URED zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) izvijestio je da je taj sud 1. prosinca objavio odluku o nedopuštenosti zahtjeva u predmetima OTP banka i drugih protiv Hrvatske, koju je donio 8. studenog.
OTP banka, Raiffeisenbank Austria, Erste&Steiermarkische Banka, Privredna banka Zagreb i Addiko Bank podigle su tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povrede prava na pošteno suđenje pred domaćim sudovima.
Banke su prigovarale na temelju čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda da nisu imale pošteno suđenje u predmetima u kojima su bile tuženici, a u kojima su domaći sudovi odlučivali u sporu radi zaštite kolektivnih interesa i prava korisnika kredita koji su kredite podigli u navedenim bankama u CHF valuti (švicarskim francima), navodi se u priopćenju kojeg potpisuje zastupnica RH pri ESLJP-u Štefica Stažnik.
Također, dodaje se, banke su pred sudom tvrdile da su povrijeđena njihova prava na pošteno suđenje, između ostalog, jer je Vrhovni sud odbio postupiti po njihovoj reviziji i uputiti prethodno pitanje Sudu Europske unije u Luksemburgu o primjeni prava EU.
Odluka je konačna
Odlučujući o tom prigovoru, ESLJP je utvrdio kako je Vrhovni sud dao detaljna i razumna opravdanja za svoju odluku da se ne obrati Sudu Europske unije u Luksemburgu s prethodnim pitanjem te da je to dovoljno da bi se zadovoljila prava i standardi iz čl. 6. Konvencije, navodi se u priopćenju Ureda zastupnice.
Što se tiče samog pitanja primjene prava EU u konkretnom predmetu, ESLJP se pozvao na svoja ranija utvrđenja, prema kojima pitanje primjene prava EU nije pitanje o kojem u meritumu može odlučiti ESLJP u Strasbourgu. Sukladno tome, niti prigovor da se domaći sudovi u donošenju svojih odluka nisu referirali na pravo EU na koje se pozvala jedna od stranaka u postupku, u ovom konkretnom slučaju banke, nije predmet razmatranja tog suda.
U pogledu prigovora banaka da im tijekom domaćeg postupka nije bilo poštivano pravo na jednakost stranaka u postupku, konkretno, da nisu saslušani djelatnici banke koji su bili predloženi kao svjedoci u postupku, ESLJP je utvrdio kako je on također neosnovan, kaže se u priopćenju. Naime, pojašnjava se, iz odluka nadležnih domaćih sudova, prije svega Vrhovnog i Ustavnog suda RH, vidljivo je da su sudovi razmotrili sve prigovore stranaka i o njima dali detaljne i obrazložene odluke.
Prijedlog da se saslušaju djelatnici banke kao svjedoci odbijen je uz obrazloženje da bi njihova svjedočenja bila irelevantna, s obzirom da je u spisu predmeta postojala pisana dokumentacija koja se upravo odnosila na okolnost na koju je predloženo svjedočenje tih svjedoka, te da njihova svjedočenja ne bi donijela ništa novo u postupku.
ESLJP je smatrao da su navedeni detaljni razlozi dostatni za odbijanje ovog dokaznog prijedloga te da se stoga ne može tvrditi da je bankama povrijeđeno pravo na pošteno suđenje. Ova sudska odluka je konačna te je dostupna na web stranici Suda na engleskom jeziku, a nakon prijevoda bit će objavljena na web stranici Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, zaključuje se u priopćenju.