog odvjetnika i inzistiranja Plenkovića na imenovanju Ivana Turudića važan aspekt pravnog sustava je ograničenje državnih izvorišnih vlasti. To je jedan od dijelova ukupnog indeksa u kojem Hrvatska stoji jako loše, jedva nešto bolje od svjetskog prosjeka i u rangu država poput Burkine Faso, Tunisa, Argentine i Gambije.
Taj sektor je podijeljen na podsektore, koji otkrivaju u čemu je točno problem s kontrolom državnih izvršnih vlasti u Hrvatskoj.
Relativno bolje Hrvatska stoji po pitanju zakonitog prijenosa vlasti, iako još uvijek daleko od prosjeka EU i Sjeverne Amerike te u društvu država poput Indonezije, Indije, Argentine i Benina. Katastrofalno stanje je po pitanju kažnjavanja dužnosnika vlade i izvršne vlasti jer je Hrvatska po tome čak ispod svjetskog prosjeka. U rangu s Nepalom, Kazahstanom i Južnoafričkom Republikom.
Još gore stanje je po pitanju efektivnog ograničavanja ovlasti izvršne vlasti (vlada) od sudske vlasti. Svjetski prosjek je 0.53, a indeks Hrvatske je samo 0.46. Prosjek država EU i Sjeverne Amerike od 0.71 je jako daleko. Hrvatska je najsličnija Dominikanskoj Republici, Bangladešu, Senegalu i Tunisu.
Jasno je da su najgori elementi hrvatskog pravosudnog sustava oni od kojih HDZ ima najviše koristi, a Plenković želi da tako ostane
Jasno je da pravosudni sustav Hrvatske jako loše funkcionira. Korupcija, nepotizam, favoriziranje, negiranje principa jednakosti svih građana pred zakonom, to su odrednice pravosudnih sustava kakvi postoje u državama Afrike.
Pogleda li se malo bolje u sastavnice Indeksa vladavine prava, trebalo bi biti jasno da je pravosudni sustav loš primarno (iako ne isključivo) zbog toga što je monopoliziran od vladajuće elite. Poprilično jasno, pravosuđe u hrvatskoj ne funkcionira jer vladajući, a to je već duži niz godina HDZ, ne žele da funkcionira.
Iako je cijelo pravosuđe loše, najgore je po pitanju sljedećih potkategorija: pravosudna kontrola moći izvršne vlasti (vlada), sankcioniranja članova izvršne vlasti (vlada), korištenje pozicije u izvršnoj vlasti (vlada) za osobnu korist, neopravdano dugo trajanje postupaka u građanskom pravu, utjecaj izvršne vlasti (vlada) na kazneno pravo, nepristranost kaznenog prava.
Zajednička poveznica u svim tim potkategorijama je izvršna vlast, tj. vlada. A u Hrvatskoj je to sinonim za HDZ. Nije pretjerano tvrditi kako je HDZ u Hrvatskoj izgradio pravni sustav po svojoj mjeri, u kojem su oni privilegirana kasta za koju vrijede drugačiji zakoni nego za ostatak države, a to koriste za održavanje na vlasti i osobno bogaćenje kriminalno-koruptivnim radnjama.
Kada se shvati ta činjenica, postaje savršeno jasno zašto se Plenković toliko bori za svog "vojnika" Ivana Turudića, i zašto će svi HDZ-ovci i koalicijski partneri glasati za izbor Turudića na poziciju glavnog državnog odvjetnika. Jednostavno se radi o očuvanju postojećeg pravosudnog sustava, koji nije dobar ni za koga osim za HDZ i koaliciju.