OBITELJSKO NASILJE

Izglasali smo Istanbulsku, a sad ljudi skupljaju novac za pretučene žene. Zašto?

Foto: Index/123 RF

U HRVATSKOJ je obiteljsko i partnersko nasilje u porastu, što pokazuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, u 2018. godini zabilježeno je 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama, što je 5,5 posto više nego u 2017. godini. Kazneno djelo nasilja u obitelji ukupno je počinjeno 623 puta te je, u usporedbi s 2017. godinom, u porastu za 11 posto. Istovremeno, hrvatski sudovi su lani izrekli tek 163 zaštitne mjere prema kojima se nasilnike udaljava iz obitelji.

Iako bi Hrvatska, pogotovo otkako je lani ratificirala Istanbulsku konvenciju, trebala ženama i djeci žrtava nasilja pružiti brzu pomoć, to u praksi i nije tako. Zato su Inicijativa #SPASIME i Zaklada za ljudska prava i solidarnost – Solidarna osnovale Fond #SPASIME za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja. Temeljna svrha Fonda #SPASIME je pružanje konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u smislu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći. Pokrenuli su nacionalnu kampanja prikupljanja sredstava koja će trajati do kraja srpnja, a prikupljene donacije koristit će za hitnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja.

Evo kome je već pomogla Zaklada Solidarna 

Tako su već pomogli nekim ženama, o čemu je za Index govorio tajnik Zaklade Solidarna Ivan Blažević.

"Jednoj ženi, koju je pretukao partner i slomio joj ruku zbog čega ima šipke u ruci, platili smo dadilje za dva mjeseca jer ima dvoje male djece u dobi od godinu i tri godine. Zatim smo drugoj gospođi, čiju je kćer pretukao njen bivši suprug i otac djeteta, dali novac da djevojčici plati maturalac i džeparac. Naime, o tom su slučaju svi pisali i poznato je da je otac djevojčici uzeo novac koji je uštedjela za maturalac", rekao nam je Blažević.

"Nasilnik do pravomoćnosti stigne tri puta ubiti žrtvu"

Kaže kako je svrha Fonda da pomaže žrtvama u slučajevima kad im država ne pomaže financijski ili im ne pomogne financijski u adekvatnom roku.

"Recimo, od 2016. žrtve nasilja u Zagrebu imaju pravo dobiti gradski stan, s tim da se to uvjetuje pravomoćnom presudom, no nasilnik do pravomoćnosti presude tri puta stigne ubiti žrtvu. Najveći problem je s osobama koje su preživjele nasilje. Naime, nakon što odu od nasilnika u većoj su opasnosti jer je većinu žena partner ubio nakon što je otišla. Zato se žene još više boje i trebamo im pomoći i to odmah", smatra Blažević.

Još jedan slučaj u kojem Fond pomaže žrtvama je kad žena ili dijete moraju uzimati određenu terapiju koju HZZO ne pokriva u punom iznosu. Teško je, kaže, predvidjeti sve troškove koje će imati jer je svaki slučaj specifičan.

Srbija daleko ispred Hrvatske po izdvajanju nasilnika iz obitelji

Veliki je problem, kaže, i to što sudovi u Hrvatskoj slabo izriču zaštitne mjere izdvajanja nasilnika iz obitelji. Za dobar primjer prakse navodi Srbiju, koja, kaže, u 90 posto slučajeva izriče zaštitnu mjeru koju je policija predložila, dok je u Hrvatskoj izriču tek u 15 posto slučajeva.

"Naši sudovi smatraju da ta mjera nije potrebna, a koja je to logika - to ovisi od suca do suca. Zakonski okvir je tako postavljen da se može izreći zakonska mjera, umjesto da stoji u zakonu da se mjera mora izreći. U Srbiji su sudovi prošle godine izrekli 8500 mjera izdvajanja nasilnika iz obitelji, dok su kod nas lani izrečene 163 zaštitne mjere. Veliki je problem u Hrvatskoj i nasilje nad ženama s invaliditetom", rekao nam je Blažević.

Ni žrtve obiteljskog nasilja, niti žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu i zbog toga je potrebna hitna pomoć svim žrtvama.

Zbog preblagih kazni žene slabo prijavljuju nasilje

"U posljednjih deset godina broj zatraženih policijskih intervencija za prekršajna djela obiteljskog nasilja naizgled se smanjio. Iz izvješća pravobraniteljice kao razlog tomu navodi se blaga prekršajna politika koja se gotovo isključivo temelji na novčanim i uvjetnim kaznama zatvora. To u konačnici odvraća žrtve nasilja od podnošenja prijava jer nakon što je nasilnik novčano kažnjen, vrlo je brzo i pušten kući. Zbog toga smanjenje broja prijavljenih osoba ne daje cjelovitu sliku ovog problema jer se zapravo povećava broj neprijavljenih slučajeva, odnosno žrtava koje trpe nasilje, dok istovremeno rastu slučajevi kaznene prirode nasilja prema ženama i u obitelji", rekao je Blažević.

