FOTO: Vedran Sljepčević
NAŠIM kritično ugroženim risovima konačno stiže dugo očekivani spas – pojačanje od najmanje 14 primjeraka koji bi im trebali osigurati neophodnu genetsku raznovrsnost koja je temelj njihova zdravlja i otpornosti na bolesti.
Naime, populacija risa koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom izuzetno je mala – broji jedva pedesetak primjeraka. Zbog takve situacije sve životinje koje žive u ove dvije zemlje u bliskom su srodstvu, pa među njima dolazi do križanja koje je gotovo incestuozno. Rezultat je da im prijeti izumiranje, a jedini spas je unos "svježih" gena. Uz nedovoljnu genetsku raznovrsnost, jedna od najvećih prijetnji našim risovima je i krivolov. Donedavno su veliki problem bile i žilet žice na granici sa Slovenijom. Na sreću, u graničnoj ogradi napravljeni su brojni prolazi tako da ona u području Dinarida danas više ne predstavlja opasnost za opstanak risova - tek oko 10 posto granice pokriveno je njome.
U spašavanje risova u Dinaridima ove će godine krenuti timovi stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske. Provedba projekta omogućena je kroz Europski financijski instrument za okoliš i klimatske promjene – LIFE program.
"Risovi će se loviti pomoću standardiziranih klopki u karpatskoj populaciji koja je vrlo brojna i zdrava", objasnila je za Index Magda Sindičić, docentica na Veterinarskom fakultetu i glavna koordinatorica projekta s hrvatske strane.
"Ta populacija bila je izvor i za ranije naseljavanje na našem području kao i za druga naseljavanja po Europi, primjerice u Švicarskoj. Prema planu, trebali bismo ih početi loviti u 2018. godini. Projekt traje sedam godina, ali mi ne znamo koliko će nam vremena trebati da uhvatimo 14 primjeraka, koliko je predviđeno", pojasnila je.
Europska unija prepoznala je važnost inicijative pa će omogućiti veliki dio financija kako bi se minimalno 14 novih jedinki s područja Rumunjske i Slovačke naselilo u Sloveniji i Hrvatskoj. Osim iz programa LIFE, projekt je velikim dijelom sufinanciran od strane slovenskog Ministarstva za okoliš i prirodu te hrvatski dio od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
"Najvažniji cilj nam je oporavak genetske raznolikosti populacije. Uz to, želimo postaviti temelje za održivo upravljanje populacijom, za što su ključni međunarodna suradnja niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup problematici", poručuje Sindičić.
Osim projektnih partnera - Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM, vrlo bitni u provedbi projekta su i lovačka društva te javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima koje svakodnevno brinu o prosperitetu risa u Hrvatskoj.
Strogo zaštićen, ali lovljen
Ris je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta te se nalazi na Crvenom popisu sisavaca kao ponovno unesena, ugrožena vrsta. Na području Hrvatske i Slovenije nestali su početkom 20. stoljeća zbog prekomjernog lova. No 1973. godine slovenski lovci doveli su 6 novih jedinki u Sloveniju te je njihovim širenjem nastala trenutna populacija za koju se pretpostavlja da u Hrvatskoj broji 30-40 jedinki, a u Sloveniji tek 10-20.
"Ris kao predator na vrhu prehrambene piramide ima izuzetno značajnu ulogu u zdravom ekosustavu. Osim toga, kao solitarni lovac zauzima jedinstvenu ekološku nišu koju niti jedan naš predator ne može nadomjestiti. Veselim se provedbi projekta i siguran sam da ćemo uspješnom obnovom populacije risa značajno doprinijeti ukupnom zdravlju naše prirode", kaže Vedran Slijepčević, doktor veterinarske medicine, provoditelj projekta od strane Veleučilišta u Karlovcu.
Entuzijazam oko provedbe projekta dijeli i voditeljica projekta u udruzi BIOM, Ivana Selanec, magistra ekologije i zaštite prirode: ''LIFE Lynx je jedini projekt iz Hrvatske za kojeg su odobrena financijska sredstva kroz LIFE program 2016. godine. To puno govori o njegovoj kvaliteti, ali i opsežnom poslu koji nas čeka. Veselim se provedbi, konkretnim rezultatima projekta, ali i svim budućim suradnjama koje će se ostvariti kroz ovaj projekt''.