Iran i Oman sastavljaju protokol za nadzor pomorskog tranzita kroz Hormuški tjesnac, objavio je visoki iranski dužnosnik. Kako kaže, izrada protokola ima za cilj olakšati i osigurati siguran prolaz brodova kroz taj ključni plovni put, piše Anadolu.
"Pripremamo protokol između Irana i Omana za nadzor tranzita u Hormuškom tjesnacu", izjavio je Kazem Gharibabadi, zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova za pravna i međunarodna pitanja, a prenosi državna agencija IRNA.
Pojasnio je da kretanje brodova u mirnodopskim uvjetima koordiniraju Iran i Oman kao dvije obalne države. "Ti zahtjevi ne predstavljaju ograničenja, već im je cilj olakšati i osigurati siguran prolaz te pružiti bolje usluge brodovima", dodao je.
Brodski promet Hormuškim tjesnacem, ključnim prolazom za pošiljke nafte i plina, naglo je pao nakon američko-izraelskog rata protiv Irana, što je potaknulo države da razmotre alternativne pomorske i kopnene rute. Tjesnacem dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, a njegovo je zatvaranje prouzročilo rast cijena nafte te troškova prijevoza i osiguranja, što je izazvalo globalne gospodarske probleme.
Gharibabadi je ustvrdio da je Hormuški tjesnac "otvoren i da se tranzit odvija nesmetano". "Kada smo suočeni s agresijom, promet nailazi na ozbiljne poremećaje", rekao je. "Sada smo u ratnom stanju, a ratni se uvjeti ne mogu regulirati mirnodopskim pravilima."
Gharibabadi je istaknuo da napadi na nuklearna postrojenja pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju predstavljaju kršenje međunarodnog prava, Povelje UN-a i relevantnih rezolucija. Takvi postupci, kako je rekao, ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost te zahtijevaju ozbiljnu reakciju Vijeća sigurnosti UN-a.
Naveo je da je nekoliko iranskih nuklearnih lokacija bilo na meti, uključujući područja oko nuklearne elektrane Bushehr te postrojenja u Ardakanu, Khondabu, Natanzu i Fordowu.
Upozorio je da ako iranska postrojenja budu napadnuta s teritorija drugih država, "slična postrojenja u tim državama također će biti metom proporcionalnog odgovora", što je opisao kao "legitimno pravo na samoobranu prema Povelji UN-a i međunarodnom pravu".
Govoreći o Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT), rekao je da Iran ostaje predan sporazumu, ali je priznao sve veće kritike u zemlji. "Sve je više glasova koji preispituju zašto se Iran i dalje drži svojih obveza", kazao je, spomenuvši i prijedloge u parlamentu o povlačenju iz sporazuma.
Regionalne napetosti eskalirale su otkad su SAD i Izrael 28. veljače pokrenuli zajedničku ofenzivu na Iran, u kojoj je do danas ubijeno više od 1340 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija. Teheran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i raketama na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američki vojni resursi.