KINESKA svemirska agencija objavila je prvu fotografiju silaska rovera iz sonde Chang’e-4 na udaljeniju (popularno – tamnu) stranu Mjeseca, piše The Guardian.
Rover naziva Yutu 2 (zec od žada 2) spustio se po rampi sonde i samo 12 sati nakon slijetanja Chang’e-4, počeo voziti po površini Mjeseca koja nikada nije okrenuta prema nama.
“Mali korak za rover, ali veliki za kinesku naciju“
Voditelj lunarnog projekta Kineske nacionalne svemirske agencije Wu Weiren rekao je da je ovaj događaj “mali korak za rover, ali veliki za kinesku naciju“.
Podsjetimo, bespilotna sonda nazvana po kineskoj božici Mjeseca, ušla je u nedjelju rano ujutro u planiranu orbitu kako bi se omogućilo njezino slijetanje, a zatim je u četvrtak u 3:26 sati ujutro (02:26 GMT) sletjela u bazen Južni pol – Aitken, nazvan 1970. po američkom astronautu Robertu Grantu Aitkenu.
Prvi cvijet na Mjesecu
Kineska misija Chang'e-4 analizirat će tlo i mjeriti temperature kako bi došla do novih spoznaja o kataklizmičkom sudaru iz kojeg je nastao Mjesec te kako bi otkrila podrijetlo vode koje ima neočekivano puno u tlu našeg prirodnog satelita.
Prema informacijama Xinhuae, kineske državne novinske agencije, sonda je na Mjesec ponijela malu biljku uročnjaka (Arabidopsis), za koju se očekuje da će izrasti u prvi cvijet na Mjesecu.
U sondi se nalaze i druge biljke i životinje; poput pamuka, uljane repice, krumpira, voćne mušice i kvasca.
Tako će u sondi biti mini staklenik u kojem će se proučavati u kojoj mjeri biljke, pogotovo krumpir i uročnjak, uspijevaju rasti na Mjesecu.
Astronomska promatranja
Misija će također provesti prva astronomska promatranja s “tamne“ strane Mjeseca, koja je vrlo pogodna za praćenje radiovalova koji dolaze iz dubokog svemira. Naime, astronomi koji sa Zemlje upravljaju radioteleskopima moraju se stalno nositi s elektromagnetskim smetnjama uzrokovanim ljudskim aktivnostima: telefonskim i televizijskim signalima, pomorskom komunikacijom i slično.
Dalja strana Mjeseca zaštićena je od takvih signala pa će sonda Chan'ge-4 moći snimiti ostatke kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja (CMBR), odnosno jeku Velikog praska, piše Bussines Insider. To zračenje sastoji se od radiovalova relativno niskih frekvencija koje je iznimno teško očitavati sa Zemljine površine, a od velike je važnosti za razumijevanje procesa nastanka svemira.
Proučavat će najveći udarni krater na Mjesecu
Takozvana tamna strana Mjeseca ima više kratera raznih veličina, ali ima manje “mora“, odnosno golemih tamnih područja.
Sonda Chang'e-4 proučavat će krater Von Karman koji se nalazi unutar bazena Južni pol – Aitken (dio u plavoj boji na fotografiji) za koji se smatra da je nastao prilikom snažnog udara nekog drugog nebeskog tijela u površinu Mjeseca.
"Južni pol – Aitken (SPA) ima promjer veći od 2500 kilometara i dubine je oko 13 kilometara. Riječ je o jednom od najvećih udarnih kratera u Sunčevom sustavu te o najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu", rekao je za BBC Andrew Coates, profesor u Laboratoriju za svemirske znanosti Mullard.
S obzirom na to da je sletjela u krater Von Karman, sonda će moći proučavati mjesto na kojem je ogroman asteroid, promjera većeg od 500 kilometara, udario u površinu Mjeseca i stvorio bazen SPA, piše BBC.
Udarac je bio toliko silovit da je vjerojatno probio vanjski dio kore Mjeseca i istisnuo sadržaj iz njegova plašta, koji bi još uvijek mogao biti prisutan na površini Mjeseca. Sonda bi, ako uspije prikupiti uzorke sadržaja plašta, mogla znanstvenicima omogućiti bolji uvid u unutarnju strukturu i povijest nastanka našeg prirodnog satelita.
Zašto Mjesec ima svoju tamnu stranu?
Strana našeg prirodnog satelita koja nikada nije okrenuta prema nama ima zanimljiv naziv – tamna strana Mjeseca. No Mjesec s te strane nije neosvijetljen i u tom smislu ne postoji uistinu njegova tamna strana, odnosno strana na kojoj je uvijek noć.
Prozvali smo je tako jer nikada nije okrenuta prema nama. No zašto je to tako? Zašto je Mjesec prema Zemlji uvijek okrenut istom stranom?
Takva situacija nije neuobičajena. Naprotiv, ona je vrlo česta u Sunčevom sustavu i svemiru, a posljedica je plimne sprege ili sinkronizacije, odnosno utjecaja gravitacije planeta na prirodne satelite.
Kada je Mjesec tek nastao, bio je mnogo bliže Zemlji nego danas i brže se rotirao oko nje. Kao što Mjesec danas uzrokuje plime i oseke, odnosno ispupčenja u morima, tako je Zemlja kroz svoju dugu povijest gravitacijom uzrokovala deformacije na Mjesecu u obliku ispupčenja.
Onaj njegov dio koji je bio okrenut prema njoj ispupčavao se s određenim kašnjenjem. Kako se Mjesec okretao oko svoje osi, Zemlja je svojom gravitacijom snažnije privlačila upravo taj ispupčeni dio i time kočila rotaciju Mjeseca oko svoje osi te sve više uzrokovala da Mjesec samo jednom stranom gleda prema Zemlji.