KINA je imala prvi deficit stranih investicija u povijesti, pokazuju privremeni podaci bilance plaćanja za razdoblje srpanj-rujan ove godine. Jedno od objašnjenja za taj presedan je smanjenje izloženosti kompanija sa Zapada Kini uslijed brojnih geopolitičkih napetosti.
Prema službenim podacima, trgovanje između kineske valute juan i američkog dolara unutar Kine je također doseglo rekordno niske razine u listopadu, što je rezultat napora kineskih vlasti da obuzdaju rasprodaju juana.
Ta događanja su povezana s očekivanjem postepenog odvajanja dviju najvećih ekonomija na svijetu, SAD-a i Kine, i ulaska u eru rastućeg ekonomskog protekcionizma u kojem će se stvoriti nekoliko svjetskih blokova zemalja. One će međusobno investirati i trgovati jedna s drugom, u suprotnosti s dosadašnjim globalizacijskim svjetskim modelom ekonomskog razvoja.
Strane kompanije prvi put u povijesti povlače novce iz Kine
Obveze po izravnim ulaganjima bilance plaćanja Kine su bile u minusu od 11.8 milijardi dolara tijekom razdoblja srpanj-rujan, prema privremenim podacima Kineske državne administracije za tržište stranih valuta (eng. State Administration of Foreign Exchange - SAFE).
To je kategorija prekograničnih investicija u kojima investitor iz strane države ima velik utjecaj na upravljanje kompanijom koja ima središte u određenoj državi, koja vodi vlastite podatke. Investitor može biti pojedinac, privatno ili javno poduzeće, povezana grupa pojedinaca i poduzeća iz strane države ili čak sama država.
To je prvo tromjesečno razdoblje u kojem je zabilježen minus po obvezama po izravnim ulaganjima, što je dio državne bilance plaćanja, otkako je Kina 1998. počela prikupljati podatke. Povezuje se s nastojanjima stranih kompanija i investitora da smanje rizik u izloženosti prema Kini, ali je rezultat i različitih kamatnih stopa u Kini u odnosu na SAD i EU.
Oštar pad je počeo još u razdoblju travanj-lipanj 2022., a do istog razdoblja ove godine su obveze po stranim ulaganjima pale na najmanje razine od početka stoljeća. Negativne obveze po stranim ulaganjima u razdoblju srpanj-rujan predstavljaju odljev novca iz Kine, tj. strane kompanije umjesto ulaganja u širenje poslovanja u Kini i investicija povlače zaradu u središnjice izvan Kine.
Kina ima suprotan problem od SAD-a i EU, pad cijena
S druge strane, podatak o minusu obveza po stranim ulaganjima barem dijelom odražava dijametralno suprotnu makrofinancijsku situaciju u Kini i u SAD-u/EU. Dok se ekonomije Zapada već treću godinu bore s visokom inflacijom (za sada uspješno), Kina ima suprotan problem.
Od trećeg mjeseca ove godine problem Kine je deflacija, problem suprotan inflaciji - mogućnost pada općih cijena u ekonomiji. U srpnju su potrošačke cijene bile za 0.3 posto manje nego isti mjesec 2022., što je indikator slabe potražnje i usporavanja gospodarstva.
Općenito se smatra, a povijesni podaci to dokazuju, da za ekonomiju nije dobro ni kada cijene previše rastu ni kada padaju. Deflacija dovodi do odgađanja potrošnje (u iščekivanju pada cijena), a kompanije na pad cijena odgovaraju smanjivanjem proizvodnje jer samo postojanje deflacije sugerira da ljudi sve manje kupuju, pa se mora sve manje proizvoditi.
Najgori povijesni primjeri deflacije su razdoblje Velike depresije od 1930. do 1933. i početak krize 2008. i 2009. Slično kao i kod inflacije, blaga deflacija nije nužno loša, ali je jako važan signal i važno je odakle proizlazi. Ako joj je izvor manjak potražnje, ekonomija može očekivati probleme.
Indeks proizvođačkih cijena je također u minusu, što znači da i proizvodne kompanije svoje proizvode prodaju po manjim cijenama nego prošle godine, a razlog je slabljenje potražnje iz inozemstva. Točnije, zbog ekonomskog usporavanja u EU i procesa trgovinskog odvajanja SAD-a od Kine narudžbe kineskim kompanijama iz inozemstva slabe, zbog čega one spuštaju cijene.
Središnja banka Kine se bori protiv pada cijena i ekonomskog usporavanja
Zbog sasvim suprotnog problema koji Kina ima od SAD-a i EU, središnja banka Kine je prisiljena voditi i suprotnu politiku. Dok središnja banka SAD-a FED i Europska središnja banka podižu referentne kamatne stope i smanjuju novčanu masu, što su monetarne politike borbe protiv inflacije, Narodna banka Kine smanjuje kamatne stope i povećava novčanu masu.
Cilj je, dakako, također suprotan. Središnje banke SAD-a i EU nastoje smanjiti potrošnju, investicije i zapošljavanje da bi obuzdale inflaciju (što im za sada uspijeva), a središnja banka Kine pokušava potaknuti rast potrošnje i investicija.
