Irci danas izlaze na birališta nakon predizborne kampanje obilježene krizom stanovanja. Najvjerojatniji ishod izbora je povratak na vlast vlade desnog centra stranaka Fine Gael i Fianna Fail, ali utrka je sve izjednačenija i Sinn Fein, koji želi ujediniti Irsku, također ima izgleda za vlast.
Neovisni kandidati, kažu stručnjaci, mogli bi jako utjecati na rezultat izbora. Izbori su prijevremeni s obzirom na to da su se regularni trebali održati na proljeće iduće godine.
Glasači u Irskoj zadnji su put išli na birališta u veljači 2020., kada je Fianna Fail dobila najviše zastupničkih mjesta. Stranka je osnovala koaliciju s dotad vladajućim strankama Fine Gael i Zelenom strankom. Fianna Fail i Fine Gael po koalicijskom dogovoru izmjenjuju se na poziciji predsjednika vlade (irski: taoiseach).
TikTok taoiseach
Sadašnju vladu vodi 38-godišnji Simon Harris iz Fine Gael, koji je preuzeo stranku i vladu u travnju i stekao nadimak "TikTok taoiseach" zbog svojih medijskih vještina. Premda je stranka bila tek treća na izborima, uspjela je, zahvaljujući njemu, povećati potporu na proljetnim europskim i lokalnim izborima.
Kada su izbori sazvani, ta proposlovna i socijalno progresivna stranka vodila je u anketama s oko 25 posto potpore, ali nakon niza javnih propusta u kampanji zadnjih dana pala je za čak šest postotnih bodova, po jednom ispitivanju javnog mnijenja. Tome je, među ostalim, pridonijela snimka Harrisova razgovora s glasačem u kojem je ostavio dojam da je neosjetljiv i ohol.
Fianna Fail, stranka koju vodi ministar vanjskih poslova Michael Martin i kojoj ankete daju oko 21 posto glasova, također se bori za glasove birača centra.
Većina postizbornih projekcija ukazuje na nastavak koalicijske suradnje tih dviju stranaka, koje se izmjenjuju na čelu vlade od proglašenja irske neovisnosti 1921.
Referendum o ujedinjenju Irske
Nakon što se desetljećima udaljava od svojih korijena u Irskoj republikanskoj armiji (IRA), lijevi Sinn Fein također želi ući u vladu, što bi mu bilo prvi put. Stranka je dobila relativno najveći broj glasova na izborima prije četiri godine, a ovaj put ankete joj predviđaju oko 20 posto glasova.
Potpora najvećoj oporbenoj stranci smanjila se nakon niza skandala i internih sporova, a leđa joj je okrenula i pretežito radnička biračka baza zbog progresivnih stajališta stranačkog vodstva o socijalnim pitanjima i politici migracija, po AFP-u.
Međutim, Sinn Fein je i dalje privržen svojem dugogodišnjem cilju ujedinjenja Irske s britanskom Sjevernom Irskom. Predsjednica stranke Mary Lou McDonald obećala je održati referendum o tom pitanju ako dođe na vlast i također je pozvala britansku stranu da se na to pripremi.
Tu mogućnost dopušta mirovni sporazum iz 1998. koji je okončao tri desetljeća krvoprolića zbog britanske vladavine sjevernim dijelom otoka, ali pod uvjetom da postoji većinska potpora ujedinjenju. Ona zaista raste u Sjevernoj Irskoj, ali je još ispod 50 posto. Fine Gael i Fianna Fail također podržavaju ujedinjenje Irske.
Problemi poput migracija i visokih stanarina
Migracije su, po BBC-ju, prvi put u tolikoj mjeri jedno od najvažnijih pitanja za birače uoči ovih izbora, a rastuće protivljenje useljavanju izazvalo je zadnjih godina nekoliko nasilnih nereda. Tenzije rastu zbog velikog povećanja broja tražitelja azila, što raspiruje već goruću raspravu o manjku priuštivih stambenih jedinica.
Cijene nekretnina dosežu astronomske iznose, a to najviše pogađa mlade. Po podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, na troškove stanovanja odlazi 50 posto prihoda kućanstava u Irskoj. Stanarine su porasle za 68 posto između 2010. i 2021., a glavni grad Dublin među najskupljima je u EU. Prosječna mjesečna stanarina u zemlji trenutačno premašuje 1900 eura.
Kako bi prikupio što veću potporu, unatoč nezadovoljstvu mnogih građana zbog visokih cijena stanovanja i skrbi za djecu, Harris je sazvao izbore nedugo nakon usvajanja velikodušnog proračuna koji predviđa milijarde eura poreznih olakšica i povećanu potrošnju.
Irska je jedna od nekoliko europskih zemalja s proračunskim viškovima, čemu uglavnom pridonose veliki prihodi od poreza na dobit od nekoliko američkih multinacionalnih kompanija koje imaju sjedište u toj zemlji. Među njima su tehnološki i farmaceutski divovi poput Applea, Googlea, Mete i Pfizera.
Po Politicu, kampanju je obilježila i zabrinutost za budućnost irskog gospodarskog modela, koji ovisi o oporezivanju američkih kompanija i izravnim stranim ulaganjima.
Mnoge oči uprte su u SAD, gdje novoizabrani predsjednik Donald Trump želi vratiti velike korporacije u domovinu. Među ostalim, govori se da je spreman smanjiti poreze na dohodak, a najavljuje i carine na uvezene proizvode.
Važna uloga neovisnih kandidata
Velik broj neovisnih kandidata mogao bi igrati važnu ulogu u okupljanju buduće parlamentarne većine, osobito ako Fine Gael i Fianna Fail ne osvoje većinu jer su te dvije stranke isključile suradnju sa Sinn Feinom.
Neovisni kandidati dolaze s cijelog političkog spektra, uključujući mnoge glasne protivnike imigracije. Očekuje se da će neovisni kandidati dobiti oko 20 posto glasova.
Pravo glasa ima 3.5 milijuna birača od 5.4 milijuna stanovnika. Prebrojavanje glasova počet će idući dan, kada se očekuju djelomični rezultati. Međutim, zbog proporcionalnog izbornog sustava, konačni rezultati neće se znati nekoliko dana jer će se glasove eliminiranih kandidata redistribuirati među preostalim kandidatima u nekoliko krugova.
Broj zastupničkih mjesta u novom parlamentu povećat će se sa sadašnjih 160 na 174 kako bi se pratilo rast populacije.