NEDAVNI potres potvrdio je, upozoravaju osiguratelji, staru tezu da se u Hrvatskoj premalo vodi briga o vlastitoj imovini. Pokazali su to, dodaju, i podaci prema kojima je samo mali broj građana imao policu osiguranja imovine od potresa.
O tim i drugim temama razgovarali smo s čelnim čovjekom Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) Hrvojem Paukovićem. U razgovoru za Index Pauković je upozorio da je Hrvatska kao društvo, u usporedbi s ostalim europskim zemljama, slabo osigurana. Najavio je i mjere kojima osiguratelji u narednom razdoblju namjeravaju privući nove osiguranike. U fokusu će im, istaknuo je, ponajprije biti mlađa populacija.
Hrvatski su osiguratelji, prema podacima koje je iznio HUO, do sada zbog šteta od nedavnog potresa u Zagrebu i okolici isplatili 6255 odštetnih zahtjeva u vrijednosti od oko 194 milijuna kuna. No, s obzirom na procijenjenu štetu od potresa, to su zapravo mali iznosi.
Osiguratelji su isplatili preko 194 milijuna kuna, a taj iznos, u odnosu na ukupno procijenjenu štetu od potresa od 86 milijardi kuna, odražava nisku stopu korištenja osiguranja, odnosno, naveden je pokazatelj koji nam govori da je jako mali broj građana zapravo bio osiguran od potresa. Drugim riječima, doprinos osiguratelja bio bi još značajniji da je veći broj građana ugovorio primjerena osigurateljna pokrića, pa tako i osiguranje od potresa. Svakako valja istaknuti kako pojedini građani još prijavljuju štete od potresa i neki predmeti su još u obradi, pa je tako procjena osiguravajućih društava da će na ime odšteta za posljedice potresa ukupno isplatiti 400 do 500 milijuna kuna.
Koliko osiguranika u Hrvatskoj uopće ima ugovorenu policu štete od potresa? I je li nakon nedavnog potresa porastao interes za takvom vrstom osiguranja?
U kolovozu 2020. godine bilježimo 92.468 sklopljenih polica osiguranja od potresa. Snažan skok od siječnja do kolovoza 2020. godine i porast za čak 29,1 posto ostvarilo je upravo osiguranje od potresa.
Često ističete da smo kao društvo jako malo osigurani. Međutim, nedavno sam razgovarao s pojedincima koji žive u središtu Zagreba i koji su mi se požalili da su se još prije nekoliko godina htjeli osigurati od potresa, ali da im osiguratelji nisu željeli pružiti tu uslugu jer zgrade u kojima žive datiraju iz 19. stoljeća i statika im nije prilagođena potresima.
Police osiguranja, sukladno zakonskim odredbama, formiraju se u skladu s razinom rizika za svaki potencijalno štetni događaj, a naravno da je cijena police osiguranja primjerena i riziku. Osiguratelji mogu odbiti osigurati nekretninu ili neki drugi predmet osiguranja ako procijene da za takav slučaj nemaju adekvatnu policu, odnosno da bi ulaganje u osiguranje bilo preveliko s obzirom na velik potencijalni rizik, a sama godina gradnje nekog objekta ili stambene zgrade sigurno nije bila razlog što se nije sklopila polica osiguranja.
U kojoj se mjeri u okolnim zemljama koristi osiguranje od potresa? Koliko je ono, primjerice, rašireno u susjednoj Sloveniji ili, pak, u Italiji i Austriji? I kakve su tamo cijene osiguranja za, recimo, stan od 60 kvadrata ili kuću od 100 četvornih metara?
Sustavno radimo na tome da se približimo europskim razinama osiguranja, jačajući pritom svijest građana o osiguranju općenito, ali podaci nas demantiraju. Kada se gleda osiguranje općenito, razlike su prilično dramatične.
Premija osiguranja po stanovniku u EU iznosi 2170 eura, a u Hrvatskoj 347 eura, što je čak šest puta manje. Ako se uspoređujemo s Austrijom, premija osiguranja imovine u 2018. godini u Hrvatskoj je iznosila 44 eura po stanovniku, dok je ona u Austriji iznosila čak 321 euro, u Sloveniji 124 eura te u Italiji 89 eura po stanovniku. Penetracija i gustoća upućuju na nedostatnost osiguranja imovine u odnosu na druge europske države.
Zbog čega su osiguranja u Hrvatskoj tako malo zastupljena? Iz dostupnih podataka proizlazi da se ovdje najviše osiguravaju vozila, i to uglavnom zbog zakonske obveze, te da građani eventualno uzimaju još neki oblik dodatnog zdravstvenog ili životnog osiguranja, dok se za ostala osiguranja rijetko odlučuju. Ne bi li razlog trebalo tražiti u malim plaćama i slaboj kupovnoj moći? Ili, možda, u lošim iskustvima, pa i u mentalitetu?
Naš su najveći problem nedovoljna informiranost, ali i nedovoljno razvijena svijest o kulturi osiguranja, kao i manjak osjećaja individualne odgovornosti za vlastitu imovinu i brige za vlastitu budućnost. Naime, mi smo kroz cijeli život i posao izloženi različitim rizicima. Od zdravstvenih i imovinskih, preko nesretnih slučajeva, pa sve do rizika za poslovanje. Ako ne znamo da se od tih rizika možemo osigurati i na koje se sve načine možemo financijski zaštiti, u slučaju da se neki od tih rizika i ostvari, može doći do ozbiljnih životnih ili poslovnih problema - u tom trenutku teško rješivih. A rizici se, nažalost, u nekom postotku ostvaruju.