Prema nekim procjenama na jedno prijavljeno nasilje dolazi deset neprijavljenih slučajeva. Važno je, kaže, naglasiti da je u slučajevima obiteljskog nasilja žrtva vrlo rijetko izložena samo jednom obliku nasilja, kroz jedan izoliran incident, vrlo često radi se o stjecaju više oblika nasilja kroz kontinuirano vremensko razdoblje.

Važno je da žrtve budu hitno zbrinute

Pokretačica inicijative #SPASIME, Jelena Veljača, navodi kako je bitno da žrtve budu hitno zbrinute, što financijski, pravno, liječnički, da im se pruži razgovor sa stručnjakom ili osigura siguran smještaj daleko od lica nasilnika.

"Zato pozivam sve građane da sudjeluju u akciji i da pozivom na broj 060 9003 doniraju svoj prilog u svrhu podrške žrtvama. Svaka pomoć im je dobrodošla. Svatko ima pravo na siguran život, a svi imamo pravo na društvo bez nasilja", rekla je Jelena Veljača, koja je u ožujku ove godine pokrenula inicijativu #SPASIME.

Fond će prikupljene donacije koristiti za hitnu pomoć žrtvama obiteljskog nasilja. Žrtve tako imaju pravo na pravnu i zdravstvenu pomoć, ali i plaćanje psihoterapijskih troškova, troškova stanovanja, troškova za osnovne potrebe, troškova dodatnog obrazovanja radi uključivanja u sustav rada, troškova telefonskih poziva i prijevoza za pristup savjetovanju, doplatka za kupnju osobnih stvari koje ne pruža sklonište, troškova popravaka štete na stvarima nužnim za život nastalima u slučajevima nasilja, troškova rekonstruktivne kirurgije, pomoći u kući te troškova sprovoda ubijene žrtve.

Pomoć se odobrava u roku od 15 dana, u hitnim situacijama u 24 sata

Uz ove novonastale troškove koje pokriva Fond, tu su i hitni troškovi: jednokratni trošak za preseljenje unutar Hrvatske ako žrtva mora napustiti svoju zajednicu kako bi izbjegla prijetnju nasiljem te troškovi boravka u hotelu ili motelu na maksimalno 7 dana ako su skloništa puna ili nisu dostupna.

Uvjet za dodjelu financijske pomoći Fonda je kontaktiranje Zaklade Solidarna i prijava nasilja policiji ili Centru za socijalnu skrb, odnosno spremnost da se nasilje prijavi nadležnim institucijama. Kako ne bi došlo do zloupotrebe situacije, žrtva mora ispuniti određene uvjete. Neki su od uvjeta da se Zakladi obrati žrtva ili roditelj/skrbnik ako je dijete žrtva, da osoba nema drugih izvora financijske i stručne podrške da napusti nasilnu obiteljsku situaciju ili ne ispunjava uvjete za druge socijalne pogodnosti javnih tijela Republike Hrvatske te da joj nije dostupna adekvatna pomoć i zaštita u potrebnom roku putem službenog sustava.

"Ne želimo preuzeti odgovornost vladajućih i lišiti ih provedbe financijskih planova"

"Pitanje obiteljskog nasilja generalni je problem u cijeloj državi, a pritom je u zabrinjavajućem porastu. Želimo da se sustavno radi na poboljšanju provedbe zakona, a ujedno i rada nadležnih institucija i resornih ministarstava. Sretni smo što u ovom trenutku možemo utjecati na javno mnijenje i uspostavom Fonda brzo reagirati na najhitnije slučajeve obiteljskog nasilja. Pritom tim činom ne želimo preuzeti odgovornost vladajućih i lišiti ih provedbe financijskih planova, već ukazati na ozbiljnost problema", rekla je Nerma Mehadžić, predstavnica Inicijative #SPASIME.

Osim u iznimnim slučajevima, maksimalna financijska podrška koja se može odobriti osobama koje su preživjele nasilje iznosi 15.000,00 kuna. Odluku o financiranju redovnih troškova Zakladno vijeće fonda odobrava u roku od 15 dana od podnošenja molbe za financiranje, a za pomoć u financiranju hitnih troškova Zakladno vijeće Fonda donosi u roku od 24 sata od podnošenja zahtjeva.

Građani već od početka lipnja mogu pomoći pozivom na broj telefona 060 9003, a omogućene su i izravne uplate na račun Hrvatske poštanske banke HR8023900011500151640 i donacije putem stranice Indiegogo (https://igg.me/at/fond-spasime). Uplate na žiro-račun Hrvatske poštanske banke glase na: SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost, Trga kralja P. Krešimira IV br. 2, 10000 Zagreb, OIB: 77689629939 s opisom plaćanja: Za Fond SPASIME. Za uplate iz inozemstva SWIFT je HPBZHR2X. Akcija prikupljanja sredstava će, ponavljamo, trajati do kraja srpnja 2019.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.