Referentna kamatna stopa u Kini je od početka 2022. do sada smanjena s 3.85 posto na 3.45 posto, dok je u SAD-u u istom razdoblju povećana s 0.25 posto na 5.5 posto, a u EU s 0 posto na 4 i više posto. Različiti problemi zahtijevaju različita rješenja.
Strane kompanije masovno najavljuju postupni izlazak iz Kine
Japanska komora za trgovinu i industriju u Kini je u rujnu anketirala 1400 tvrtki članica o kineskim gospodarskim uvjetima i poslovnom okruženju, s poraznim rezultatima.
Većina (57 posto) je očekivala da će se kinesko gospodarstvo pogoršati u posljednja tri mjeseca ove godine. 47 posto je reklo da ove godine manje ili nimalo ulažu u Kinu u usporedbi s 2022., a razlozi su zabrinutost zbog rizika, usporavanje potražnje i rastuća nesigurnost zbog novih propisa države.
Prema anketi koju je u rujnu provela Američka komora za trgovinu, u Kini 40 posto kompanija preusmjerava ili planira preusmjeriti ulaganja koja su izvorno planirana za Kinu, većinom u Jugoistočnu Aziju.
19 posto kompanija razmišlja o preseljenju nekih od svojih trenutnih operacija izvan Kine kroz sljedeće tri godine, uglavnom zbog neizvjesnosti oko američko-kineskih odnosa. Također je 17 posto kompanija rangiralo Kinu kao glavnu zemlju u globalnim investicijskim planovima svojih tvrtki, dok je 2021. taj postotak iznosio 27 posto.
Gotovo dvije trećine kompanija u anketi Gospodarske komore Europske unije u Kini je reklo da je poslovanje postalo teže tijekom ove godine, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na 2022. i najviše od početka istraživanja.
11 posto ispitanika je reklo da su prebacili ulaganja iz Kine ili su donijeli odluku da to učine, dok je 7 posto kompanija reklo je da razmišlja o tome.
Zabrinjavajući trendovi u ekonomiji Kine
Sam po sebi, pad obveza po izravnim ulaganjima nije razlog za uzbunu, iako se radi o povijesnom presedanu otkako se Kina devedesetih iz zatvorene jednostranačke socijalističke zemlje transformirala u jednostranački kapitalistički ekonomski sustav.
To je samo signal da strane kompanije i pojedinačni investitori izvlače zaradu od svojih ulaganja u Kinu umjesto da ih ponovo investiraju u nju. Razlozi mogu biti i čisto praktično financijski, kao što je spomenuta razlika u kamatnim stopama.
Ali problem je u tome što se to ne događa izolirano, uz ostale vijesti koje su više ili manje pozitivne. Osim spomenutih problema s deflacijom, Kinu muče i problemi s nekretninskom krizom.
Lista kompanija koje zapošljavaju na desetke tisuća ljudi, a odjednom objavljuju da ne mogu vraćati dugove, sve je veća. Najnovija tvrtka u tome nizu je Country Garden, donedavno druga najveća nekretninska kompanija u Kini, koja ima 70 tisuća zaposlenih.
U kolovozu su se službeno prestali objavljivati podaci o zaposlenosti mladih, uz objašnjenje da će se mijenjati metodologija prikupljanja tih podataka.
Ukupni dug, koji čine državni dug, dug kompanija i dug građana, dosegnuo je razinu od 279.7 posto BDP-a. To je više nego u SAD-u i EU, s tim da MMF navodi da dio podataka vlasti Kine uopće ne žele dostaviti, pa je moguće da je u stvarnosti puno veći.
Kina postaje nalik na EU i SAD, samo manje bogata
Ni SAD-u, ni EU, ni Kini ekonomska budućnost trenutno ne izgleda najbolje. Dok se SAD i EU bore sa sličnim problemima, Kina ima specifične. Gledano dugoročno, Kina sve više nalikuje na SAD i EU, s razlikom da još uvijek nije postala bogata kao oni.
Primarno se radi o dva strukturna problema. Spomenuta visoka zaduženost je prvi i lakši za rješavanje. Drugi je problem, i koji je puno teže riješiti, demografija. 2017. su rođena 17.23 milijuna djece u Kini, 2018. 15.23 milijuna, 2019. 14.6 milijuna, 2020. 12 milijuna, 2021. 10.6 milijuna, a prošle godine samo 9.56 milijuna. Zabrinjavajući je to trend, a trenutno Kina ima manje rođenih na 1000 stanovnika i od SAD-a i od EU.
Zapanjujuća otpornost najvećih ekonomija na svijetu
S obzirom na sve makroekonomske probleme u svijetu, od SAD-a preko EU do Kine, situacija izgleda relativno stabilno. Posebno ako se u obzir uzmu utjecaji pandemije, lockdowna, barijera međunarodnoj trgovini i poslovanju i rata u Ukrajini te ostali problemi.
Zapravo se u SAD-u i EU najveća opasnost izbjegla. Postojala je realna mogućnost nastavka rasta inflacije uz početak recesije, čime bi nastala stagflacija. Ali cijene su počele padati na godišnjoj razini, a recesija još uvijek nije počela.
S obzirom na sve, i Kina dobro brodi kroz nesigurna vremena. Pitanje je samo koliko će dugo najveće ekonomije svijeta odolijevati šokovima i kako će se odvijati proces njihovog razdvajanja.