Istraživanje o mirovinskim sustavima pokazalo da je hrvatski sustav 46. na svijetu

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

ŠVEDSKA, Belgija i Danska imaju relativno najbolje mirovinske sustave u svijetu, pokazuje Allianzovo globalno izvješće o mirovinskim sustavima prema kojem se hrvatski mirovinski sustav nalazi na 46. mjestu od 70 analiziranih zemalja.

Allianz grupa u četvrtak je predstavila svoje prvo izdanje "Globalnog izvješća o mirovinskim sustavima", u kojem analizira mirovinske sustave diljem svijeta pomoću vlastitog mirovinskog pokazatelja - Allianz Pension Indicator (API), koji analizira demografske i fiskalne preduvjete pojedinih zemalja, nakon čega razmatra mirovinske sustave na temelju održivosti i prikladnosti.

Loša ocjena održivosti 

API se temelji na tri stupa i u obzir uzima ukupno 30 parametara, koji dobivaju ocjene od 1 do 7 (najbolja ocjena je 1). Zbrajanjem svih ponderiranih međuzbrojeva API svakoj od 70 analiziranih zemalja dodjeljuje ocjenu od 1 do 7 te tako pruža sveobuhvatan pregled njihovih mirovinskih sustava.

Kako iz Allianza navode u priopćenju, kombiniranjem ocjena iz sva tri stupa dolazi se do toga da Švedska, Belgija i Danska imaju relativno najbolje mirovinske sustave u svijetu, dok se Hrvatska nalazi tek na 46. mjestu (s ukupnom ocjenom 4,1).

Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje u regiji, suočena s ubrzanim starenjem stanovništva, a do 2050. godine udio ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi porast će na 55 posto, procjenjuju iz Allianza.

U tom kontekstu, loša ocjena održivosti od 4,1 je posve shvatljiva, kaže se u analizi, pri čemu se kao slabost sustava izdvaja dobna granica za stjecanje prava na mirovinu, koja ne ide ukorak s rastom očekivane životne dobi. Demografski čimbenik u formuli za izračun mirovina također bi mogao učiniti sustav stabilnijim, napominju iz Allianza.

Navode i kako je ocjena prikladnosti hrvatskog mirovinskog sustava od 3,7 u skladu sa svjetskim prosjekom.

"Čimbenici na kojima bi se moglo raditi kako bi se poboljšao sustav uključuju omjere pokrivenosti i davanja, privatnu štednju, te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi. U svjetlu nadolazeće demografske promjene, zamor mirovinske reforme zadnje je što si Hrvatska može priuštiti", poručuju iz Allianza.

Promjene u demografskoj slici uskoro goruće pitanje

U analizi se zamjećuje da će se pripadnici generacije "baby boomera", to jest osobe rođene između 1946. i 1964. godine, umiroviti tijekom sljedećih nekoliko desetljeća i tako ozbiljno opteretiti sustav socijalne sigurnosti.

Većina mirovinskih sustava će iskusiti određene poteškoće s obzirom na to da će biti opterećeni visokim javnim deficitom i neujednačenom ravnotežom između održivosti i prikladnosti, upozoravaju iz Allianza.

Glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran napominje da su posljednjih godina demografsku i mirovinsku politiku zasjenile ostale politike, prije svega klimatske promjene, a trenutno i borba protiv pandemije covida-19.

"No demografske podatke ne možete ignorirati s obzirom na to da će promjene u demografskoj slici uskoro postati goruće pitanje. Ublažavanje nadolazeće mirovinske krize i očuvanje generacijske pravičnosti i jednakosti ključni su za izgradnju inkluzivnih i otpornih društava", poručuje Subran.

Ističe da su dramatične promjene u demografskoj slici najvidljivije u porastu udjela ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi, a do 2050. taj će udio porasti za čak 77 posto, na 25 posto, što je brži rast od onoga u posljednjih 70 godina, od 1950. godine. U sljedeća tri desetljeća u mnogim gospodarstvima u nastajanju taj udio će se više nego udvostručiti, za što je najbolji primjer Kina, gdje će skočiti s trenutnih 17 posto na 44 posto. U slučaju industrijaliziranih zemalja, apsolutna razina tog udjela osnovni je razlog zabrinutosti. Primjerice, samo u zapadnoj Europi ona iznosi 51 posto.

Takav se razvoj događaja odražava i u prvom stupu API-ja, tzv. početnoj točci, koji kombinira demografske promjene i javnu financijsku situaciju, u kojoj Hrvatska ima ocjenu 4,7, a primjerice Švedska 3,4. 

Iz analize također proizlazi da se brojne afričke zemlje ubrzanog gospodarskog razvoja mogu pohvaliti vrlo dobrim ocjenama prema API-ju, s obzirom na to da je njihovo stanovništvo još uvijek mlado, a javni deficit i dug iznimno niski, dok su mnoge europske zemlje, poput Italije i Portugala, među najlošije ocijenjenim jer je njihovo stanovništvo staro, a dugovi visoki. 

Autorica izvješća Michaela Grimm ističe kako je to sve bilo prije pojave koronavirusa i novih dugova koje je ta pandemija donijela. "Nasljeđe trenutne krize svakako će biti i potreba za udvostručavanjem napora kako bismo reformirali naše mirovinske sustave. Ostali smo bez prostora za financijsko djelovanje“, upozorava Grimm.

Potrebna prilagodba dobne granice za stjecanje mirovine

Drugi stup API-ja jest održivost, odnosno mjerenje načina na koje sustavi reagiraju na demografske promjene, pri čemu se postavlja pitanje postoje li ugrađeni stabilizatori ili će se sustav raspasti kada broj doprinositelja padne, a broj korisnika nastavi rasti. 

U tom je kontekstu dobna granica za stjecanje prava na mirovinu važan čimbenik. Naime, sada prosječan 65-godišnjak u Europi može očekivati da će u mirovini provesti 17,2 godine, žene 20,5 godina, a očekuje se kako će do 2050. to skočiti na 20,2 godine za muškarce, a 23,1 godinu za žene. 

"Stoga je omjer radnog vijeka pojedinca i vremena provedenog u mirovini zabilježio značajan pad", kažu iz Allianza, navodeći primjer Nizozemske koja je odlučila prilagoditi dobnu granicu za stjecanje prava na mirovinu pa tako ima i znatno održiviji mirovinski sustav od zemalja u kojima odgađanje umirovljenja još uvijek predstavlja tabu temu. 

Treći stup API-ja ocjenjuje prikladnost mirovinskog sustava, odnosno određuje pruža li neki mirovinski sustav prikladan životni standard u trećoj dobi.

U Allianzu kažu da je prosječna ocjena u stupu prikladnosti (3,7) nešto bolja od prosječne ocjene u stupu održivosti (4,0), što je znak da većina sustava i dalje veću važnost pridaje dobrobiti trenutnih generacija umirovljenika, nego budućih generacija poreznih obveznika i obveznika doprinosa za socijalno osiguranje. 

Mirovinska osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje pod sve većim su pritiskom zahvaljujući ustrajnim uvjetima niskih kamatnih stopa, pri čemu je pandemija covida-19 dodatno pogoršala taj trend smanjujući prinose. U uvjetima niskih prinosa mirovinski fondovi i pružatelji usluga životnog osiguranja okrenuli su se alternativnim kategorijama imovine, napominju u Allianzu.

 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.