ŠIROM Kine provodi se stroga zabrana uzgoja i konzumiranja divljih životinja nakon epidemije smrtonosnog koronavirusa, za koju se vjeruje da je krenula na tržnici divljih životinja u Wuhanu.
Iako nije jasno koja je životinja prenijela virus na ljude - šišmiš, ljuskavac (pangolin) i zmije su među sumnjivcima - Kina je priznala da mora staviti pod kontrolu unosnu industriju divljih životinja kako bi se spriječila nova epidemija, piše CNN.
Krajem veljače uvedena je privremena zabrana bilo kakvog uzgoja i konzumiranja "zemaljskih divljih životinja od ekološkog, znanstvenog i društvenog značenja", a očekuje se da će to postati i zakonska obveza do kraja godine. Ali bit će teško okončati ovu trgovinu. Kulturološki korijeni kineskog korištenja divljih životinja su duboki, ne samo u prehrani nego i u tradicionalnoj medicini, odijevanju, ukrasima, pa čak i kao kućnih ljubimaca.
Ovo nije prvi put da kineske vlasti pokušavaju obuzdati trgovinu. Kad je 2003. godine otkriveno da su cibetke, mačkolike životinje slične mungosima, vjerojatno prenijele SARS na ljude, njihovo je držanje bilo zabranjeno i masovno su uništavane. Prodaja zmija također je nakratko zabranjena u Guangzhouu tijekom epidemije SARS-a. Međutim, jela pripremljena od takvih životinja i dalje se konzumiraju u nekim dijelovima Kine.
Javnozdravstveni stručnjaci kažu kako je zabrana važan prvi korak, ali pozivaju Peking da iskoristi priliku za zatvaranje rupa, poput korištenja divljih životinja u tradicionalnoj kineskoj medicini, te započne mijenjati kulturološke stavove Kineza u pogledu konzumiranja divljih životinja.
Tržište egzotičnih životinja
Na wuhanskoj tržnici plodovima mora tijekom izbijanja epidemije koronavirusa prodavalo se puno više od ribe. Zmije, rakuni, dikobrazi i jeleni samo su neke od životinja koje su nagurane u kaveze, odmah pored kupaca i vlasnika trgovina, pokazuje snimka koju posjeduje CNN. Snimka pokazuje kako su neke životinje zaklane na tržnici pred kupcima. CNN nije mogao provjeriti autentičnost snimke, koju je na društvenu mrežu Weibou postavio zabrinuti građanin, a potom su je vladini cenzori izbrisali.
Znanstvenici vjeruju da je negdje iz te mase divljih životinja novi koronavirus prvi put prešao na ljude. Bolest je u međuvremenu zarazila više od 100.000 ljudi i usmrtila 3200 ljudi širom svijeta. Wuhanska tržnica nije nikakva iznimka. Širom kontinentalne Kine, na stotinama sličnih tržnica u najrazličitije svrhe nude se razne egzotične životinje. Opasnost od epidemije nastaje kad se tako mnogo egzotičnih životinja iz različitih sredina nađe u neposrednoj blizini.
"Ove životinje imaju svoje viruse. Ti virusi mogu se prenositi s jedne vrste na drugu, koja potom može poslužiti kao pojačalo, što onda bitno povećava broj virusa na tržnici", izjavio je za CNN Leo Poon, profesor virologije na Sveučilištu u Hong Kongu.
Kad svakodnevno veliki broj ljudi posjećuje tržnice na kojima se prodaju ove životinje, rapidno raste rizik da se virus prenese na ljude, ističe Poon, jedan od prvih znanstvenika koji su dekodirali virus SARS-a tijekom epidemije 2003. godine. Bio je povezan s cibetkama, koje su se prodavale kao hrana na tržnici u Guangzhouu, ali Poon ističe kako istraživači još nisu sigurni da SARS nije došao na tu vrstu mačaka s drugih životinja.
"Uzgojene cibetke nisu imale virus, što ukazuje na to da ih je na tržnici zarazila neka druga životinja", rekao je Poon.
