OVA godina je osim rastom cijena obilježena velikim rastom plaća i dodataka na plaću (božićnica, regres itd.) u javnom sektoru, rastom mirovina i jednokratnih novčanih primanja umirovljenicima, rastom povlaštenih mirovina, subvencijama zbog porasta cijena električne energije i drugim transferima od države prema kompanijama i građanima.
To je idealna situacija za Plenkovića i vladu da se prikažu kao spasitelji građana i privatnog sektora jer su se mogli prikazivati kao socijalno i poslovno osjetljivi u situaciji svjetskog rasta cijena i sve većih računa u trgovinama za istu potrošačku košaricu kao prethodnih godina.
Kako većina ljudi ne razmišlja o tome da je novac koji građani dobiju iz proračuna ustvari isti onaj novac koji je država oporezivanjem uzela tim istim građanima, onda nesvjesno imaju refleks da budu zahvalni za te "darove".
Naravno, država ne stvara novac (fiskalna i monetarna vlast su odvojene) pa velika većina prihoda proračuna predstavlja poreze koji su uzeti od građana i kompanija. To znači da nitko ne treba biti zahvalan Plenkoviću i vladi zbog "darova" jer država samo vraća ono što im je oduzela.
Rast cijena i plaća snažno pune državni proračun
Proračun se kroz ovu i prošlu godinu jako dobro punio porezima, ne samo središnje države nego i općina, gradova te županija. To je primarno rezultat velikog rasta cijena i plaća, koje se od 2021. natječu u tome koja će više rasti.
Kroz 2022. je rast cijena bio veći od rasta plaća pa je realna neto plaća pala. To znači da se za prosječnu plaću u Hrvatskoj na kraju godine moglo kupiti manje proizvoda i usluga nego za prosječnu plaću s početka godine.
Ali rast cijena je bio odlična vijest za državne prihode jer je glavni porez u Hrvatskoj PDV. On se obračunava kao postotak cijene, tj. 25 posto PDV-a se dodaje na cijenu trgovca. To znači da što je veća cijena trgovca, to je veći PDV, a time i prihodi državnog proračuna.
Prema Kalkulatoru inflacije DZS-a, od siječnja do prosinca 2022. su cijene rasle 12.7 posto. Slijedom toga je jasno da su podjednako snažno rasli i državni prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz (PDV, trošarine). Također su između prosinca 2021. i prosinca 2022. rasle plaće, za 9.3 posto u apsolutnom iznosu (bruto), ali zbog rasta cijena su realno pale za 3.4 posto.
Od rasta cijena i plaća je korist imala najviše država, primarno zbog PDV-a i trošarina, ali i općine, gradovi te županije zbog rasta prihoda od poreza na dohodak, što je rezultat rasta plaća. Više od 70 posto prihoda općina i gradova dolazi iz poreza na dohodak i prireza.
Prošle godine su prikupljeni rekordni iznosi poreza na proizvodnji, poreza na dohodak i bogatstvo te doprinosa
Situacija je bila toliko dobra za opću državu (centralna + lokalne i regionalne razine) da je ostvaren suficit konsolidiranog proračuna, tj. država je ukupno imala 571 milijun kuna prihoda više nego rashoda.
Prikupljeno je poreza na proizvodnju i uvoz u iznosu od 97.477 milijuna kuna, što je za 13.4 posto više nego 2021. To se primarno odnosi na rast prihoda od PDV-a zbog rasta cijena. Valja naglasiti da je Hrvatska druga u EU po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, iznose 19 posto BDP-a i veći su samo u Švedskoj (21.3 posto BDP-a).
Ali ako se gledaju vrste poreza u kategoriji poreza na proizvodnju i uvoz, Hrvatska je s 13.1 posto udjela u BDP-a uvjerljivi rekorder EU. Najbliža nam je po tom pitanju Mađarska, s udjelom 10.1 posto. Ovi podaci se odnose baš na 2022.
Porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni su u iznosu od 37.042 milijuna kuna, što je za 37.8 posto više nego u prethodnoj 2021. To se primarno odnosi na rast prihoda općina i gradova od prireza i poreza na dohodak. Prihodi neto socijalnih doprinosa u 2022. iznosili su 55.114 milijuna kuna, što je za 12.8 posto više nego u 2021. To se odnosi na doprinose koji se plaćaju za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ove godine se državni proračun toliko dobro puni da se planira prikupiti nekoliko stotina milijuna eura poreza više od očekivanog
Ove godine je situacija slična. Prihodi od poreza ne samo da rastu nego rastu više nego što se očekivalo. Ukupni prihodi proračuna središnje države su 2022. iznosili 22.610 milijuna eura, od čega se 12.996 milijuna eura odnosilo na prihod od poreza, a 3.806 milijuna na prihode od doprinosa. Ostalo se odnosilo na prihode od fondova EU i ostale stavke.
Planirao se nastavak rasta poreznih prihoda ove godine, ali su rasli više od očekivanja. Ukupni prihodi proračuna središnje države su prvotno planirani na 24.859 milijuna eura, 2 milijuna više nego 2022., ali se prema novom planu očekuje prihod od 26.608 milijuna eura.
To je 7 posto više od planiranog i čak 17 posto više nego 2022. Za usporedbu, 2022. se planiralo da će 2025. prihodi iznositi 25.662 milijuna eura, što je oko milijardu eura manje nego što će biti ostvareno novim planom u ovoj godini.
Prema novom planu za ovu godinu, očekivani prihodi od poreza su veći za milijardu eura nego što je to prognozirano početkom godine, a doprinosi za oko 300 milijuna eura. U odnosu na proračun 2022., rast je 1.6 milijardi u prihodima od poreza i 600 milijuna eura u prihodima od doprinosa.
Plenković glasove penzionera i radnika u javnom sektoru kupuje novcima radnika u privatnom sektoru, oni bi to trebali imati na umu
Državni proračun, ali i proračuni gradova, općina te županija, ove su se i prošle godine punili iznenađujuće dobro. To je stvorilo puno prostora za Plenkovića da dijeli novce, a došlo mu je u savršen trenutak jer je 2024. "superizborna" godina.
Prvo će se održati izbori za Europski parlament, početkom lipnja. Slijede parlamentarni izbori, koji se moraju održati u periodu od kraja kolovoza do sredine rujna. Na tim izborima će se glasati po novom modelu izbornih jedinica, ali oporba je najavila tražiti ocjenu ustavnosti novog modela. Krajem godine će se održati predsjednički izbori.
Zbog visoke inflacije i snažnog rasta plaća, država ostvaruje rast prihoda veći od planiranog, i to ostavlja puno prostora za širenje starih privilegija i dodavanje novih onim interesnim skupinama za koje se očekuje da su najsklonije izaći na izbore.
Dakako, zbog inflacije je nekim zanimanjima u javnom sektoru nužno povećati plaće, ali bi svi trebali znati da to Plenković može napraviti isključivo zbog toga što se državna blagajna odlično puni, a pune je radnici i kompanije iz privatnog sektora.
I svejedno je ukupni dug države narastao na 47.9 milijardi eura do kraja lipnja ove godine, 4 milijarde eura više nego krajem 2020. Omjer duga u BDP-u je pao na 66.5 posto, ali to je isključivo rezultat rasta BDP-a, a ne smanjenja duga.
Dok privatni sektor iznimno dobro puni državni proračun i ostvaruje snažan rast BDP-a s obzirom na situaciju u svijetu, javni sektor se u apsolutnom iznosu nastavlja zaduživati. Radnici iz javnog sektora i umirovljenici bi trebali znati da im rast plaća nije omogućio Plenković, nego odlično punjenje državnog i lokalnih proračuna zbog otpornosti privatnog sektora.