PANDEMIJA je negativno utjecala na sve aspekte života, posebno na učenike i nastavnike, pokazalo je to najveće istraživanje u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovala 161 osnovna i srednja škola. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
"Istraživanje je provedeno na gotovo 21.000 učenika i 5000 nastavnika i pokazalo je da i jedni i drugi percipiraju negativan učinak pandemije na život", rekla je u HTV-ovom Dnevniku jedna od autorica istraživanja, Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.
Zabrinjavajuć rast depresivnih simptoma i anksioznih poremećaja
Objasnila je da je zabrinjavajuć rast depresivnih simptoma i anksioznih poremećaja, ali i nekih elemenata unutar obrazovnog dijela koji su problematični.
"Šteka usvajanje obrazovnih ishoda, a problematično je samo to što ishodi nisu na razini na kojoj očekujemo nego se događa i pad motivacije za učenje, kao i gubitak radnih navika", dodala je.
Smatra da ima mnogo prostora za unapređenje online nastave. Preporuka je što više održavati međusobni kontakt, kako među učenicima, tako i nastavnicima.
"Razdoblje srednje škole je u razvojnom smislu usmjereno na to da mladoj osobi trebaju socijalni kontakti, druženja, orijentirani su na vršnjake. Upravo zbog toga pandemija i ograničeni kontakti na njih djeluju negativnije", dodala je.
Objasnila je da su kod srednjoškolaca upravo zbog toga svi pokazatelji negativniji, a brine ih i može li im ovakvo obrazovanje ponuditi rezultate nužne za siguran ulazak na tržište rada i na fakultete.
"Brine ih da kroz ovo obrazovanje koje su imali ne ostvaruju rezultate koji im nude siguran ulazak na tržište rada i na fakultete", dodala je.
Manjak fizičke aktivnosti
Osnovnoškolcima su najviše nedostajali fizička aktivnost, izvannastavne aktivnosti i druženja s drugim razredima. Ristić Dedić kaže da im nedostaju hobiji, tjelesne i sportske aktivnosti, a ona zagovara da se sve to vrati na način siguran za djecu.
"Fizička aktivnost je nešto što mora biti dio dječjeg svijeta", dodala je.
Na pitanje treba li strahovati od trajnijih posljedica, rekla je da pokazatelji govore da su ti indikatori dosta zabrinjavajući. Smatra da škole, upravo zbog toga, treba držati otvorenima.
Naš zaključak je, dodala je Ristić Dedić, iz odgojno-obrazovne perspektive, a epidemiološka perspektiva je nešto drugo.
"Važno je dizati kvalitetu nastave na daljinu u smjeru više kontakata", rekla je.
Aspekt brige za emocionalna stanja, smatra, nešto je što nisu svi učenici u svim školama doživjeli. Nošenje maski je najomraženije i nastavnicima i učenicima. Kaže da je to problematično na nekim predmetima, poput stranih jezika, no ona je nužno zlo i ako bude trebalo, svi će se toga pridržavati.