"Kaptolizacija HRT-a uz ultrakonzervativni program": Evo što možete gledati na HRT-u ove jeseni

Foto:FaH

PROGRAMSKOM vijeću HRT-a predstavljen je na sjednici u četvrtak prijedlog jesenske programske sheme koja počinje 19. rujna i u kojoj se ističe novi, kraći 40-minutni središnji Dnevnik, nove emisije - "Mali noćni razgovori" autorskog para Milane Vuković Runjić i Daniela Rafaelića i "Iza zavjese" Tihomira Dujmovića te dramska serija "Novine" i nova sezona "Crno-bijelog svijeta" koje će, po najavama programskih urednika HRT-a, početi u listopadu.

Dnevnik od 35 minuta

"Gledajući Dnevnik, shvatili smo da postoji mogućnost da se on sažme. Procijenili smo, uz neke analize, da Dnevnik može biti oko 35 minuta plus pet minuta sporta, nakon kojeg slijede 'Teme dana' koje će obrađivati teme koje su obilježile taj dan u zemlji ili svijetu", rekao je za Hinu obnašatelj dužnosti urednika HRT-a 1 Miro Branković, dodajući kako će kraći Dnevnik početi u ponedjeljak, 19. rujna u 19 sati kao "brži i s kraćim prilozima" te da on može samo poboljšati kvalitetu informativnog programa.

Branković je najavio da na HRT-u 1 počinje nova emisija autorskog para Milane Vuković Runjić i Daniela Rafaelića "Mali noćni razgovori", koja bi trebala biti emitirana ponedjeljkom navečer, no, dodao je, još ne može najaviti talk show Romana Bolkovića koji bi išao četvrtkom jer se, kako je rekao, trebaju riješiti neka pravna pitanja.

Dujmović, Ogresta, Branimir Bilić...

Nedjeljom ujutro trebao bi biti emitiran nasljednik negdašnjega Press Cluba – emisija "Iza zavjese" s voditeljem Tihomirom Dujmovićem, ali taj ugovor još nije potpisan, rekao je Branković. Od dramskih serija istaknuta je nova sezona "Crno-bijelog svijeta", koja bi trebala biti emitirana na HRT-u 1 u listopadu u udarnom terminu petkom, a nedjeljom bi išla nova serija "Novine".

Uvode se emisije poput talk showa Željke Ogreste, novi vanjskopolitički magazin "Global" autorice Zdenke Kardum, u program se vraća emisija "Pola ure kulture" urednice Branke Kamenski, a najavljeni su i novi show Željka Pervana, kviz "Šifra" Joška Lokasa te nova emisija autora Branimira Bilića "Hrvatska za 5".

Drugi program, koji uređuje Jasna Burić, donosi, među ostalim, emisiju za školarce "Školski sat" te emisiju za djecu osnovnoškolskog uzrasta "Luka i prijatelji", koja će se emitirati jedanput na tjedan. Među novitetima je i emisija "Rekreativac", čija je svrha poticanje na tjelovježbu. Pokreće se i emisija o učiteljima "Sjedni, odličan" urednice i voditeljice Sunčice Findak. Osim toga, istaknuta je i "Vrtlarica" te mnoge strane serije, poput "Vikinga", "Igre prijestolja" i ostalih.

Na rubu znanosti

Treći program Hrvatske televizije, koji uređuje Krešimir Čokolić, ponovno donosi prepoznatljive emisije kao što su "Peti dan", "Posebni dodaci", "Na rubu znanosti", "Animatik" i "Treći element".

Četvrti program, koji uređuje Tončica Čeljuska, u novoj će shemi imati udio vijesti veći od 45 posto, što je minimum po obvezama iz ugovora Vlade i HRT-a. Čeljuska je najavila nastavak koncepcije kanala koji se temelji na programu uživo.

Svoje su sheme predstavili i urednici radijskih kanala, a urednik Prvog programa Hrvatskog radija Vladimir Kumbrija rekao je kako se nastavlja uspješna programska shema u kojoj je najslušanija emisija "Jutarnja kronika". Urednica Drugog programa Jadranka Rilović rekla je kako se uvodi novi slogan "Slušaj svoju frekvenciju" uz veći udio domaće glazbe, a urednica Trećeg programa Nevenka Dujmović najavila je jedanaest novih emisija.

Ultrakonzervativni program

Članovi Vijeća nakon predstavljanja su iznijeli svoje viđenje nove sheme. Tako je Zoran Šangut pohvalio radio i predložio da emisija "Veterani mira" traje dulje. Neda Ritz poduprla je vraćanje programa za mlade, no uputila je kritike zbog ukidanja emisija "Uvijek kontra" i "Vita jela zelen bor" te zbog premještanja termina emisije "Hrvatska uživo".

