OBRAČUN romskih obitelji vatrenim oružjem i pucanje prema školi mogli su dovesti do velike tragedije. Međutim, pažnja javnosti ponovno usmjerila prema Romima, a stanovnici Vukomerca, kvarta u kojem je došlo do obračuna, žalili su nam se da imaju velikih problema s Romima koji tu žive.
Ima li Hrvatska problem s Romima i kako ga riješiti? Razgovarali smo s pripadnicima romske nacionalne manjine koji su nam rekli da je glavni ključ u obrazovanju i suradnji s lokalnim vlastima. Jedino se na taj način, kako nam kažu, Romi mogu bolje integrirati u društvo i odmaknuti se od slike kojom se često prikazuju u javnosti - kao manjina koja stvara probleme.
Prije šest godina tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je da više od 50 posto imovinskih delikata na području Međimurja počine pripadnici romske nacionalne manjine, zbog čega su ga prozvali za diskriminaciju, no mediji su i kasnije izvještavali o visokom postotku kriminalnih radnji od strane Roma i to na području Međimurske županije u kojoj živi najveći broj Roma u Hrvatskoj - oko 10.000.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u 2011. godini popisano 16.975 pripadnika romske nacionalne manjine. Najviše Roma živi na području Međimurske (oko 10.000) te na području Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba.
"Nitko više ne radi ništa za Rome"
Razgovarali smo s predsjednicom Udruge žena Romkinja Hrvatske - Ramizom Memedi koja nam je rekla da vlasti ništa ne rade po pitanju integracije Roma u društvo. Sve je, kaže, stalo ulaskom Hrvatske u EU.
"Do 2013. godine se još i radilo na tome da se Romi integriraju. Imali smo Povjerenstvo za praćenje nacionalne strategije za Rome i oni su određivali mjesta u kojima su Romi i koja su najkritičnija, odnosno u kojima postoji najveći broj problema. Potom su se obilazila ta mjesta i u suradnji s lokalnim vlastima se rješavali problemi. Tada se radilo na infrastrukturi, brojna mjesta gdje su Romi nisu bila ni asfaltirana, djeca nisu imala prijevoz do škole. Većina kuća nije imalo ni WC. Radilo se na integraciji djece u društvo, kako da ih što više ide u školu, da im se nabave knjige, i onda je ulaskom Hrvatske u EU sve stalo. Koliko znam, to Povjerenstvo i dalje postoji, no ne znamo što sad rade", rekla nam je Memedi.
Kaže nam kako sad više nitko ništa ne radi za Rome.
"Nitko ne reagira i to je žalosno. Ovaj zadnji slučaj u Zagrebu, na Vukomercu, pa to je žalosno koja se hajka digla na Rome. Ne opravdam takve postupke i smatram da svatko treba odgovarati te da se počinitelji trebaju kazniti, ali da se istovremeno ne diže tolika prašina i hajka na sve Rome. Opet je počelo etiketiranje Roma, diže se cijela buna na romsku zajednicu. To je žalosno, nisu svi Romi isti. Počinitelje kaznenih djela treba kazniti i neka snose posljedice. No isto tako imamo i obrazovanih, radišnih i zaposlenih Roma kojima ovo etiketiranje nanosi toliku štetu. Na kraju se Romi ne žele izjasniti kao Romi jer kad idu tražiti posao ne mogu ga dobiti posao upravo zato što su Romi", rekla nam je Memedi.
Što se tiče obrazovanja, od 17.000 Roma koliko ih, kaže, ima u Hrvatskoj, tek ih je 800 završilo srednju školu, a osmero fakultete.
"Rome se obilazi kao da su životinje u ZOO-u"
"Zadnjih par godina se povećao broj djevojčica koje idu u srednju školu, no to nije zadovoljavajuća brojka, iako neki pomak postoji. Međutim, ovi koji su završili školu ne pružaju uzor svojoj zajednici jer ne dobiju posao i onda ostali nemaju motivaciju da im djeca dalje pohađaju školu. Srednja nije obavezna i ne može ih se siliti da idu u nju, no zato bi srednju školu trebalo uvesti kao obaveznu. Ključ je u edukaciji, ljude treba što više educirati, upoznati ih s pravima i obvezama, koje su im obaveze, da se pridržavaju zakona. Trebalo bi ići po romskim naseljima i oduzimati oružje.
Što se tiče Roma u Međimurju, njihov je položaj katastrofalan, nisu prihvaćeni u društvu pa nemaju ni WC-e u kućama. S vremena na vrijeme ih netko ode posjetiti kao da su neke životinje u ZOO-u, ali nitko ništa ne radi da integrira Rome u društvo", rekla nam je Memedi.
Razgovarali smo i s predsjednikom Udruge Roma u Istri, Velijem Husejinijem, koji nam je rekao da su Romi u Istri za razliku od ostatka Hrvatske jako dobro integrirani u društvo.
"Zadnjih 10 do 15 godina se dosta poboljšalo obrazovanje romske populacije i u Istri smo drugačije prihvaćeni, nego u ostatku zemlje. Situacija je kod nas jako pozitivna i što se tiče integracije s drugim žiteljima Istre. No i mi smo si dali truda da pokažemo našu kulturu i tradiciju, da se uklopimo u sredinu u kojoj živimo i ovaj kraj nas je jako lijepo prihvatio. Jako je bitna lokalna i regionalna suradnja s vlastima gdje živimo. Da bude korektna i dobra i tu dolazi do rezultata", smatra Husejini.
"Ključ svega je obrazovanje"
Navodi kako roditelji sami trebaju dati svoj doprinos da im se djeca što više uključuju u sustav obrazovanja jer je, kaže, ključ svega obrazovanje.
"Puno ulažemo u to da se poboljša situacija i da se naša djeca integriraju. Važnu ulogu igra roditelj koji treba potaknuti djecu od malena da se obrazuju. A i lokalna samouprava igra veliku ulogu da poboljša kvalitetu života Roma. Sad imamo i stipendije, besplatne vrtiće. U Puli imamo i romski vrtić za djecu koja nemaju ni riješeno pitanje državljanstva. Preklani smo imali seminar "Zajedno rastemo uz vrtić" u kojeg smo uključili i roditelje. Bilo je interesantno i za roditelje kojima smo pokazali da je potrebno da djeci daju više pažnje i tu dolazi do rezultata i kvalitete življenja djece.
Treba dosta raditi na edukacijama roditelja, na žalost u Zagrebu i Međimurju ima dosta prosjaka, djece koja su pripadnici romske zajednice, no zato treba dobro surađivati s lokalnim vlastima. Mi smo u Istri krenuli s 8 kvadrata Udruge Roma, a kad su Grad i Županija uvidjeli da se trudimo s našim mladima, onda su nam dali veći prostor tako da sad imamo 150 kvadrata prostora u kojem radimo s djecom, mladima. Imamo vrtić, folklor, teatar, putujemo i van Hrvatske, puno uključujemo mlade u naše brojne aktivnosti. I jako nam puno znači kad se obilježava Svjetski dan Roma i kad jedna škola uključi djecu koja nisu iz romske zajednice da pjevaju naše romske pjesme. To puno znači, prihvaćeni smo, integrirani. Treba puno raditi, educirati ljude, poticati mlade na obrazovanje i surađivati s lokalnim vlastima", zaključuje Husejini.