Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova oglasilo se povodom američkih pretenzija na Grenland, ističući kako je Arktik od ključne važnosti za cijelu međunarodnu zajednicu. U svom odgovoru, ministarstvo je također kritiziralo Sjedinjene Države, poručivši da ne bi trebale "koristiti druge zemlje" kao izgovor za vlastite interese, prenosi kineska novinska agencija Xinhua.
"Arktik se tiče općih interesa međunarodne zajednice", izjavila je na konferenciji za novinare Mao Ning, glasnogovornica ministarstva. Iz Pekinga također naglašavaju da se odnosi između država moraju voditi u skladu s pravilima UN-a.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je prije dva dana da Sjedinjene Države moraju "posjedovati" Grenland kako bi spriječile da ga preuzmu Rusija i Kina, poručivši kako će se to postići na lakši ili teži način. Ova izjava dolazi nakon nedavnih signala iz Bijele kuće da administracija razmatra kupnju poluautonomnog teritorija od Danske, ali ne isključuje ni opciju prisilnog pripajanja.
I Danska i Grenland odlučno su odbacili Trumpovu ponudu, poručivši da teritorij nije na prodaju. Iz Kopenhagena su upozorili da bi bilo kakva vojna akcija protiv članice NATO-a značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
"Zemlje moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove, a mi ćemo morati braniti Grenland", rekao je Trump novinarima u Washingtonu. Američki predsjednik je više puta istaknuo da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je bio "posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima".
Iako SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, kojom upravlja od Drugog svjetskog rata, Trump smatra da postojeći sporazumi o najmu nisu dovoljni.
"Zemlje ne mogu sklapati devetogodišnje ugovore ili čak stogodišnje ugovore", rekao je, inzistirajući na potpunom vlasništvu. "Volim narod Kine. Volim narod Rusije", dodao je Trump. "Ali ne želim ih kao susjede na Grenlandu, to se neće dogoditi. I usput, NATO to mora razumjeti."
Glavni NATO saveznici, uključujući velike europske zemlje i Kanadu, ovog su tjedna pružili potporu Danskoj. U zajedničkim izjavama potvrdili su da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa".
Naglasili su da je sigurnost Arktika zajednički interes koji se mora postići "kolektivno" unutar saveza te su pozvali na "poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica".
Zabrinutost oko budućnosti Grenlanda dodatno je porasla nakon nedavne američke vojne akcije u Venezueli. Trump je i ranije, tijekom svog prvog mandata 2019. godine, ponudio kupnju otoka, no i tada mu je poručeno da nije na prodaju. Najavljeno je da će američki državni tajnik Marco Rubio sljedeći tjedan održati razgovore s danskim dužnosnicima.
Osim strateškog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, koji je ključan za sustave ranog upozoravanja, Grenland je postao zanimljiv i zbog svojih prirodnih resursa.
Zbog klimatskih promjena i topljenja leda, sve su dostupnija bogata nalazišta rijetkih zemnih metala, urana i željeza, a znanstvenici vjeruju da postoje i značajne rezerve nafte i plina. U međuvremenu, Trumpove prijetnje izazvale su uznemirenost među lokalnim stanovništvom, a jedan je Grenlanđanin izjavio kako mu je "od toga muka u želucu".