19% osnovnoškolaca u Zagrebu priznalo da ih je vršnjak dodirivao na neugodan način

Ilustracija: Shutterstock

Istraživanje vršnjačkog nasilja u Zagrebu pokazalo je da je 28 posto učenika osnovnih škola i 13.6 posto srednjoškolaca doživjelo da ih je netko od vršnjaka jako udario, dok je 6.5 posto osnovnoškolaca i 2.1 posto srednjoškolaca reklo da ih je netko jako istukao tijekom života.

Pokazalo je to Istraživanje vršnjačkog nasilja kod djece i mladih grada Zagreba, koje je danas predstavljeno u Gradskoj skupštini. Istraživanje je proveo tim znanstvenica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ispitane su perspektive o vršnjačkom nasilju samih učenika, njihovih roditelja, ali i odgojno-obrazovnih učenika. 

Vrijeđanje, fizičko nasilje te dodirivanje po tijelu na neugodan način

Među ispitanicima bilo je 2075 učenika iz 15 zagrebačkih osnovnih škola i 5189 učenika iz 16 zagrebačkih srednjih škola, istaknula je Josipa Mihić, izvanredna profesorica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. 

Na pitanja o verbalnom nasilju, oko 41 posto osnovnoškolaca i 29 posto srednjoškolaca odgovorilo je da su doživjeli da ih netko vrijeđa.

Gotovo polovica (46.8 posto) osnovnoškolaca i trećina (35 posto) srednjoškolaca reklo je da ih netko ogovara, a 46.7 posto osnovnoškolaca i 33.9 posto srednjoškolaca reklo je da im netko govori ružne riječi, od jednom mjesečno do skoro svakodnevno. 

Što se tiče fizičkog nasilja, 6.5 posto osnovnoškolaca i 2.1 posto srednjoškolaca iskazalo je da ih je netko od vršnjaka jako istukao tijekom života, 28 posto osnovnoškolaca i 13.6 posto srednjoškolaca da ih je netko od vršnjaka jako udario ili gurnuo od jednom mjesečno do skoro svakodnevno, a 19.6 posto osnovnoškolaca i 13.6 posto srednjoškolaca doživjelo je da ih je netko od vršnjaka dodirivao po tijelu na neugodan način. 

Online nasilje

Kada se govori o elektroničkom (cyber) nasilju, djeca se najčešće suočavaju s ružnim govorenjem preko interneta ili poruka, širenjem tračeva te isključivanjem i ignoriranjem na društvenim mrežama i u chat aplikacijama. 

Da se o njima ružno govori preko interneta doživjelo je gotovo 52 posto osnovnoškolaca i oko 44 posto srednjoškolaca, dok je 27 posto i srednjoškolaca te 29 posto osnovnoškolaca, priznalo da su to učinili nekom drugom. 

Srednjoškolci su se također izjasnili da je njih oko 16 posto doživjelo verbalno nasilje u mladenačkim vezama, dok je njih nešto manje od 9 posto doživjelo fizičko nasilje u tim vezama. Također, 8.5 posto srednjoškolaca doživjelo je seksualno nasilje, a njih 268 posto elektroničko nasilje u partnerskim odnosima. 

7.2 posto osnovnoškolaca nikome nije reklo da je doživjelo nasilje

Među ispitanim osnovnoškolcima, njih 7.2 posto nije nikome reklo o doživljenom vršnjačkom nasilju, a među onima koji su se nekome povjerili, njih oko 15 posto to je reklo svojim roditeljima, oko 13 posto svojim prijateljima, oko 8 posto razrednicima, a oko 4 posto stručnim suradnicima škole. 

Kao najsnažnije posljedice doživljenog fizičkog i verbalnog nasilja kod osnovnoškolaca ističu se usamljenost, samoozljeđivanje i suicidalne ideacije. Srednjoškolci kao posljedice doživljenog nasilja osjećaju usamljenost, depresivnost, anksioznost i stres. 

Istraživanje je pokazalo i da gotovo 29 posto roditelja učenika viših razreda osnovne škole percipira da je njihovo dijete bilo žrtva vršnjačkog nasilja, dok to percipira i nešto više od trećine roditelja srednjoškolaca (35.4 posto).

Koliko profesori primjećuju nasilje među učenicima?

Što se tiče odgojno-obrazovnih djelatnika, tek je oko 9 posto među učenicima u svojim školama primijetilo verbalno nasilje, a dok je još manji postotak onih koji su primijetili tjelesno nasilje (4.6 posto) i elektroničko nasilje (3.41 posto). 

"Istraživanje je financirano od Grada Zagreba s ciljem da prema njemu kreiramo Akcijski plan o zaštiti od nasilja u 2024. i nadalje", istaknula je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec.

Dodala je kako je u srijedu Grad Zagreb potpisao dva sporazuma o preventivnom programu "Za sigurno i poticajno okruženje u školama". Jedan sporazum potpisali su Grad Zagreb i UNICEF, a drugi Grad Zagreb, UNICEF i Centar za pružanje usluga u zajednici Savjetovalište Luka Ritz.

U sklopu toga je dogovoreno da će se program koji je inicijalno osmislio UNICEF prilagoditi i implementirati u 27 osnovnih škola, nakon čega će biti predan Centru "Luka Ritz" na daljnju implementaciju u drugim osnovnim školama u Zagrebu.