Foto: Arhiva
U POSLJEDNJE vrijeme u sve više zemalja svijeta, osobito u EU traži se zabrana prodaje energetskih napitaka djeci, odnosno maloljetnicima. U tom smislu oni bi se tretirali slično duhanu i alkoholu.
Litva i Latvija to su već učinile 2014., odnosno 2016., Velika Britanija je sve bliže tome, a za zabranu kod nas zalažu se i SDP i europarlamentarka Biljana Borzan i bivši ministar zdravlja Siniša Varga i sadašnji Milan Kujundžić.
Europska komisija nedavno je odlučila da je ograničavanje prodaje energetskih napitaka stvar nacionalnog zakonodavstva svake članice i da se u to nema namjeru miješati.
Kujundžić je nedavno izjavio kako ograničavanje nije jednostavno uvesti u zakonodavstvo, no čini se da iskustva Litve i Latvije pokazuju sasvim suprotno. U prilog tome ide i činjenica da Hrvatska nema svoje industrije energetskih napitaka koja bi mogla vršiti pritisak na vlasti.
U ovom kontekstu važno je razumjeti što o energetskim napicima kaže znanost – koliko su oni uistinu štetni. Mogu li stvarno uzrokovati hiperaktivnost kod tinejdžera i potaknuti delinkvenciju kako to tvrde pobornici zabrane?
Kokteli - bombe
Logično je očekivati da bi kokteli koji sadrže različite stimulanse mogli uzrokovati hiperaktivnost, a čini se da to neka novija znanstvena istraživanja potvrđuju. Više američkih istraživanja otkrilo je povezanost konzumacije energetskih napitaka i rizičnog ponašanja kao što su tučnjave, rizično spolno ponašanje, pušenje, konzumacija alkohola i droga, nevezivanje sigurnosnih pojasa u automobilu itd.
U ovom kontekstu treba razlikovati sportske napitke od energetskih napitaka.
Sportski napici sadrže puno šećera i dosta elektrolita, a uređeni su tako da utaže žeđ i rehidriraju organizam nakon naporne tjelovježbe. U njima je najveći problem količina šećera koja može pridonijeti debljanju i pretilosti.
Energetski napici sadrže moćne stimulanse, ponajviše kofein, koji u kratkom roku podiže budnost, pozornost i stanje pobuđenosti. Kroz duže vrijeme, kada njihovo djelovanje popusti, oni mogu izazvati osjećaj umora i iscrpljenosti.
Jedno istraživanje koje je provelo sveučilište Yale 2015. pokazalo je da je vjerojatnost hiperaktivnosti ili manjka koncentracije oko 66 posto veća kod djece koja redovno konzumiraju energetske napitke.
Energetski napici i simptomi
Jedan od ključnih argumenata protivnika zabrane energetskih napitaka je da oni ni po čemu nisu drugačiji od kave ili čaja.
U prosjeku energetski napici sadrže oko 150 mg kofeina na 500 mililitara tekućine, što je slično kao i instant kava ili Coca Cola.
No pobornici zabrane ističu da ona sadrže i druge stimulanse i velike količine šećera te da takvi kokteli mogu biti opasniji od pojedinačnih sastavnih dijelova. Primjerice, u njima ima taurina koji djeluje slično kao kofein, a ima i guarana koji pojačava snagu taurina. Takva kombinacija navodno djeluje kao svojevrsna energetska bomba, snažnije od samog kofeina.
Novo istraživanje provedeno u Kanadi na oko 2000 osoba u dobi između 12 i 14 godina utvrdilo je da je oko 74 posto njih konzumiralo energetske napitke, a oko 85 posto kavu. Više od 55 posto konzumenata energetskih napitaka potvrdilo je da je imalo najmanje jednu nuspojavu dok je isto zabilježilo 35 posto konzumenata kave. Čak 25 posto ljubitelja energetskih napitaka imalo je povećan broj otkucaja srca, 24 posto probleme sa spavanjem, 18 posto glavobolje, pet posto mučnine i povraćanja, a 3,6 posto bolove u grudima. U prosjeku je kod njih zabilježeno dvostruko više nuspojava nego kod 'kavopija'.
Protiv zabrane, a za obeshrabrenje
Zbog svega navedenog, ali i zbog toga što energetski napici pridonose razvoju pretilosti, dijabetesa i karijesa, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, članica Odbora EP-a za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane, u listopadu 2017. pozvala je ministarstvo zdravstva da, po uzoru na neke druge zemlje EU-a, zabrani njihovu prodaju djeci.
No naš nutricionist Bojan Stojnić smatra da bi takav potez bio preuranjen i preradikalan.
"Prohibiciji treba pribjegavati jedino ukoliko postoje nedvojbeni dokazi za štetnost prohibiranoga, ukoliko postoje kvalitetni dokazi da bi zabrana uspjela zaustaviti neželjeno ponašanje, te da ne bi prouzročila neželjene nuspojave", rekao je za Index Stojnić.
"Ukoliko prohibiciju uvodimo, trebamo to učiniti s maksimalnom opreznošću. U ovom slučaju nisam siguran da je tome tako. Naime, spomenuta istraživanja temelje se na podacima prikupljenim putem upitnika i oslanjaju se na samostalnu procjenu. To znači da su njihovi rezultati u najmanju ruku subjektivni, odnosno podložni pristranosti. Imajući na umu negativnu famu koja okružuje energetska pića, nije teško vidjeti kako bi im mogli biti pripisani negativni učinci koji su u stvarnosti posljedica drugih neprepoznatih čimbenika.
Osim toga, iz navedenih istraživanja ne može se zaključiti uzročno-posljedična veza, odnosno ista bi mogla biti upravo obrnuta. Drugim riječima, ne možemo isključiti mogućnost da već hiperaktivnu djecu privlače energetski napitci", pojasnio je naš nutricionist koji se zalaže za nutricionizam utemeljen na dokazima.
Pritom ističe da nikako ne zagovara konzumaciju energetskih pića.
"Međutim, treba prihvatiti da postoje trenuci u životu kada vrijedi žrtvovati san radi postizanja nekog višeg cilja. Upravo tome trebala bi služiti energetska pića. Naravno, ne bi ih trebalo zloupotrebljavati, a njihovu konzumaciju pretvoriti u naviku. Energetski napici nisu nešto što je potrebno ni djeci ni odraslima, međutim nisam siguran da je njihova demonizacija i trpanje u isti koš s alkoholom i cigaretama ispravan potez. Bez pravih dokaza mogli bismo završiti lajući na pogrešno stablo, pritom zanemarujući prave probleme. Inicijative za zabranu trebale bi biti početak konstruktivne rasprave, ne završetak iste", poručio je Stojnić.
U svakom slučaju, različita stajališta o ovoj temi ukazuju da bi u Hrvatskoj o njoj, prije nego što se krene s radikalnim zakonskim rješenjima, vjerojatno trebalo povesti ozbiljnu stručnu raspravu u koju bi se uključili znanstvenici različitih disciplina - od medicinara, preko psihologa do nutricionista.