RAST cijena hrane je zadnjih godina smanjivao kupovnu moć stanovništva diljem EU i bio jedan od dva glavna pokretača inflacije. Drugi je cijena električne energije, goriva i plina. Ali od početka 2023. cijena energije pada, pritom negativno djelujući na stopu inflacije. Za razliku od nje, cijena hrane nastavlja rasti, ali po manjim stopama nego 2022.
Trenutna situacija u EU s inflacijom je da cijene energije (gorivo, el. energija, plin...) padaju, a raste cijena hrane i usluga. Cijelu je prošlu godinu obilježio opći rast cijena koji je najviše "gurao" rast cijena hrane, kako u EU tako i u Hrvatskoj.
Postoje značajne razlike u cijenama pojedinih prehrambenih proizvoda među državama EU, što značajno utječe na standard građana. Siromašni su više od bogatih pogođeni rastom cijena hrane nego drugih proizvoda, jer veći dio svog dohotka troše na nju.
Cijene hrane u odnosu na EU
Gledajući prosjek cijena hrane 2023. (bez bezalkoholnih pića), Hrvatska je bila blizu prosjeka EU. Točnije, cijene su bile 1.1 posto manje od prosjeka. To zapravo znači da je hrana, u odnosu na plaće i standard Hrvatske, bila relativno skupa. Hrvatska se po tome može usporediti sa Slovačkom, Mađarskom, Litvom i Latvijom kao zemlja relativno niskih plaća, a skupe hrane.
Poljska, Rumunjska i Bugarska po tom pitanju bolje stoje jer spadaju u kategoriju država s niskim plaćama, ali i jeftinom hranom. U Rumunjskoj je hrana jeftinija 27 posto od prosjeka EU, Poljskoj 24 posto, a Bugarskoj 14 posto. Najskuplje je u Luksemburgu (20 posto veće cijene hrane), Danskoj (15 posto veće cijene hrane) i Malti (14 posto veće).
Zanimljivo je usporediti Hrvatsku sa susjednim državama. Prosječna neto plaća u Sloveniji je 200 eura veća, a cijene hrane su skoro iste. U Srbiji je 500 eura manja nego u Hrvatskoj, a cijene hrane su samo 5.4 posto manje nego u EU. BiH i Crna Gora su u sličnoj situaciji kao Srbija.
Cijene kruha i žitarica u odnosu na EU
Gledajući po tipovima hrane, Hrvatska je značajno skuplja u nekim stvarima. Primjerice, cijene kruha i žitarica su 15 posto veće od prosjeka EU. Najjeftinije su opet Rumunjska (37 posto manje cijene), Bugarska (28 posto manje) i Poljska (23 posto manje).
U usporedbi sa susjednim državama, skupoća Hrvatske po pitanju kruha i žitarica posebno je dobro vidljiva. Srbija, BiH i Crna Gora imaju između 15 i 16 posto manje cijene od prosjeka EU. Mađarska je jeftinija od Hrvatske, pa čak i Slovenija, u kojoj su veće plaće.
Cijene mesa u odnosu na EU
Meso je u Hrvatskoj relativno jeftino, uspoređujući s ostatkom EU. Cijene su 15 posto manje od prosjeka EU, iako malo veće nego u Srbiji, BiH i Mađarskoj. Najskuplje države za kupnju mesa su Luksemburg (34 posto veće), Francuska (27 posto veće) i Austrija (20 posto veće).
I kod mesa su najjeftinije države EU Rumunjska (36 posto manje cijene), Poljska (33 posto manje cijene) i Bugarska (28 posto manje cijene). Te države imaju jeftino meso čak i kad se usporedi s plaćama, dok Hrvatska unatoč 15 posto manjoj cijeni od prosjeka EU ipak nema toliko priuštive cijene mesa zbog niskih plaća.
Cijene ribe u odnosu na EU
Po pitanju ribe je Hrvatska jako blizu prosjeka EU, s tek 3 posto manjim cijenama. Najjeftinije je opet u Bugarskoj (27 posto manje) i Rumunjskoj (14 posto manje), ali treća nije Poljska (5.2 posto manje cijene), nego Španjolska (10 posto manje). Najskuplja riba je u Njemačkoj (25 posto veće cijene), Švedskoj (24 posto veće) i Austriji (23 posto veće).
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u odnosu na EU
Relativna skupoća Hrvatske vidi se i kod mlijeka te mliječnih proizvoda. Veće su 4 posto od prosjeka EU. Susjedne Slovenija, Mađarska i Srbija imaju skuplje mlijeko i mliječne proizvode, dok je u BiH jeftinije.
Najveće cijene na razini EU su u Grčkoj (38 posto veće), Malti (29 posto veće) i Bugarskoj (27 posto veće). Poljska je apsolutno najjeftinija u EU s 22 posto manjim cijenama od prosjeka, a jeftino je još u Francuskoj (8 posto manje) i Austriji (5 posto manje).
Dolazak sezone je građane po pitanju cijena hrane
Cijene hrane i u ovoj godini rastu, iako manje nego 2023. Državni zavod za statistiku navodi da je u svibnju na mjesečnoj razini porast cijena ostvaren u kategorijama Usluge, Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije te Hrana, piće i duhan, dok je pad cijena prisutan u kategoriji Energija, za 1.2 posto.
Dolazak sezone dodatno komplicira situaciju s cijenama. Poznato je da u ljetnim mjesecima cijene rastu, posebno u županijama uz obalu. To se može uzeti kao jedan od negativnih utjecaja turizma, posebno s obzirom na to da apartmanski turizam u Hrvatskoj dovodi do toga da turisti češće kupuju hranu u istim trgovinama kao i domaće stanovništvo, umjesto da jedu u restoranima i hotelima.