NEDAVNO se pojavila zabrinjavajuća vijest da se u Kaliforniji zbog povišenih temperatura, odnosno globalnog zatopljenja, skuhalo nekoliko desetaka tisuća dagnji. S druge strane, sve je više dojava po društvenim mrežama da su na nekim našim otocima gotovo u potpunosti pomrle periske.
Tako je Društvo istraživača mora 20.000 milja, udruga iz Zadra, vizualnim pregledom i kartiranjem 11 uvala na otocima Koločepu, Lopudu, Jakljanu i Šipanu, u tri uvale zabilježilo više od 650 jedinki periski, od kojih je oko 450 bilo mrtvih, što je stopa mortaliteta između 64 i 74 posto.
Kako bismo saznali što se to točno događa, hoće li kod nas doći do pomora dagnji i zašto se na društvenim mrežama sve više priča o tome da nam masovno ugibaju periske, popričali smo s našom stručnjakinjom Snježanom Zrnčić s Hrvatskog veterinarskog instituta, Nacionalnog referentnog laboratorija za bolesti školjkaša.
Da, ugibaju nam periske – ali ne zbog zatopljenja
"Ne bih povlačila korelacije, bez dodatnih dokaza, između povišenja temperature mora i pomora periski. Mi zapravo vrlo dobro znamo koji je točan uzrok ugibanja periski u Mediteranu. Zbog toga smo početkom ove godine s kolegama sa Sveučilišta u Zadru započeli istraživanje zdravstvenog stanja periski na različitim lokalitetima u Jadranu“, rekla je Snježana Zrnčić.
"S obzirom na saznanje da je na raznim mjestima u Mediteranu došlo do ugibanja periski uzrokovanog parazitom Haplosporidium pinnae, koji parazitira u probavnoj žlijezdi u plaštu i mišiću periske te oštećuje njena tkiva, kolege sa Sveučilišta u Zadru uzorkovali su, uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, periske s određenih lokaliteta da bi provjerili je li se taj parazit proširio i u Jadranu“, dodala je.
Parazit ubojica koji hara našom obalom
Prvi slučajevi zaraze školjkaša tim parazitom zabilježeni su među populacijama jugoistočnog dijela Iberijskog poluotoka i Balearskog otočja krajem 2016., sa smrtnošću od oko 99% jedinki.
No bolest se počela širiti te je u zadnjih nekoliko godina zahvatila velik dio Mediterana. Jedan od uočljivijih simptoma infekcije školjkaša jest nemogućnost zatvaranja ljuštura.
“Nije provedeno istraživanje kauzaliteta pojavnosti tih parazita te ne bih mogla reći je li se on proširio po Mediteranu zbog globalnog zatopljenja. Dakle, za sada nema znanstvenih saznanja o tome zašto se on javlja. No činjenica jest da se on širi po Mediteranu. Mi smo i krenuli s našim ispitivanjem jer je prisustvo parazita potvrđeno u Albaniji, Grčkoj i Italiji“, rekla je veterinarka Zrnčić.
“Dakle, početkom ove godine, analizirali smo uzorke s Kornata i iz okolice Zadra koji su bili negativni na spomenuti parazit. Međutim uzorci skupljeni na južnom Jadranu bili su pozitivni na Haplosporidium. Nakon toga smo pregledali uzorke sa sjeverne strane Pelješca, koji su bili negativni, a sada smo u postupku analize uzoraka s Brača.“
Pomor dagnji u Kaliforniji, umrlo ih na desetke tisuća
"Kad sam se približila terenu, odmah sam vidjela stotine mrtvih dagnji“, rekla je biologinja Jackie Sones iz prirodnog rezervata Bodega Marine Reserve i dodala kako je kasnije otkrila da se radi o mnogo većem razmjeru pomora te da sada ima desetke tisuća mrtvih dagnji uz obalu sjeverne Kalifornije.
Naime, kada se Sones približila obali, vidjela je kako mnoge dagnje imaju otvorene školjke. Kada su dagnje žive i zdrave, njihove školjke su zatvorene, no kada uginu, školjke se otvaraju otkrivajući unutarnje tkivo ili praznu ljušturu.
Što će biti s našim dagnjama?
Kada se dogodio spomenuti pomor dagnji, u Kaliforniji je bio rekordan toplinski val. Tako su u lipnju temperature mjestimice dosezale 38 Celzijevih stupnjeva.
No i kod nas su sve češće rekordno visoke temperature pa smo se zapitali hoće li globalno zatopljenje utjecati na naše dagnje na isti način kao i na one s kalifornijske obale.
"Moguć je pomor bilo koje životinjske vrste u moru zbog izrazito visokih povišenja temperatura. Naime, što je viša temperatura, to je manje otopljenog kisika, a svim vrstama je on potreban za preživljavanje. No morate uzeti u obzir da je situacija u Kaliforniji drugačija od naše. Na oceanima su izrazito velike razlike između razine mora tijekom plima i oseka tako da dagnje tamo tijekom dužeg perioda ostaju na suhom, izložene direktnom suncu, za razliku od dagnji u Jadranu koje su uronjene u more“, objasnila je Snježana Zrnčić.
“Naših dagnji ima svugdje. Njihove prirodne populacije vidite posvuda, po molovima, bovama i slično. Gdje ima više organske tvari, tamo se smjeste i dagnje. No u uzgajalištima dagnji, one se drže u moru. Dakle, naša tehnologija uzgoja dagnji drugačija je nego oceanska te su one stoga manje izložene klimatskim promjenama“, objasnila je.
Je li moguć spas naših periski?
Dakle, dagnje kod nas nisu u takvoj opasnosti kao periske. Stručnjaci preporučuju razne mjere zaštite periski, poput zaštitne ograde ili odvojenog uzgoja periski koje bi služile za naknadnu repopulaciju.
Važno je stalno provoditi mjerenja i analize uzoraka kako bi se zaraza parazitom kod školjkaša otkrila na vrijeme.
Nadamo se da će nadležne vlasti reagirati što prije i poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitile ovaj dragulj našeg podmorja.