Povjesničar Tvrtko Jakovina, gostujući u N1 Studiju uživo, komentirao je rat na Bliskom istoku i njegove posljedice, ocijenivši kako je riječ o kraju jedne epohe te da ne bismo trebali biti iznenađeni ako sukob preraste regionalne okvire. Posljedice je, kaže, nemoguće predvidjeti jer se ne zna koliko će rat trajati, no sigurno smo ušli u novo doba koje za male zemlje može donijeti goleme unutarnje turbulencije.
"Neke od najpesimističnijih analiza govore da može postati i više od regionalnog rata. Ne bih se iznenadio da će to postati. Bez obzira na to kako na njega gledali i kako ćemo ga nazvati, hoće li on biti Treći zaljevski rat ili Ramadanski rat, to je kraj jedne epohe. Sigurno smo ušli u jedno drugo doba", rekao je Jakovina.
Dodao je kako je za male zemlje uvijek problematično što krajevi epoha mogu rezultirati golemim unutarnjim turbulencijama. "Mi smo u 20. stoljeću nekoliko puta prošli kroz takve turbulencije i bilo bi dobro da smo za to pripremljeni, ne samo cijenama benzina", upozorio je.
Kao ilustraciju poteškoća s kojima se suočavamo, naveo je primjer rušenja Vjesnikova nebodera. "Mi već pet mjeseci rušimo neboder Vjesnika, otkrili smo što je u tom neboderu, a da se možda nije moglo pretpostaviti. To bi mogla biti jedna ilustracija toga koliko je teško neke stvari napraviti koje možda prije nisu izgledale tako dugo ili tako komplicirano. Danas smo tu i to je nešto o čemu treba računati drugačije kad se ova epoha resetira i kad krenemo ispočetka, da neka znanja i neke vrijednosti moramo probati zaustaviti, da nisu vezane za prošlost, nego su stvar opstojnosti", istaknuo je.
Osvrnuvši se na mogućnost kopnenog napada na Libanon, ocijenio je da bi sadašnja situacija mogla biti katastrofalna, osobito za jug te zemlje.
"Riječ je o oko milijun ljudi koji su trenutno u pokretu, koji su izbjeglice. S druge strane, u Libanonu su suprotstavljene političke frakcije. Tradicionalno kršćanski predsjednik smatra da je došao trenutak da se rasformira Hezbolah, koji je bio organizacija koja se brinula za šijitsko stanovništvo tamo gdje država nije postojala. I postao je država u državi", pojasnio je Jakovina.
Na pitanje kako komentira postupke Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua, Jakovina je rekao da je teško davati procjene i da nije sklon vjerovati nagovorima i signalima kada je riječ o takvim profilima ličnosti.
"Do sada, američki predsjednici nisu bili uvijek imuni na poteze koji mogu biti iracionalni - napad na Irak je bio jedan od takvih, napad na Libiju je završio loše, i Afganistan je završio loše. Odluke se i u vrlo informiranoj zajednici mogu donositi zbog toga što će u nekom trenutku nešto prevagnuti", kazao je.
"Ovdje je mogla biti neka procjena da će režim koji je iznutra već toliko puta nagrižen demonstracijama, izlaskom studenata izvan učionica, dobiti poticaj za promjene. No, to očito nije bilo dovoljno. Zasad samo rat traje, a posljedice za svijet osjećamo", poručio je, dodavši da se rast cijena energenata neće osjetiti samo na benzinskim postajama.
Jakovina ne vidi mogućnost slanja europskih vojnika na Bliski istok. "To se u jednom trenutku može dogoditi, ali to bi moralo značiti da će europske zemlje odustati ili napola odustati od Ukrajine. S druge strane, pitanje je na koji način možete sudjelovati. Mnoge zemlje nemaju kapacitete da bi sudjelovale", rekao je.
Istaknuo je da, kada američki predsjednik poziva europske zemlje, misli na najveće države koje mogu poslati značajnije kapacitete, dodavši da ni Hrvatska nema te kapacitete jer nije razvijala mornaricu za išta više od "eventualnog policijskog nadzora istočnojadranske obale".
Prema njegovim riječima, došlo je ili će doći do određenog preslagivanja unutar saveza. "No, zasad nema signala koji su išli dalje od osude", izjavio je.
Komentirajući pitanje preventivnog rata, Jakovina je ustvrdio da se pokazalo kako pravila ratovanja i međunarodno pravo više ne vrijede. "To je nešto što se izgovara javno, tu više nema skrivanja. Ono što je od međunarodnog prava i ponašanja vrijedilo do prije godinu ili dvije vrijedi sve manje, a možda neće vrijediti nimalo. Mi smo izašli iz tog svijeta", ocijenio je.
"Ovo doba pokazuje nešto drugo, da više nema konzultacija sa saveznicima, da više ne gradite tu mrežu, da otpisujete bilo kakvu važnost saveznika. To je naročito za male zemlje vrlo bolno, one su svjesne svoje ograničene snage i težine, ali svijet je velikim dijelom izgrađen od niza malih nacija i njih ne možete s prijezirom odbacivati", rekao je.
Zaključio je da je to pouka malim nacijama o tome kako će budućnost izgledati, ali i "vidljiva lekcija koja dolazi iz najvećih sila da mogu na stranu staviti velike zemlje poput Južne Koreje ili Japana".