Konzumiranje egzotičnih životinja je statusni simbol
Annie Huang, 24-godišnja studentica iz južne provincije Guangxi, kaže da je njena obitelj redovito posjećivala restorane u kojima su posluživane divlje životinje. Konzumiranje divljih vrsta, kao što su veprovi i paunovi, smatra se dobrim za zdravlje, ističe Huang, zato što mnogi vjeruju da kroz hranu upijaju i tjelesnu snagu i izdržljivost životinja. Egzotične životinje mogu biti i važan statusni simbol.
"Divlje životinje su skupe. Ako nekome poslužite divlje životinje, to se smatra izrazom časti i poštovanja", rekla je Annie Huang, dodavši kako jedan paun može stajati i do 150 američkih dolara.
Huang je zatražila da se u CNN-ovu tekstu koristi njen pseudonim, zato što smatra kako nova zabrana konzumacije i uzgoja divljih životinja na duži rok neće biti učinkovita:
"Trgovina će na nekoliko mjeseci usporiti, ali nakon toga sve će biti kao i prije." Ona kaže kako Peking još nije objavio potpunu listu divljih životinja na koje se odnosi zabrana, ali sadašnji Zakon o zaštiti divljih vrsta daje neke naznake o tome. Taj zakon kao divlje vrste klasificira vukove, cibetke i jarebice te naglašava kako vlasti „moraju poduzeti mjere kako bi ih zaštitile, ne dajući podrobnije informacije o restrikcijama. Nova zabrana predviđa izuzeće za stoku, u koju su uračunati i zečevi i golubovi, pa se trgovina tim vrstama nastavlja.
Industrija vrijedna milijarde dolara
Pokušaji suzbijanja bolesti ograničeni su činjenicom da je industrija egzotičnim životinjama u Kini ogromna, posebice divljim životinjama, nastavlja CNN. Vlada je 2017. godine naručila izvještaj od Kineske inženjerske akademije, u kojoj stoji da trgovina divljim životinjama vrijedi više od 73 milijarde dolara i zapošljava više od milijun ljudi.
Otkako je virus otkriven u prosincu prošle godine, više od 20.000 farmi divljih životinja u sedam kineskih provincija zatvoreno je ili stavljeno u karantenu. Prema priopćenjima lokalnih vlasti, to se odnosi i na uzgajivače paunova, lisica, jelena i kornjača. Nije jasno kakav će učinak zabrana imati na budućnost ove industrije, ali postoje znakovi da se kineska populacija počela suzdržavati od konzumacije divljih životinja čak i prije epidemije.
Studija Kineskog udruženja za zaštitu divljih životinja iz 2012. godine utvrdila je da je u velikim kineskim gradovima jedna trećina ljudi barem jednom u životu koristila divlje životinje za hranu, liječenje ili odijevanje, što je tek malo manje nego u prethodnoj studiji iz 2004. godine. No, istraživači su također ustanovili da se više od 52 posto ispitanika slaže da se divlje životinje ne bi trebale koristiti za prehranu. U Pekingu se taj postotak penje i do 80 posto, ističe CNN.
U prethodnoj je studiji samo 42 posto ispitanika bilo protiv konzumiranja divljih životinja. Otkako je počela epidemija koronavirusa, pojavile su se i otvorene kritike trgovine egzotičnim životinjama i pozivi na sprječavanje takve prakse. Skupina od 19 članova Kineske akademije znanosti i vodeća sveučilišta izdali su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na ukidanje trgovine te kažu kako se radi o "pitanju javne sigurnosti".
"Velika većina ljudi u Kini na zloporabu divljih životinja reagira kao i ljudi u drugim zemljama - ljutnjom i gađenjem. Mislim da bismo trebali poslušati i podržati te glasove koji zagovaraju promjene", kaže Aron White, aktivist Agencije za istraživanje okoliša.
Tradicionalna medicina
Značajna prepreka potpunoj zabrani trgovine divljim životinjama je korištenje egzotičnih vrsta u tradicionalnoj kineskoj medicini. Peking za mandata predsjednika Jinpinga Xija snažno promovira korištenje tradicionalne kineske medicine i sada je ta industrija vrijedna oko 130 milijardi dolara. U listopadu 2019. godine državni dnevni list China Daily prenio je ove Xijeve riječi: "Tradicionalna medicina blago je kineske civilizacije koja utjelovljuje mudrost nacije i njenih ljudi.“
Mnoge vrste koje se koriste za prehranu u dijelovima Kine koriste se i u tradicionalnoj medicini. Nova zabrana ne odnosi se na divlje životinje koje se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini, ističe CNN.
