Foto: FaH/Index
Kako je na konferenciji za novinare rekla ministrica Blaženka Divjak, računala bi trebala biti uvod u uvođenje obavezne informatike sljedeće godine i trebala bi osigurati premošćivanje između načina poučavanja u 20. i 21. stoljeću.
Trenutno je u tijeku javna nabava, tako da je nemoguće reći koliko će točno koštati svako računalo. Međutim, u Institutu za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), koji sudjeluje u projektu, kažu nam da bi se cijena trebala kretati do nekih stotinjak kuna. Na natječaj se mogu prijaviti i hrvatske i inozemne tvrtke sa sličnim računalima koja rade na sličan način.
Za sada je već kupljeno 2.500 minijaturnih računala, koja su dobili i nazočni novinari, a ta prva pošiljka trebala bi biti korištena za edukaciju nastavnika. Ideja je da bi se njima mogli koristiti svi nastavnici, budući da ne zahtijevaju neku prethodnu informatičku edukaciju.
Djeca će ih godinu dana moći nositi kući kako bi ih koristila za vježbanje i igru.
Koncept je u primjeni u mnogim školama u brojnim zemljama kao što su primjerice Island i Velika Britanija, a Singapur je nedavno naručio oko 100.000 sličnih računala.
Projekt među ostalima podupiru Amazon i BBC, a u Hrvatskoj njegovo ostvarenje donacijama pomažu HUP i Hrvatske pošte, koje će osigurati besplatnu dostavu u škole. U cijeli projekt uključen je i CARNet, koji je inače najzaslužniji za razvoj e-Škola.
Za igru i sve predmete
Maja Mačinko Kovač iz IRIM-a demonstrirala je kako se s malenim računalom u samo pet minuta može programirati igra 'Čovječe ne ljuti se'.
Kako je objasnio Nenad Bakić, suosnivač IRIM-a, računalo će moći koristiti svi nastavnici kako bi se informatička pismenost razvijala interdisciplinarno, kroz sve predmete. Tako će, primjerice, učenici na njemu moći programirati pedometar, odnosno program za brojanje koraka koji im može poslužiti na tjelesnom odgoju ili će moći napraviti program koji će simulirati širenje virusa u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji, iz čega će lako moći shvatiti zašto je važno da se u stanovništvu ostvari kritična stopa procijepljenosti da bi se spriječila epidemija i sl.
Bakić nahvalio Blaženku Divjak
Bakić je pohvalio novo vodstvo MZO-a, osobito ministricu Divjak i njezine bliske suradnike, nastavnicu informatike Lidiju Kralj i ravnatelja Ruđera Tomu Antičića zbog odlične suradnje koju je IRIM s njima ostvario na razvoju informatičke pismenosti.
„S ovim ministarstvom na čelu s ministricom Divjak dobili smo fantastičnog partnera koji je prepoznao našu inicijativu... Ovdje imamo fantastično vodstvo koje omogućava da ovo bude ministarstvo budućnosti jer mi u Hrvatskoj već 20 godina toliko tragično i duboko zaostajemo da se čini da je to očito stvar kulturološke naravi. A s djecom možda možemo promijeniti perspektivu odraslih, da više ne budemo usredotočeni na prošlost“, rekao je Bakić.
Otpori uvođenju informatike
Na pitanje postoje li određeni otpori i pritisci protiv uvođenja ovakvog projekta, e-Škola i obavezne informatike, budući da u prvoj verziji Akcijskog plana za provođenje Strategije obrazovanja nije bilo e-Škola iako su dokumentom bile usvojene, Divjak je rekla da uvijek postoje otpori prema promjenama.
„Rekla bih da kod nas u Hrvatskoj općenito postoji otpor prema promjenama. Bilo kakve promjene izazivaju otpor. Bilo kakve promjene izazivaju protivljenje ako imate interese koji su vezani uz sadašnje stanje. U tom smislu bih rekla da je slična situacija i s projektom e-Škola. Međutim, važno je istaknuti da je projekt e-Škola za učenike. Tu se ne radi samo o nabavci opreme, nego i o drugačijem poimanju škola. Ako gledate europske podatke, gdje je Hrvatska kada se radi o digitalnoj kompetenciji, vidjet ćete da smo pri dnu. Stoga nam takvi projekti trebaju... Ne postoji prilika za promjenu i iskorak, mi je sami stvaramo“, objasnila je Divjak, iz čega se moglo iščitati da bi otpori, među ostalim, mogli dolaziti i od nakladnika koji strahuju od e-udžbenika, kao i od onih koji već desetljećima dobivaju tantijeme za svoj rad na postojećim udžbenicima.
Na pitanje što se može očekivati od Akcijskog plana i tko će odlučiti da je on dobar, kada se zna da će ga kroz nekoliko dana donijeti isto ono Povjerenstvo koje je izradilo njegovu prvu verziju u kojoj su izbačene mnoge stvari iz Strategije, uključujući i e-Škole, ministrica je rekla da će procedure provedbe Strategije, nakon što PSP donese akcijski plan, biti u ingerenciji vlade.
Iz njezinog odgovora moglo se zaključiti da MZO planira raditi na provedbi čak i onih dijelova Strategije koji eventualno budu izostavljeni iz Akcijskog plana.