BALKANSKE političke elite i u 21. stoljeću ostale su samo robovi falsificirane povijesti i primitivnog nacionalizma, a iako se sve one "zdušno" bore za svoj strateški cilj - ulazak u Europsku uniju, toj istoj zajednici naroda kao i ranije u povijesti zbog njihovog ponašanja prijeti već čuvena balkanizacija, koja se unatoč eventualnoj diplomatskoj aktivnosti širokih razmjera teško može suzbiti. Naime, Unija je i naivna i nemoćna suočavati se sa balkanskom kavgom, a možda je pak itekako promišljena. Premda su pojedine balkanske zemlje već članice EU-a i NATO-a, druge dio bar jednog od dva navedena saveza, a treće su kandidatkinje, dobrosusjedski odnosi u regiji još ne postoje, dok se međudržavne i međunacionalne tenzije i dalje raspiruju, stoji u analizi koju je priredio makedonski dnevnik Utrinski vesnik.
Balkanski problemi će se samo preliti u Europsku uniju
Jedinstvo Njemačke i Francuske u odnosima prema jugoistoku Europe možda bi moglo smiriti strasti, ali ako Unija ustraje na tome da se svi sporovi ostave na rješavanje samim balkanskim državama odnosno tamošnjim političarima, onda će se balkanski problemi samo preliti unutar EU-a. Dakle, Uniji ne preostaje ništa drugo nego da sve sukobljene balkanske strane "dovuče" za svoj pregovarački stol. Hoće li se to tako početi raščišćavati i može li se takvim pregovorima iznaći rješenje, ostaje za vidjeti. U svakom slučaju, uloga EU-a je ključna, ali neće se ništa promijeniti ako tamo nastave vladati više nego očiti dvostruki kriteriji europskih političara.
Balkanizacija: Iz sporazuma Drnovšek-Račan profitirao Sanader
Bilo kako bilo, pojam balkanizacije u svakom slučaju može se primijeniti i na odnedavno rasplamsani hrvatsko-slovenski spor, zato što je on do jučer bio marginalan u odnosima između dviju zemalja - u takvoj atmosferi u kojoj caruje "balkanština" nikakvo političko rješenje nije moguće. Premda su dvojica pokojnih političara, Janez Drnovšek i Ivica Račan, vjerovali da se dogovor može postići, pa su išli na kompromisno rješenje (podsjećamo, Račan je sporazumom ustupio Sloveniji dio morske površine, kako bi zajamčio postojeću kopnenu granicu na Dragonji, rješavanje problema iznevjerenih hrvatskih štediša Ljubljanske banke, kao i spora oko nuklearke "Krško"), problem je nastao jer je potonji pritom loše procijenio hrvatske političke prilike te je njegovo netransparentno pregovaranje rezultiralo političkom manipulacijom građanima odnosno njegovom navodnom "veleizdajom", zbog čega je naposljetku na izborima trijumfirao HDZ na čelu s današnjim premijerom Ivom Sanaderom.
Slovenski i hrvatski nacionalizam se pothranjuju
Hrvatska strana je iz sporazuma Račan-Drnovšek "izašla" sa spoznajom slovenske frustracije zbog njenog prikliještenog položaja između dva pomorska diva, Hrvatske i Italije, dok je Slovenija hrvatsku frustraciju pritom prepoznala u njenoj zgroženosti zbog eventualnog prepuštanja dijela teritorijalnog mora. Te dvije frustracije čine, vidljivo je već godinama, "izvrstan" amalgam koji samo pothranjuje slovenski odnosno hrvatski nacionalizam, a nemuštim političarima prepušta se da zaustave to vrzino kolo.
Europljani znaju da smo svi mi Balkanci
Počnu li se raspetljavati svi balkanski čvorovi ili ne, narodi koji naseljavaju ove prostore europskoj su javnosti već nebrojeno puta potvrdili reputaciju svadljivaca koji ama baš nikad nisu u stanju naći izlaz iz međusobnih kavgi i problema. Svi njihovi sukobi, naravno, izgledaju besmisleno i sasvim marginalno u svijetu koji je zaglavio u najgoru ekonomsku krizu, ali to nije omelo slovenske i hrvatske političare da granične sporove ističu kao najsudbonosnije političko pitanje.
Ig.M.
Foto: AFP