Zašto je osiguranje imovine u Hrvatskoj tako slabo zastupljeno? I kako tu stoje stvari kada se uspoređujemo s okolnim zemljama?
Ljudi općenito imaju nedovoljno razvijenu svijest o važnosti osiguranja, zaboravljajući kako im upravo osiguranje može omogućiti učinkovitu sanaciju, brzu isplatu štete, ali i zaštitu ekonomskog integriteta. Podaci pokazuju kako značajan dio imovine u Hrvatskoj nije osiguran ili nije osiguran na primjeren način. Premija osiguranja imovine u proteklih 10 godina bilježi tek vrlo blagi trend rasta pa je tako u 2018. godini premija osiguranja imovine u Hrvatskoj iznosila 44 eura po stanovniku, što je gotovo četiri puta manje od EU prosjeka koji je iste godine iznosio 168 eura po stanovniku. Situacija u nama susjednim zemljama, poput Italije i Slovenije, po tom je pitanju znatno bolja.
U kojoj se mjeri kriza izazvana pandemijom koronavirusa odrazila na tržište osiguranja u nas?
Društva za osiguranje posluju bez zastoja i situaciju uzrokovanu koronakrizom dočekala su spremno, s visokim stupnjem digitalizacije, pa su i u izvanrednim uvjetima građanima omogućila brzu dvosmjernu komunikaciju, bez fizičkog dolaska u poslovnicu ako je to bilo potrebno te im i tako stavila proizvode i usluge na raspolaganje.
Osiguratelji su krajem kolovoza imali ukupnu zaračunatu bruto premiju od 7,25 milijardi kuna, što je 1,9 posto manje nego krajem istog mjeseca 2019. godine. Podaci HUO-a za kolovoz pokazuju rast bruto premije neživotnih osiguranja za 3,7 posto, na 5,46 milijardi kuna, dok je zaračunata premija u životnim osiguranjima pala za 15,8 posto, na 1,8 milijardi kuna.
Kako procjenjujete daljnja kretanja na tržištu osiguranja u Hrvatskoj?
Vjerujemo kako će financijska pismenost građana rasti, kao i njihov osjećaj osobne odgovornosti za život i budućnost. U skladu s tim, predviđamo kako bi životna osiguranja u dogledno vrijeme mogla zabilježiti nešto snažniji rast. Nadamo se da će porasti i svijest građana o važnosti osiguranja imovine od brojnih nepogoda kojima smo, nažalost, svjedočili posljednjih godina, s posljedičnim milijunskim štetama, od katastrofalnih požara i poplava, pa do potresa i bujica u Zagrebu, događaja u kojima su građani izgubili imovinu koju su stjecali cijeli život.
Hoće li osiguratelji nuditi nove proizvode?
Osiguratelji kreiraju nove proizvode sukladno potrebama tržišta i trendovima, radeći pritom na digitalizaciji usluga. Primjerice, u prosincu 2019. godine, lansirali smo projekt digitalne police autoosiguranja u suradnji s partnerima, MUP-om i Centrom za vozila Hrvatske. Tako smo postigli brži i točniji protok informacija, poboljšali kvalitetu podataka, ali i smanjili potrošnju papira. Već u svibnju ove godine Centar za mirenje pri HUO-u omogućio je građanima, u krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, online rješavanje sporova, čime je potrošačima omogućeno da na jednostavan, brz i učinkovit način pokrenu postupak mirenja i riješe spor. Na ovaj način osiguranici, ugovaratelji osiguranja i oštećene osobe mogu svoje sporove riješiti iz sigurnosti vlastitoga doma, ne dolazeći u neposredan fizički kontakt i štiteći pritom svoje zdravlje.
Koje će biti ciljne skupine osiguravatelja u budućnosti?
HUO i osiguratelji intenzivno rade na dugoročnom projektu podizanja svijesti o financijskoj pismenosti s posebnim naglaskom na mlade. Shodno tome, očekujemo kako će sve veći broj mladih prepoznati vrijednost ulaganja u osiguranje. Važno je podizati svijest o ovoj problematici, a HUO kao aktivni sudionik Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača intenzivno već niz godina provodi vlastite aktivnosti na području financijske pismenosti, s naglaskom na mlade, budući da sva relevantna istraživanja pokazuju kako velik dio mladih ima nizak stupanj znanja o financijskoj pismenost na području osiguranja.
Projekt financijske pismenosti u Hrvatskoj HUO je inicirao još 2009. godine. Kroz edukacije i radionice koje provodi, HUO nastoji podučiti mlade o osnovnim znanjima financijske pismenost - o osiguranju kao osloncu u svakodnevnom životu, štednji i investiranju.
Svijest o osobnoj odgovornosti se treba i može razvijati već od najranije dobi. Zato smo, primjerice, u sklopu akcije Znanje je najbolje osiguranje, a uz pokroviteljstvo Ministarstva financija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj distribuirali svoju edukativnu društvenu igru Manje rizika - više zabave. Kroz tu igru djeca i mladi na zabavan i kreativan način upoznaju se s mogućnostima upravljanja rizicima koje nudi osiguranje u rješavanju životnih problema u različitim fazama života.