Foto: Index
ZDRAVSTVO nam je u kolapsu, mladi liječnici napuštaju zemlju, liste čekanja su kilometarske, no kao svijetli primjer često nam se pokažu naši vrhunski liječnici koji obavljaju najkompliciranije operacije.
Kirurga o čijem smo izvanrednom liječničkom pothvatu već pisali, ovog smo puta posjetili u KB Merkur gdje nam je dopustio da budemo na transplantaciji bubrega i gušterače na jednom, te jetre na drugom pacijentu.
Naime, upravo je KB Merkur prva bolnica u svijetu po broju presađenih jetara na milijun stanovnika. Lani su u KB Merkuru, kaže nam dr. Jadrijević, presadili tisućitu jetru, s tim da im je uspješnost transplantacija 96 posto, što je svakako vrhunski rezultat.
Sad on i kolege iz Merkurovog Centra za transplantaciju solidnih organa svoje znanje prenose kolegama u susjednim državama poput BiH, Crne Gore ,Makedonije i Srbije, a kako je sve započelo, ispričao nam je dr. Jadrijević.
"Sve je krenulo velikim entuzijazmom, prvo je dr. Branislav Kocman išao u Pariz na edukaciju za transplantaciju jetre, a ja sam u to vrijeme bio specijalizant kirurgije. Prve dvije transplantacije jetre smo napravili krajem 1998. godine. Potom sam 1999. godine otišao u Australiju gdje sam učio kako se presađuje gušterača. Po povratku iz Australije, 2003. godine napravili smo prvu simultanu transplantaciju gušterače i bubrega. Do današnjeg dana smo napravili preko 120 transplantacija gušterače i bubrega i time znatno poboljšali kvalitetu života našim pacijentima koji su bolovali od šećerne bolesti i kroničnog bubrežnog zatajenja.
Sad je u naš transplantacijski tim uključeno preko 100 kolegica i kolega u bolnici svih struka (kirurzi, anesteziolozi,patolozi, internisti, radiolozi, mikrobiolozi,instrumentarke, anesteziološki tehničari, medicinske sestre na odjelima i u jedinici intenzivnog liječenja). Nekad su nam operacije znale trajati od 10 do 12 sati, a sad smo toliko iskusni i brzi pa s transplantacijom jetre primjerice završimo već za dva sata. To nam je sad rutinska operacija, započeo je s pričom dr. Jadrijević.
Dodaje kako im se broj operacija povećao kad je Hrvatska 2006. godine ušla u Eurotransplant i tad su dodao je, pokrenuli program eksplantacije u preko 22 bolnice u Hrvatskoj te im se time povećao i broj donora. Također kazao je da se danas organ praktički nikad ne izgubi radi odbacivanja, jer postoji široka paleta lijekova protiv odbacivanja koji su vrlo uspješni. Danas je postotak neuspješnih transplantacija jako malen, a najčešće je uzrok tromboza jetrene arterije koja opskrbljuje krvlju jetru.Ta komplikacija se u našem Centru javlja u manje od 1% slučajeva, a kada se i dogodi onda zahvaljujući tome što smo u Eurotransplantu, u stanju smo dobiti novi organ unutar 24 sata iz zemalja koje su uključene u Eurotransplant poput Njemačke, Belgije, Nizozemske i Mađarske, Slovenije,Austrije, Belgije i Luksemburga.
"Prošlog vikenda smo imali hitnu transplantaciju jetre u 1h ujutro. Pacijentu smo presadili jetru već prije, no došlo je do začepljenja glavnih krvnih žila pa smo morali hitno tražiti novu jetru i dobili smo je iz Mađarske", rekao nam je dr. Jadrijević.
Na pitanje kome najviše transplantiraju jetru, kazao je kako su najčešće zastupljeni bolesnici s virusnim, metaboličkim bolestima jetre i značajan je postotak pacijenata s alkoholnom cirozom jetre.
Ono što je zanimljivo je da se u KB Merkur kako nam je kazao, na transplantaciju jetre čeka u prosjeku mjesec dana, a postotak smrtnosti na listi čekanja za transplantaciju jako nizak. Godišnje im kaže umru 2 do 3 pacijenta koji nisu uspjeli dočekati novu jetru, a bili su na listi čekanja.
Što se tiče cijena transplantacije, kazao je kako hrvatski pacijenti ništa ne plaćaju jer sve ide na teret zdravstvenog osiguranja, a tu smo se dotakli teme održivosti upravo ovakvog zdravstvenog sustava.
Dr. Jadrijević ističe kako je cijena transplantacije organa u Njemačkoj čak dva i pol puta već od cijene u Hrvatskoj, odnosno onog iznosa kojeg bolnice dobivaju od HZZO-a za transplantaciju.
"Kod nas je premala cijena našeg rada, zato mladi liječnici i napuštaju zemlju. Nisu nama problem prekovremeni sati već to što se isti ne plaćaju i općenito smo potplaćeni. Zato što imamo tako veliki odljev liječnika bit ćemo prisiljeni zvati naše umirovljene liječnike natrag na posao jer stanovnike Hrvatske uskoro neće imati tko liječiti u tolikom broju. Premalo nas je. Procjenjujem da nas za 5 do 6 godina neće imati tko liječiti ako se nešto ne promjeni", naglasio je dr. Jadrijević.
"Nemamo ni r od reforme"
Iako je i on imao ponudu za posao u inozemstvu jer su ga kaže, zvali da ostane raditi u Australiji, na taj se korak ipak nije odlučio.
"Ta je zemlja predaleko, nisam htio voditi obitelj na drugi kraj svijeta. No nisam požalio radi te odluke. Obišao sam cijeli svijet i Hrvatska je najljepša zemlja, imamo sve, ali što se zdravstva tiče stvari se moraju mijenjati. Činjenica je da je zdravstvena zaštita u Hrvatskoj na visokoj razini u svim segmentima (primarna, sekundarna, tercijalna), a moramo shvatiti da besplatnog zdravstvenog nigdje na svijetu nema. U našem slučaju, tj. u Hrvatskoj njega plaćaju svi porezni obveznici. Mi moramo nešto napraviti da dovučemo novac u zdravstveni sustav, a da to bude što bezbolnije za građane. Kod plaćanja zdravstvenog bi trebalo gledati i na socijalnu strukturu", smatra dr. Jadrijević.
Istaknuo je kako bi se u Hrvatskoj što prije trebala provesti reforma zdravstva, dodajući kako ovo što je trenutni ministar zdravlja Dario Nakić predlagao, nije ni r od reforme jer trenutna Vlada kaže, nikad nije zaživjela. Navodi i kako će zdravstveni sustav jednostavno kolabirati ako se ovako nastavi, jer kako je dodao, puno više trošimo nego uprihodimo.
Problem je, tvrdi, što imamo samo jedno osnovno zdravstveno osiguranje, odnosno HZZO, a kad bi ih dodaje bilo više onda bi došlo do kompeticije a samim tim bi se povećala razina zdravstvenih usluga, a cijene snizile.
"HZZO će uvijek grcati u gubicima sve dok se ne provedu istinske reforme. Naš mentalitet je takav da smo navikli da svi možemo imati sve i dok se zaista ne provede reforma, sustav još neće moći dugo opstati, no to je na političarima da o tome razmišljaju",a na nama liječnicima je da liječimo naše pacijente zaključio je dr. Jadrijević.