"ZAŠTO Hrvatska nije radila više po pitanju naseljavanja praznih prostora? Sad ulazite u jedno, po meni, sklisko područje u političkom smislu. U konkretnom slučaju – sprječavanje Srba da se vrate u taj prostor. Može se to tako tumačit", veli Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti Dubravku Merliću, koautoru serijala, u prvoj polovici prve od sedam epizoda dokumentarnog serijala Opstanak o hrvatskom demografskom slomu.
Merlić, čiji je Castor multimedia priredio serijal za Hrvatsku televiziju, iskusno je biće - dugo je prošlo otkako se ranih devedesetih, s Hloverkom Novak Srzić, pojavio na HRT-u kao mlada nada - i ozbiljno shvaća Mišetićevo upozorenje pa ne ide predaleko prema skliskoj zoni jer zna da bi ga takva nepromišljenost diskvalificirala za daljnju suradnju s državnom televizijom.
Gledatelj, stoga, ostaje zakinut za skliske informacije i neće doznati tko je stajao iza politike čiju je dijaboličnu nacionalnu isključivost naznačio Mišetić, ali će zauzvrat slušati demografa Stjepana Šterca, pomoćnika ministra razvitka i obnove – greškom će na ekranu biti ispisano "razvitka i obrane" – od 1996. do 2000. godine, dakle, u godinama kada je režim nespomenutog Franje Tuđmana aktivno opstruirao povratak Srba, kako bez suvišnih potpitanja objašnjava razloge naseljavanja kosovskih Hrvata u Kistanje.
Demografija kroz ljudske sudbine
Šterc, Merlić i novinar Željko Matić scenaristički potpisuju Opstanak - redatelj je Ivan Sikavica - koji će, prema HRT-ovoj najavi, u udarnom terminu ponedjeljkom na Prvom programu, nakon glavnog Dnevnika, tematizirati smanjivanje broja stanovnika u Hrvatskoj. Serija se, čitamo u HRT-ovoj najavi, "više bavi demografijom kroz ljudske sudbine i hrvatsku svakodnevicu, a manje brojkama i postocima" što bi, nadaju se autori, gledateljima trebalo omogućiti "da demografiju ne sagledavaju samo kroz brojke i znanstvene teze, nego da osjete taj problem i kroz ljudske sudbine iz svih dijelova Hrvatske".
Ako je suditi po prvoj epizodi pod nazivom Seobe (1991-2001), Merlić i društvo zadatak će ispuniti tehnički gotovo perfektno, ali sadržajno isprazno. Fini kadrovi opustjelih područja upotpunjeni su izjavama koje ne otkrivaju baš ništa epohalno.
Slušali smo milijun puta ispričane priče o smanjenju broja stanovnika u dijelovima zemlje zahvaćenima ratom od 1991. do 1995. godine, pred kamerom su se redali i starci nostalgični za vremenima idiličnijih međunacionalnih odnosa, i Srbi bez emocija prema stradanju Hrvata, i Hrvati uvjereni da su i danas ugroženi u Hrvatskoj, ali i jedni i drugi zainteresirani za normalan život. Bit će tu i rezigniranih radnika propalih tvornica, branitelja frustriranih aktualnim valom iseljavanja iz zemlje i, naravno, jasne osude Slobodana Miloševića, čija je politika bila među glavnim pokretačima rata.
Na čarobnoj distanci
No kada treba progovoriti o hrvatskim krivcima za bilo što, autori se drže na čarobnoj distanci. Tek će pred kraj epizode Ivan Klasnić, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije, zapaziti da je domovinsko mljekarstvo krahiralo kada je Hrvatska seljačka stranka koalirala s HDZ-om. E da: opisujući poraće, Merlić u jednom času opaža kako ono "što nisu uništili Srbi, dijelom uništavaju Hrvati".
O cjelini nije korektno suditi na temelju sedmine. Prva epizoda Opstanka ponudila je tanak proizvod u solidnoj ambalaži, no momcima možda treba vremena da se zagriju.