DANAS se otvara Pelješki most, najveći infrastrukturni projekt suvremene hrvatske povijesti, koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države. Most je izgrađen pretežito novcima iz fondova Europske unije, a na međunarodnom natječaju za njegovu izgradnju pobijedili su Kinezi.
Naravno, političari se nadmeću u tome tko je zaslužan za izgradnju pelješkog mosta i čija je to zapravo bila ideja, no smislenije je obratiti pažnju na to kakve će socioekonomske učinke imati Pelješki most.
Zato smo razgovarali s ekonomistima Vedranom Pribičević i Damirom Novotnym.
Ekonomistica Vedrana Pribičević kaže da će najviše koristi od Pelješkog mosta imati turizam.
"Od Pelješkog mosta će velike koristi imati turizam, jer je do sada Dubrovačko-neretvanska županija bila destinacija uvelike ovisna o avioprijevozu što se za vrijeme pandemije pokazalo problematičnim. Prometnim povezivanjem sada će ta destinacija postati dostupnija i turistima koji dolaze autima, a to će imati i vrlo slične posljedice na rast cijena nekretnina i zemljišta kao što je imala i gradnja autoceste A1, samo u većem intenzitetu i u puno kraćem vremenskom roku", kaže.
"Stoga je za očekivati da će se i dalje povećavati cijene stanova, kuća i apartmana u toj županiji koje imaju najviše medijalne cijene u Hrvatskoj, više nego i u Zagrebu", dodaje.
Pribičević smatra da će Pelješki most smanjiti i transportne troškove i troškove špedicije.
"Robe više neće morati prelaziti granicu kako bi bile dostavljene na sam jug zemlje. Smanjenje transportnih troškova može povoljno djelovati i na lokalnu poljoprivredu kojoj su sada cestom lakše dostupna tržišta u ostatku zemlje", ističe ova ekonomistica.
"Posebice treba naglasiti vinarije - jer je dubrovačko područje jedno od najvažnijih vinorodnih područja u Hrvatskoj - koje će sada biti puno dostupnije, doslovce "usput" svim turistima koji planiraju do Dubrovnika ići automobilom", kaže Pribičević.
Ekonomist Damir Novotny misli da Pelješki most ima veći politički nego ekonomski značaj.
"U dokumentima Europske unije u kojima je odobren projekt nalazi se i studija izvedivosti. Treba se vratiti tim objašnjenjima", podsjeća.
Ovako objašnjava svoju skepsu.
"No, iz perspektive multiplikacijskih učinaka javnih ulaganja koja se (su)financiraju i iz EU fondova, može se reći da je to dosad kod nas bilo slabo. Nije bilo velikih multiplikacijskih efekata na ekonomske aktivnosti, primjerice na rast BDP-a i na stvaranja novih radnih mjesta. Mislim da će se to dogoditi i s Pelješkim mostom", kaže Novotny.
"Taj most je prvenstveno politički projekt i iz te perspektive možemo govoriti o njegovom povijesnom značenju, ali iz ekonomske perspektive neće bitno utjecati na situaciju", smatra on.
"Što se tiče nekakve buduće Jadransko-jonske magistrale, čiji bi onda dio bio i Pelješki most, o njoj se govori desetljećima, ali se još nije ostvarila. U tom smislu je mnogo važniji koridor koji ide od Grčke preko Makedonije i Srbije do Mađarske. Taj se koridor već obnavlja, najviše u željezničkoj infrastrukturi", kaže.
Novotny apelira da počnemo unaprjeđivati željeznički promet.
"Povijest javnih ulaganja u Hrvatskoj se svodi na cestovnu infrastrukturu. Željeznice su posve zanemarene. Nakon otvaranja Pelješkog mosta vrijedilo bi početi razgovarati o željeznicama. Cestovna se infrastruktura izgradila u 15 godina, željeznice možemo obnoviti brže jer pruge već postoje, ne treba rješavati nikakve imovinsko-pravne odnose", kaže ovaj ekonomist.