Najoštrije je kritizirao novu shemu član Vijeća Saša Milošević, koji je rekao kako najavu sheme doživljava kroz namjeru stvaranja retrogradnoga, ultrakonzervativnog programa čija je metodološka paradigma propovijed. Milošević smatra kako će to uzrokovati pad gledanosti te prosvjed stručnih novinarskih krugova.

Član vijeća Ivica Maštruko govorio je o nastavku kaptolizacije HRT-a.

Zašto vanjski suradnici

Urednici programa odgovorili su na kritike ističući kako su neki formati zamijenjeni onima za koje se procjenjuje da će biti bolji, a drugi su postavljeni u gledanije termine. Nevenka Dujmović replicirala je Saši Miloševiću tako što je rekla kako daje ocjenu nečega što još nije čuo ni vidio.

Članica Vijeća Maja Sever iznijela je primjedbe zbog angažmana vanjskih suradnika umjesto zaposlenika HRT-a te je izrazila nezadovoljstvo zbog ukidanja pojedinih emisija na Trećem programu Hrvatskog radija koje je vodila Ljubica Letinić. Dujmović je odgovorila kako je Ljubica Letinić dobila priliku na drugim emisijama i kanalima.

Na početku sjednice predstavljeno je izvješće o poslovanju HRT-a za 2015. godinu u kojem je istaknuto kako je Hrvatska radiotelevizija lani ostvarila dobit od 18,3 milijuna kuna. Ostvarena dobit najviše se temelji na stabilnosti prihoda HRT-a (osobito mjesečne pristojbe) koji su realizirani u iznosu od 1,399 milijarda kuna, što je 1,2 posto niže od plana, a u odnosu prema 2014. viši su za 0,1 posto.

Pravo pitanje produženja mandata

Na sjednici Programskog vijeća obnašatelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić odgovorio je i na novinarsko pitanje o krizi upravljanja javnom radiotelevizijom nakon što mu 1. listopada istekne mandat.

"Tko će preuzeti HRT nakon isteka roka, pravno je pitanje, a ja se u pravna pitanja neću miješati", rekao je Kovačić te dodao i kako je "hipotetsko i daleko pitanje" hoće li se javiti na novi natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a.

Vrijedi li program 1,2 milijarde kuna godišnje?

Podsjetimo, Hrvatska radio televizija (HRT) godišnje od pretplate, koja po pretplatniku iznosi 80 kuna mjesečno, ubere oko 1,2 milijarde kuna. Taj iznos glavni je prihod HRT-a koji iznosi približno 1,4 milijarde kuna. Oko 120 milijuna kuna dolazi im od oglašavanja, a ostatak je od ostalih poslovnih prihoda.

Čak 1051 umirovljenik koji jedva preživljava s mirovinom nižom od 1500 kuna, a takvih je u Hrvatskoj više od 218 tisuća, mora od usta odvojiti 40 kuna za RTV pristojbu i to samo kako bi se "skucalo" za bruto plaću glavnog ravnatelja HRT-a. Samo za plaće oko tri tisuće zaposlenih na javnoj televiziji potroši gotovo 438 milijuna kuna. I dok u većini zemalja javne televizije čak 75 posto sredstava troše na kvalitetan program, HRT za program izdvaja tek 25 posto sredstava, dok čak 75 posto "proguta" tzv. hladni pogon. Plaća prvog čovjeka javne televizije u Hrvata iznosi čak 42.073,58 kuna bruto. Upola manje, no i dalje za hrvatske prilike visoke plaće, imaju glavni urednici na javnoj televiziji čija bruto plaća iznosi 21.092,96 Kn. Sedamnaest glavnih urednika, među kojima su šefovi četiri televizijska i tri radijska programa te devet regionalnih centara, tako prosječno prima neto plaću od oko 12.400 kuna, a toliko iznosi i prosječna plaća rukovoditelja 27 radnih jedinica. Četiri ravnatelja programskih jedinica mjesečno na račun dobiju oko 16.850 kuna neto, odnosno 31.750 kuna bruto, a 50 rukovoditelja odjela oko 11.300 kuna neto, odnosno 18.150 kuna bruto. Novinari-mentori imaju bruto plaću  26.695,77 Kn, savjetnici-mentori 24.322,08, a izvršni urednici 23.215,83 kn bruto.

Nakon što je Siniša Kovačić apelirao na članove Programskog vijeća HRT-a ali i cjelokupnu hrvatsku javnost da se pristojba za javnu televiziju ne smanji na 65 kuna, što je jedan od sedam uvjeta Mosta u pregovorima o postizbornoj suradnji s HDZ-om, pitali smo vas jeste li za smanjenje pretplate HRT-u. Do 20 sati, 50 posto od 10490 čitatelja koji su glasali, odgovorilo je da želi da se pretplata ukine, a ne samo smanji. Glasati možete i dalje.