Iran posljednjih tjedana postavlja eksplozivne zamke te premješta dodatno vojno osoblje i protuzračnu obranu na otok Kharg, pripremajući se za moguću američku operaciju s ciljem zauzimanja otoka. Informacije dolaze od više izvora upoznatih s izvješćima američkih obavještajnih službi, piše CNN.
Trumpova administracija razmatra mogućnost slanja američkih kopnenih snaga da zauzmu mali otok u sjeveroistočnom Perzijskom zaljevu. Kharg je gospodarska žila kucavica Irana preko koje se izvozi otprilike 90 posto sirove nafte, a Washington bi ga iskoristio kao sredstvo pritiska kako bi prisilio Teheran da ponovno otvori Hormuški tjesnac.
Međutim, američki dužnosnici i vojni stručnjaci upozoravaju da bi takva kopnena operacija nosila goleme rizike, uključujući mogućnost velikih američkih gubitaka. Otok ima slojevitu obranu, a Iranci su onamo posljednjih tjedana premjestili dodatne lako prijenosne sustave protuzračne obrane (MANPADS), navode izvori.
Iran također postavlja minska polja, uključujući protupješačke i protuoklopne mine, oko otoka i na obali gdje bi američke trupe mogle izvesti amfibijski desant ako se predsjednik Donald Trump odluči za kopnenu operaciju.
Neki saveznici predsjednika Trumpa izražavaju ozbiljne sumnje u potrebu takve operacije. Kako navodi jedan izvor, uspješno zauzimanje otoka samo po sebi ne bi riješilo problem Hormuškog tjesnaca i iranskog pritiska na globalno energetsko tržište. Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) nije odmah odgovorilo na upit za komentarom o iranskim aktivnostima na Khargu.
Američka vojska već je izvela zračne udare na Kharg 13. ožujka, kada je Središnje zapovjedništvo objavilo da je pogođeno 90 ciljeva, uključujući "skladišta pomorskih mina, bunkere za skladištenje projektila i više drugih vojnih lokacija". Trump je tada izjavio da su američke snage izbjegle gađanje naftne infrastrukture na otoku "iz obzira".
Jedan izraelski izvor rekao je da postoji bojazan da bi zauzimanje Kharga izazvalo napade iranskih dronova i projektila s ramena, što bi dovelo do smrti američkih vojnika. "Nadamo se da neće preuzeti taj rizik i da će umjesto toga gađati naftna polja, ali to se nikako ne može znati", rekao je izvor.
"Bio bih vrlo zabrinut zbog ovoga", izjavio je umirovljeni admiral James Stavridis, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a, a danas vojni analitičar CNN-a. "Iranci su pametni i nemilosrdni. Učinit će sve što mogu kako bi američkim snagama nanijeli maksimalne gubitke, kako na brodovima na moru, tako i pogotovo kada se kopnene snage nađu bilo gdje na njihovom suverenom teritoriju."
Američki vojni udari na otok oslabili su dio njegove protuzračne i protubrodske obrane, koja uključuje rakete zemlja-zrak HAWK i protuzračne topove Oerlikon, smatra Stavridis. Ipak, američke snage i dalje bi bile izložene iranskim balističkim projektilima i napadima dronovima zbog blizine otoka iranskoj obali. Prema izvoru upoznatom s internim raspravama, Trumpovi dužnosnici još uvijek važu isplati li se kopnena misija tolikog rizika.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf u srijedu je upozorio "neprijatelje" zemlje da ne pokušavaju okupirati nijedan iranski otok.
"Prema nekim informacijama, neprijatelji Irana, uz podršku jedne regionalne države, pripremaju okupaciju jednog od iranskih otoka", objavio je Ghalibaf na društvenoj mreži X. "Svi pokreti neprijatelja pod punim su nadzorom naših oružanih snaga. Ako prijeđu crtu, sva ključna infrastruktura te regionalne države, bez ikakvih ograničenja, postat će meta nemilosrdnih napada."
Ranije istog dana Ghalibaf je poručio: "Pažljivo pratimo sve američke pokrete u regiji, posebno raspoređivanje trupa."
Otok Kharg velik je otprilike kao trećina Manhattana, što znači da bi SAD morao angažirati značajne desantne snage za njegovo zauzimanje, rekao je za CNN izvor upoznat s američkim vojnim planiranjem. Dvije marinske ekspedicijske postrojbe, specijalizirane za brze amfibijske desante, nedavno su raspoređene na Bliski istok. Te postrojbe uključuju nekoliko tisuća marinaca s amfibijskim brodovima, zrakoplovima i desantnim plovilima te bi najvjerojatnije sudjelovale u operaciji zauzimanja Kharga. Očekuje se i da će u regiju idućih dana biti poslano oko 1000 američkih vojnika iz 82. zračno-desantne divizije.
Drugi izvor upućen u planiranje tvrdi da Središnje zapovjedništvo ima gotovo neprekidan nadzor otoka iz zraka, što vojsci omogućuje praćenje fizičkih i okolišnih promjena na područjima gdje se sumnja da su postavljene eksplozivne zamke.
SAD ima planove za brzo uništavanje osjetljivih podataka i infrastrukture u slučaju da američke baze i postrojenja u inozemstvu budu osvojene, napominje jedan izvor, dodajući kako je razumno pretpostaviti da Iran ima slične planove.
U međuvremenu, zaljevski saveznici u privatnim razgovorima potiču Trumpovu administraciju da ne produljuje sukob slanjem kopnenih snaga radi okupacije otoka Kharg ili uklanjanja iranskog visoko obogaćenog uranija iz nuklearnog postrojenja koje su prethodno bombardirali američki zrakoplovi. Visoki zaljevski dužnosnik rekao je kako postoji bojazan da bi okupacija Kharga rezultirala velikim američkim žrtvama, što bi vjerojatno izazvalo iransku odmazdu protiv infrastrukture zaljevskih zemalja i produljilo sukob.
Umjesto toga, zaljevske države naglašavaju američkim dužnosnicima potrebu za uništenjem iranskog programa balističkih projektila prije završetka sukoba, s čime se američki dužnosnici slažu. Prema riječima istog dužnosnika, Pentagon je posljednjih dana izvijestio zaljevske zemlje da je velik dio iranskih kapaciteta za balističke i krstareće rakete uništen te da se SAD približava ispunjenju svog popisa ciljeva, ne navodeći vremenski okvir.
Stavridis je kao moguću alternativu pritiska na Iran spomenuo pomorsku blokadu Kharga, čime bi se spriječio izvoz nafte. "To bi se moglo izvesti bez stvarnog iskrcavanja trupa na obalu", rekao je.