HZZO je jučer Indexu poslao demanti na tekst objavljen 5. rujna 2023. godine pod naslovom Idete na bolovanje zbog djece? Zbog greške HZZO-a dobivate puno manju naknadu. U demantiju su tvrdili da naš izračun nije točan, a da HZZO-ov nema nikakve pogreške te da smo trebali zatražiti dodatno pojašnjenje jer smo tekstom uznemirili javnost.
No, ništa od toga nije točno.
Naime, niti u demantiju nisu dali jasan odgovor na pitanje zašto je osnovica za izračun naknade za bolovanje (privremene nesposobnosti za rad) u slučaju bolesti djeteta do 3 godine ograničena na određeni iznos (u ovom slučaju na 565,04 eura). Također, autor im je poslao više upita vezano uz naknadu bolovanja te sada objavljujemo ta pitanja u cijelosti, kao i odgovor HZZO-a te dodatna tumačenja oko izračuna naknadu za bolovanje.
Podsjetimo, u članku koji smo objavili objasnili smo zašto smatramo da HZZO pogrešno obračunava bolovanje roditelja koji imaju dijete staro do tri godine. I dalje stojimo iza toga, a HZZO ne odgovara na pitanja. Zašto roditelj koji je na bolovanju 5 dana ne dobije, kao što piše u zakonu, naknadu određenu temeljem njegove plaće ako ima plaću veću od 565 eura?
Javnost ima pravo znati zašto je ograničena osnovica
Nadali smo se da ćemo nakon objave teksta napokon dobiti precizan odgovor na pitanje: u kojem točno zakonu i kojem članku piše da je osnovica za izračun naknade za bolovanje (privremene nesposobnosti za rad) u slučaju bolesti djeteta do 3 godine ograničena na određeni iznos (u ovom slučaju na 565,04 eura).
Nažalost, demanti koji je HZZO poslao opet nije dao odgovor na to pitanje, a mi smatramo da javnost ima pravo to znati.
HZZO netočno tvrdi da nismo tražili objašnjenje
U svom demantiju HZZO netočno iznosi tvrdnju da nismo tražili njihovo objašnjenje. Prošli tjedan poslali smo četiri upita na četiri podružnice HZZO-a (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka) i dobili odgovor mailom koji nije ponudio rješenje koje tražimo. Također posjedujemo i službeni odgovor HZZO-a na upit građana u vezi istog problema iz svibnja ove godine.
Nigdje u zakonu nije navedeno ograničenje osnovice
U oba odgovora HZZO se poziva na članke 54. i 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) i članak 73. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, u kojima piše da je mjesečna naknada limitirana na mjesečni iznos od 565,04 eura/4.257,28 kuna. S time se slažemo, ali u tom zakonu i Pravilniku piše da se osnovica računa na temelju isplaćenih neto plaća u prethodnih šest mjeseci. Nigdje nije navedeno ograničenje osnovice.
Mi i dalje ostajemo pri tvrdnji da iz članaka 54. i 55. ZOZO i članka 73. Pravilnika proizlazi da je osnovica za obračun naknade jednaka prosjeku prethodnih šest plaća, ali da maksimalan iznos naknade (a ne osnovice) može biti 565,04 eura.
I dalje tvrdimo da bi prema navedenim člancima Zakona i Pravilnika roditelju koji ima prosječnu mjesečnu plaću 1000 eura za pet dana bolovanja zbog njege djeteta do 3 godine naknada trebala iznositi 100-tinjak eura više nego što to dobije od HZZO-a, a roditelju koji ima prosječnu mjesečnu plaću 1500 eura, čak 200-tinjak eura više.
HZZO svojim odgovorom zbunjuje ljude, pozivaju se na zakon iz 1994. :)
HZZO također u demantiju piše o slučajevima na koje se uopće nismo pozivali u tekstu, poput rada na nepuno radno vrijeme ili nabrajanja uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu. Time samo zbunjuje čitaoce i tako otvaraju dodatnu sumnju u ispravnost svog demantija. A pozivanje na zakone iz 1994. je posve besmisleno jer su se u ovih 29 godina promijenili svi zakoni.
Tekst koji smo napisali imao je za cilj da konačno dobijemo odgovor sukladan Zakonu te da ga možemo koristiti u daljnjem radu, bez ikakve sumnje u ispravnost.
Nažalost, umjesto da svi zajedno radimo na usklađenosti sa zakonima sa što manje nedoumica u moru propisa koji se neprestano izmjenjuju, te pokušamo na što jednostavniji način objasniti našim građanima njihova prava, ponovno nastavljamo s lošom praksom optuživanja, bez jasnih kratkih i konkretnih odgovora.
Ovim putem još jednom apeliramo na pravnu službu HZZO-a da, bez nepotrebnog prozivanja, navede članak zakona, ako takav postoji, u kojem jasno piše da je osnovica ograničena na određeni iznos. To je jedini pravi put raspleta ne samo ove, već i mnogih drugih pitanja funkcioniranja pravne države.
Evo jedan primjer
Da biste lakše shvatili problematiku, evo jedan primjer u kojem se naknada računa slično onome kako tvrdimo da proizlazi iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Naime od 1. siječnja 2023. postoji mogućnost neoporezive naknade za rad od kuće. Osnovica je definirana dnevno i iznosi 3.98 eura, ali je mjesečni iznos limitiran na 66.37 eura. To znači da zaposlenik za jedan dan rada od doma može dobiti od poslodavca naknadu od 3.98 eura, za dva dana dvostruko više, tj. 7.96 eura. Tako se množi broj dana i osnovica od 3.98 eura do ukupno 16 dana kad iznosi 63.68 eura. Ako zaposlenik radi 17 ili više dana, tada je dosegnuo onaj maksimum od 66.37 eura koliko mu poslodavac može neoporezivo isplatiti.
To je također primjer u kojem je maksimalan iznos limitiran, ali osnovica nije.