Ukrajinska rudna bogatstva nakon tri godine ruske agresije odjednom su postala prvorazredna tema u naporima za okončanje rata. Kako je uopće došlo do toga?
Ukrajina obiluje mineralima i rudama važnima za svjetsku industriju. Procjena je da se oko 5% svjetskih "kritičnih sirovina" nalazi upravo u toj zemlji. Među njima je i oko 19 milijuna tona rezervi grafita zbog čega je, prema ukrajinskoj Državnoj geološkoj agenciji, Ukrajina "među pet vodećih zemalja" po zalihama ovog vrijednog minerala.
Grafit je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila. Osim toga, Ukrajina raspolaže trećinom svih europskih ležišta litija, koji je također važan za proizvodnju suvremenih baterija. Prije ruske invazije Ukrajina je držala 7% globalne proizvodnje titana, laganog metala koji se koristi u gradnji svega, od aviona do elektrana.
Ukrajina ima i značajne rezerve rijetkih zemnih metala - skupine od 17 elemenata koji se koriste u proizvodnji oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih proizvoda ključnih za modernu tehnologiju. Dio tih mineralnih ležišta zauzela je Rusija. Prema riječima ukrajinske ministrice gospodarstva Julije Sviridenko, resursi vrijedni oko 350 milijardi dolara trenutačno se nalaze na okupiranim teritorijima.
Na karti su označena područja u Ukrajini bogata ključnim mineralima. Žuta boja označava nalazišta titanija i cirkonija, ljubičasta grafit, zelena rijetke zemne metale, a plava litij. Ovi minerali su važni za nove tehnologije, industriju, elektroniku, baterije te u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji.
Rusija kontrolira teritorije u istočnim dijelovima Ukrajine, kao i Krim koji je anektiran 2014. godine. Ti teritoriji sadrže velika mineralna nalazišta, koja u novim okolnostima imaju stratešku važnost za Rusiju, ponajprije pregovaračku.
Također, kada se gledaju postoci u količinama sirovina, uključujući i ugljen te željezo, najveći su upravo u istočnim dijelovima Ukrajine koje dobrim dijelom zauzima ruska vojska.
Prema procjeni kanadske konzultantske tvrtke za geopolitičke rizike SecDev iz 2022. godine, Rusija je okupirala 63% ukrajinskih rudnika ugljena te polovicu zaliha mangana, cezija, tantala i rijetkih zemnih metala.
Kritični minerali temelj su gospodarstva 21. stoljeća. Ključni su za obnovljive izvore energije, vojnu industriju i industrijsku infrastrukturu te igraju sve veću stratešku ulogu u geopolitici i globalnoj ekonomiji. No, postavlja se pitanje je li ukrajinskih 5 posto svjetskih zaliha vrijednih ruda zaista nešto što može promijeniti i značajnije utjecati na geopolitičku utrku u novim tehnologijama.
Sjedinjene Američke Države u tom kontekstu žele osigurati pristup ukrajinskim mineralnim resursima i kako bi barem djelomično smanjile ovisnost o Kini, koja kontrolira trećinu svjetskih zaliha rijetkih zemnih metala. U prosincu je Kina zabranila izvoz nekih rijetkih zemnih metala u SAD, a već je i prethodne godine ograničila izvoz ključnih sirovina.
Donald Trump je povratkom u Bijelu kuću stavio pitanje ukrajinskih minerala u središte fokusa javnosti. Trump o ukrajinskoj predaji mineralnog bogatstva SAD-u govori prvenstveno iz perspektive nadoknade i svojevrsne naplate američke pomoći Ukrajini, za koju tvrdi da je premašila 350 milijardi dolara, iako je stvarna cifra oko stotinjak milijardi dolara.
>> Pogledajte koliko je Ukrajini u zadnje tri godine pomogla Europa, a koliko SAD
Iako su mineralni resursi značajni Americi, ovakav potez više oslikava Trumpov "transakcionalistički" pristup međunarodnim odnosima, u kojima ga ne zanimaju tradicionalna savezništva, već isključivo ekonomska korist ovakvih dogovora.
To je prepoznao i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je Trumpu ponudio kontrolu nad mineralnim bogatstvima Ukrajine, uključujući područja na istoku zemlje koja trenutačno okupira ruska vojska.
Putin je rekao da potencijalni američko-ukrajinski dogovor o rijetkim mineralima nije zabrinjavajući za Moskvu te da Rusija "nedvojbeno ima znatno više resursa ove vrste od Ukrajine".
I Europa je uvidjela priliku za sporazum o mineralima pa tako Francuska nudi dogovor Ukrajini. Kažu da će to značajno pripomoći jačanju francuske vojne industrije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je mnogo pozitivnije govorio o mogućem dogovoru o mineralima s Europom negoli SAD-om jer Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska nedvosmisleno tvrde da će jamčiti ukrajinsku sigurnost pomoću europskih mirovnih snaga nakon eventualnog dogovora o primirju.
Trump je sporazum o mineralima s Ukrajinom stavio u kontekst pregovora o kraju rata u Ukrajini, a Zelenski zauzvrat inzistira na američkim sigurnosnim garancijama kako u budućnosti ne bi došlo do nove ruske agresije.
Zelenski je prema navodima američkih medija čak i vikao na američkog izaslanika na pregovorima o mineralima, no kasnije je rekao da se Ukrajina sporazumu ne protivi.
>> FT: Zelenski je na sastanku o mineralima vikao na Trumpovog čovjeka. Bio je jako ljut
Zelenski je najavio sutrašnji posjet Trumpu u Washingtonu, a ukrajinska vlada i parlament su odobrili potpisivanje sporazuma, no zasad se čini da svi detalji još nisu finalizirani.
Prema posljednjim informacijama Financial Timesa, Ukrajina će u zajednički fond uplatiti 50% prihoda od buduće eksploatacije svojih prirodnih resursa. Ovaj fond bit će pod zajedničkim vlasništvom SAD-a i Ukrajine, a sredstva će se koristiti za obnovu Ukrajine i poticanje njezina ekonomskog razvoja.
Iako sporazum ne uključuje konkretne sigurnosne garancije SAD-a za Ukrajinu, navodi se da SAD podržava napore Ukrajine u stjecanju potrebnih sigurnosnih jamstava za uspostavu trajnog mira. Također, sporazum ne precizira hoće li SAD nastaviti s isporukama vojne opreme Ukrajini, a Trump je opetovano govorio o tome da bi Europa sama trebala štititi Ukrajinu.
U takvim okolnostima postoji opasnost da sporazum propadne, no u tom će slučaju Ukrajina biti pod još većim pritiskom Trumpa, što će se loše odraziti na mirovni sporazum s Rusijom. Moskva bi tako zaista Trumpu mogla ponuditi resurse nad ukrajinskim okupiranim teritorijima u zamjenu za nastavak okupacije, što bi bio najgori scenarij za Ukrajinu.