"Vlada kupuje 50 najboljih, najmodernijih i najskupljih tenkova koje Njemačka proizvodi. Procjena cijene tenka je 25-30 milijuna eura. Istodobno takvih tenkova nema u aktualnom Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH koji vrijedi za razdoblje 2015. - 2024., a nema ni novog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, koji bi trebao početi vrijediti 1.1.2025.", rekla je predsjednička kandidatkinja stranke Možemo Ivana Kekin povodom najave Ministarstva o kupnji tenkova Leopard 2A8.
"U Ukrajini vidimo da tenkove uništavaju obični jeftini dronovi"
"Sve ozbiljne države nabavljaju vojnu opremu vodeći se višegodišnjim planovima, temeljeći se na usvojenim strateškim dokumentima, dok Hrvatska opremanje vojske radi stihijski, neplanski i nerazborito. To se vidi po činjenici da ovi supertenkovi teže oko 65 tona, dok je prema nekim stručnjacima dio naše cestovne infrastrukture projektiran da može podnijeti samo 50 tona. Dakle, izvjesno je za očekivati da će biti potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu kako bi mogli funkcionirati. Također, u Ukrajini vidimo i da su tenkovi izrazito potrošna roba i da ih vrlo lako unište obični jeftini dronovi", naglasila je Kekin te dodala da se u lošem danu na ukrajinskom bojištu izgubi i po 50 tenkova u 24 sata.
Industrija još uvijek nije našla odgovor na takve prijetnje i razumno je pitanje zašto kupujemo tenkove prije nego što čujemo kako će se čuvati od napada dronova, je li to moguće i koliko će nas takva prilagodba koštati.
"Jedan tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu"
"Važno je i tu vrtoglavu cijenu staviti u šire okvire jer baratamo ciframa koje su većini građana potpuno apstraktne. Jedan tenk vrijedi kao 80 uređaja za magnetsku rezonancu, vrijedi pet vrtića, vrijedi 230 stanova, vrijedi 100 specijalizacija iz, recimo, dječje psihijatrije - dakle to je samo jedan tenk", naglasila je Kekin.
"Zašto to ističem? Jer se Europa nalazi usred nekoliko kriza - klimatske krize, ratne krize, demografske krize uzrokovane starenjem stanovništva, koja je u Hrvatskoj još dublja zbog značajnog iseljavanja. Pritisci na proračun i puno bogatijih država su veliki, a na svakoj je državi da procijeni u što će ulagati: u zdravstvo, u mirovine, u stambenu infrastrukturu, u otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama - poplavama, požarima, sušama - i u vojsku", rekla je Kekin.
"Vlada se odlučila za ratni put"
"Moramo razborito odlučiti o raspodjeli resursa, o tome što su nam prioriteti, hoćemo li ulagati u državu u kojoj naši građani imaju zadovoljene osnovne potrebe za normalan život i sigurnost od požara i poplava ili u vojnu opremu", rekla je.
"Mi vidimo da se vlada odlučila za ratni put i da koristi osjećaj ugroze i strah od vanjskog neprijatelja za ovakvo neplansko trošenje ogromnih sredstava poreznih obveznika, ganja se 2% BDP-a, bez promišljanja u što ih ulažemo. No, bojim se da bi se ulaganjima ovakvih basnoslovnih sredstava u tenkove i zanemarivanjem svega ostalog moglo dogoditi da tim tenkovima neće imati tko upravljati", ustvrdila je.