Prema tom propisu, korištenje divljih vrsta nije zabranjeno, ali mora biti pod strogim nadzorom. Međutim, objava ne precizira o kakvom se nadzoru radi i kakve će biti kazne za neadekvatnu zaštitu divljih životinja, što znači da su zloporabi širom otvorena vrata. Spomenuta studija iz 2014. godine otkrila je da se jelensko meso koristi za prehranu, a njihovi penisi i krv u medicini. I medvjedi i zmije koriste se za prehranu i lijekove.
Aron White kaže kako kod novih ograničenja postoji opasnost da se divlje životinje prodaju ili uzgajaju u medicinske svrhe, ali da ih se potom prodaje kao hranu. Kaže da kineska vlada mora zatvoriti rupe i zabraniti sve ugrožene divlje vrste, bez obzira na uporabu.
"Trenutačno je zakonski zabranjeno jesti ljuskavce, ali nije zabranjeno koristiti ih u tradicionalnoj kineskoj medicini. Posljedica toga je da potrošači dobivaju dvojake poruke“, rekao je White za CNN.
Linija između životinja koje se koriste za prehranu i onih koje se koriste u medicinske svrhe također je vrlo tanka, jer često ljudi jedu životinje zbog navodne koristi po zdravlje. U studiji objavljenoj u časopisu International Health u veljači, američki i kineski istraživači ispitivali su stavove ruralnih stanovnika o prehrani divljim životinjama u južnim kineskim provincijama.
Jedan je 40-godišnji poljoprivrednik iz Guangdonga rekao kako jedenje šišmiša može spriječiti rak, a drugi je rekao da to jača vitalnost.
"Ozlijedio sam struk dosta ozbiljno. Bilo je bolno i nisam mogao podnijeti klima-uređaj. Jednog dana, prijatelj mi je pripremio zmijsku juhu, pojeo sam tri tanjura i odmah sam se osjećao bolje. Inače ne bih mogao sjediti s vama tako dugo“, rekao je istraživačima jedan 67-godišnji poljoprivrednik iz Guangdonga.
Zakon o zaštiti divljih vrsta
Kinesko zakonodavno tijelo Nacionalni narodni kongres sastat će se krajem godine kako bi i službeno promijenio Zakon o zaštiti divljih vrsta. Glasnogovornik Stalnog odbora kongresa rekao je kako je trenutačna zabrana samo privremena mjera dok novi tekst zakona ne bude utvrđen i odobren.
Hongkonški virolog Leo Poon kaže da vlada mora donijeti veliku odluku hoće li službeno ukinuti trgovinu divljim životinjama u Kini ili će pokušati pronaći neka sigurnija rješenja.
"Ako je to dio kineske kulture, oni će i dalje željeti konzumirati određene egzotične životinje. U redu je ako država odluči zadržati takvu kulturu. Ali onda moraju osmisliti drugu politiku kako osigurati da meso tih životinja koje se nudi u javnosti bude zdravo. Treba li te životinje pripitomiti? Treba li vršiti češće provjere i inspekcije? Treba li uvesti neke mjere biosigurnosti?" govori Poon.
Potpuna zabrana mogla bi izazvati mnoga pitanja i probleme. Predsjednik Ecohealth Alliancea Peter Daszak kaže da bi brza zabrana mogla trgovinu premjestiti s tržnica u gradovima na crno tržište u ruralnim zajednicama, gdje je lakše sakriti životinje od vlasti. Ilegalna trgovina divljim životinjama za konzumaciju i medicinske svrhe mogla bi postati još opasnija.
"Tada ćemo vidjeti kako virusne epidemije više ne započinju na tržnicama, nego u ruralnim zajednicama, a ljudi neće htjeti surađivati s vlastima zato što se bave ilegalnom aktivnošću", rekao je Daszak.
Poon je na kraju dodao kako će konačna učinkovitost zabrane možda ovisiti o vladinoj volji za provođenjem zakona: "Kultura se ne može promijeniti preko noći, treba vremena."
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.