IZMJENE Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje je Ministarstvo financija donijelo prije nekoliko dana, digle su na noge dio hrvatskih mjenjača.
Naime, iako su obveznici fiskalizacije, ovlašteni mjenjači dosad nisu bili posebno spomenuti u Pravilniku o fiskalizaciji. Od 4. siječnja ove godine, međutim, spominju se i u tom propisu, u kojem stoji da i za njih vrijedi pravilo o blagajničkom maksimumu, odnosno najvećem iznosu novca koji na kraju radnog dana smiju držati u blagajni, i to u iznosu do 100.000 kuna.
Izmjene Pravilnika o fiskalizaciji i ubacivanje u taj propis poslova mjenjačnica izazvao je pravo nezadovoljstvo među ovlaštenim mjenjačima, od kojih su se neki javili i našoj redakciji. Kažu da im ovako sročena odredba o blagajničkom maksimumu od 100.000 kuna, iako je iznos isti kao i dosad, predstavlja prepreku u poslovanju jer tijekom ljeta na dnevnoj bazi ostvaruju znatno veće promete, a veće promete imaju i, primjerice, u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana. U takvim uvjetima, žale se, neće moći poslovati.
"Ministarstvo financija je preko noći donijelo takvu odluku, a nitko nam ništa nije rekao. Nikome još nije potpuno jasno što znače nove odredbe u tom pravilniku i svatko ima svoje tumačenje. Po meni, ovo znači da bih u banci morao imati jednog ili dva radnika koji će stalno stajati u redu i čekati da mu neki od mojih zaposlenika donese višak prometa, koji se, vjerujte, u sezoni brzo napravi, kako bi ga mogli pohraniti na račun. Moguće je i da ćemo morati zatvarati mjenjačnicu kada napravimo promet veći od 100.000 kuna kako bismo taj višak odnijeli u banku pa tek onda otvarati. U praksi to jednostavno ne može funkcionirati, tako ne možemo raditi", poručuje za Index jedan od ovlaštenih mjenjača iz Dalmacije koji je molio za anonimnost.
No, u Ministarstvu financija tvrde da se radi samo o tehničkoj izmjeni i da se za mjenjače u poslovanju ništa ne mijenja te da im je blagajnički maksimum ostao isti kao i do sada.
"Za ovlaštene mjenjače se ništa ne mijenja. Pravilnik je samo tehnički usklađen sa Zakonom o fiskalizaciji", kratko nam je kazao izvor iz tog Ministarstva, dodavši kako je prethodno provedeno javno savjetovanje na kojem mjenjači nisu iznijeli takve primjedbe.
I predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača Gábor Sõregi kaže da je ovdje riječ samo o tehničkoj izmjeni spomenutog pravilnika, odnosno o njegovu usklađivanju sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom te da se za ovlaštene mjenjače u praksi ništa ne mijenja. Mjenjače, objašnjava naš sugovornik, štiti Zakon o zaštiti novčarskih institucija, koji u članku 11. ovlaštene mjenjače oslobađa obveze uplaćivanja iznosa iznad blagajničkog maksimuma. Uvjet za to je da višak drže u sefu koji se nalazi unutar neprobojnog prostora pa se tako pohranjen smatra, stoji u tom zakonu, gotovim novcem položenim u poslovnu banku. Hrvatske mjenjačnice, dodaje Sõregi, ispunjavaju te sigurnosne uvjete.
"I meni je pao mrak na oči kada sam vidio što piše u izmjenama pravilnika, ali onda sam se konzultirao s pravnicom koja mi je rekla da se za ovlaštene mjenjače u praksi ništa ne mijenja. Ovlašteni mjenjači su i prije bili obveznici fiskalizacije, a sada se spominju i u pravilniku. No, Zakon o zaštiti novčarskih institucija, koji regulira taj aspekt našeg poslovanja, i dalje je na snazi pa za nas u praksi nema promjena", pojašnjava za Index Sõregi.
Problem je, nastavlja, nastao kada su iz pojedinih poslovnih banaka prije nekoliko dana počeli slati dopise mjenjačnicama u kojima im prenose ono što stoji u izmijenjenom pravilniku o fiskalizaciji. Mnoge je mjenjače to iznenadilo, budući da nisu pravno potkovani niti imaju vlastite pravnike koji bi proučili slučaj i objasnili im ima li tu promjena. Na terenu je bilo, kaže Sõregi, i rasprava s inspektorima, no nema informacija da je itko od mjenjača kažnjen.
"Svaki ovlašteni mjenjač je i dosad bio dužan voditi računa o blagajničkom maksimumu i višak pohraniti u zaštićeni sef. To se ne mijenja. Dakle, ne treba trčati u banku, stajati u redu i zatvarati mjenjačnice", zaključuje Sõregi.
Ističe i kako dosad nije dobio informaciju o tome da je neki ovlašteni mjenjač, od njih oko 1200 u Hrvatskoj, kažnjen zbog eventualnog prekoračenja blagajničkog maksimuma. To znači, ocjenjuje, da mjenjači poštuju pravila igre koja im je odredila država i višak pohranjuju u sefove. Ipak, smatra da bi najbolje rješenje bilo kada bi se ovlaštene mjenjače izuzelo iz Zakona o fiskalizaciji, s obzirom na to da ostvaruju velike promete, posebno tijekom ljetne sezone, i takve odredbe im predstavljaju prepreku u poslovanju.
Iako je legitimno postaviti pitanje zašto dio mjenjača ne prati zakonske i podzakonske izmjene koje definiraju njihov rad, otvorenim ostaje i pitanje, na što često upozoravaju poduzetnici, zašto se izmjene propisa u Hrvatskoj odrađuju naglo i bez adekvatnog informiranja onih na koje se odnose. Upravo to je i jedna od glavnih zamjerki poduzetnika na ponašanje vlasti. To se posebno odnosi na male poduzetnike, koji često ističu da se propisi u Hrvatskoj mijenjaju kao na tekućoj vrpci, da su pisani nerazumljivo, a nerijetko su i kontradiktorni, kao i da ih nitko, u pravilu, ne obavještava o izmjenama, posebno podzakonskih akata.
I Sõregi kaže da nitko iz vlasti nije tražio stav Udruge hrvatskih mjenjača oko izmjene spornog pravilnika. No, u Ministarstvu financija napominju da je provedena javna rasprava, kao i da su tvrtke imale dovoljno vremena za prilagodbu.