Kineski ratni brodovi plove uz australsku obalu već više od tri tjedna, prilazeći unutar 350 kilometara od Sydneyja i izvodeći dosad nezabilježene vojne vježbe u blizini Novog Zelanda. Vježbe su pokrenute bez službene obavijesti i izazvale su zaprepaštenje u obje oceanske zemlje.
Kineski ratni brodovi viđeni su i u blizini Vijetnama i Tajvana. Kina se nije ispričavala nego je ustvrdila da poštuje međunarodno pravo, a kineski mediji sugerirali su da bi se zapadne zemlje trebale naviknuti na kineske ratne brodove u obližnjim vodama.
U prošlosti su partneri Washingtona nalazili utjehu u svojim čvrstim vezama s SAD-om, ali to je bilo prije burnog sastanka Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i odluke američkog predsjednika da prekine pomoć Ukrajini. Ovaj događaj potaknuo je tjeskobu u prijestolnicama diljem Pacifika. Mnogi se pitaju - ako je SAD okrenuo leđa Ukrajini, hoće li učiniti isto u Aziji kad se suoči s Pekingom?
Trumpovo približavanje Rusiji i zahlađenje odnosa s Europom pojačalo je strepnju u indopacifičkoj regiji, gdje mnoge nacije očekuju od SAD-a da zadrži kinesku agresiju pod kontrolom. Analitičari kažu da se saveznici, koji su se dugo oslanjali na SAD u pružanju sigurnosnih jamstava, što im je omogućilo da ograniče vlastitu potrošnju na obranu, sada pitaju što će Trumpova administracija tražiti zauzvrat.
Australija se pobrinula da svijet bude svjestan kineskih pokreta u međunarodnim vodama u južnom Pacifiku, izdajući svakodnevne informacije o njihovoj lokaciji. Ministar obrane Richard Marles rekao je da će se podaci analizirati kako bi se točno utvrdilo što Kina radi i kakvu poruku namjerava poslati.
Kineski veleposlanik u Australiji Xiao Qian ustvrdio je da Kina ne predstavlja nikakvu prijetnju Australiji, signalizirajući da treba očekivati više ratnih brodova: "Kao velika sila u ovoj regiji, normalno je da Kina šalje svoje brodove kako bi provodila razne vrste aktivnosti."
S druge strane Pacifika, u Washingtonu, Trump je poslao poruku američkim partnerima u Europi da moraju pojačati vojnu potrošnju u obrani Ukrajine. Prije svog burnog sastanka sa Zelenskim, Trump je namjeravao potpisati ugovor o mineralnim resursima s ukrajinskim čelnikom kako bi SAD nadoknadio dio troškova pomoći Ukrajini. No potpisivanje je otkazano, a Trump je poručio Zelenskom da se "vrati kad bude spreman za mir".
Prekidom vojne pomoći Ukrajini Trump nastoji prisiliti bogate europske nacije da preuzmu veći teret. Činilo se da će ovaj potez dati rezultata kada je u utorak Europska unija predstavila plan kojim se članicama omogućuje da se zaduže za ukupno 150 milijardi eura kako bi povećale troškove za obranu i vojnu potporu Kijevu.
Peter Dean, direktor vanjske politike i obrane u Centru za studije SAD-a na Sveučilištu u Sydneyju, kaže da Trump želi mir u Ukrajini; međutim, ignorira zabrinutost Zelenskog o dugoročnoj održivosti tog mira bez mjera za držanje Putina pod kontrolom. "Čini se da Trump želi mir pod svaku cijenu, ali ne nužno i pravedan i dugotrajni mir. Pitanje je kako izgleda dogovor? Koliko je toga spreman prepustiti?" rekao je Dean.
Čak i prije Trumpova sukoba sa Zelenskim, prisutnost kineskih ratnih brodova na njezinim obalama skrenula je pažnju Australije na AUKUS, sigurnosni ugovor s SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom. Pojavila se zabrinutost nakon što je jedan britanski novinar upitao američkog predsjednika je li s britanskim premijerom razgovarao o AUKUS-u.
"Što to znači?" odgovorio je Trump. Britanski ministar financija Scott Bessent ovako je to komentirao: "Mislim da ćemo morati ograničiti pitanja na ona koje on može razumjeti".
AUKUS je zacementiran prvim australskim predujmom od 500 milijuna dolara za jačanje američke proizvodnje podmornica, uz dogovor da će se neke podmornice na nuklearni pogon prodati Australiji. To je vrsta dogovora na koji će se Trump htjeti usredotočiti u budućnosti, smatra Dean: "On želi zaraditi novac za SAD, a AUKUS je baš takav primjer. Trump će od Europljana zatražiti da sklope takve dogovore po uzoru na Australce", rekao je Dean.
Širom Pacifika američki su saveznici bili uznemireni burnim sastankom u Ovalnom uredu. Japanski premijer Shigeru Ishiba bio je oprezan, inzistirajući na tome da "nema namjeru stati ni na čiju stranu" u sukobu Trump-Zelenski. Ipak, nagovijestio je rastuću zabrinutost zbog raspada zapadnog saveza: "Današnja Ukrajina mogla bi biti sutrašnja istočna Azija. Moramo razmotriti stalno povećanje naše vojne moći kako bismo spriječili rat."
Južna Koreja, još jedan američki saveznik u istočnoj Aziji, odbila je komentirati sastanak Trumpa i Zelenskog, ali je rekla da pomno prati američku obustavu vojne pomoći Ukrajini. Trump je više puta pozvao saveznike poput Južne Koreje da plate više za američke trupe stacionirane na njihovom teritoriju. U govoru u Kongresu u srijedu spomenuo je "nepoštene carine" koje Južna Koreja naplaćuje za američku robu.
U Tajvanu je ministar obrane Wellington Koo govorio o "brzim i bizarnim promjenama" u međunarodnom krajoliku: "Mislim da se SAD zbog vlastitih interesa neće povući iz indopacifičke regije". Ali Koo je također prihvatio Trumpov stav "Amerika na prvom mjestu": "U međunarodnoj politici ne možemo samo govoriti o vrijednostima, a ne govoriti o interesima. Naravno, Sjedinjene Američke Države moraju slijediti vlastite nacionalne interese."
Analitičari kažu da je Amerika postala frustrirana time što mora preuzeti teret drugih zemalja koje ne doprinose vlastitoj obrani.
"Trumpova administracija jasno je pokazala manjak tolerancije. Mislim da će zemlje koje tu poruku jasno i brzo shvate biti dobri partneri SAD-a, jer nije da Amerika napušta svoje saveznike. Ono što SAD radi je davanje prioriteta svojim najsposobnijim partnerima", rekao je Drew Thompson s Fakulteta međunarodnih studija Rajaratnam u Singapuru.