Foto: Hina
UDRUGA kreditnih dužnika KREDA uputila je novom mandataru Vlade otvoreno pismo u kojem pozivaju da ih što prije primi na sastanak. Tihomiru Oreškoviću žele prenijeti iskustva kreditnih dužnika, ali i saznati njegov stav o ovom pitanju.
"Poštovani gospodine Orešković, svrha ovog pisma je da glas kreditnih dužnika, primarno onihu stranoj valuti, dođe do Vas te Vas ljubazno molimo da nas primite na sastanak u što skorije
vrijeme.
Želimo se sastati s Vama jer Vam želimo prenijeti iskustvo Udruge kreditnih dužnika-KREDA te želimo znati Vaš stav po ovom iznimno važnom pitanju, stav čovjeka iz financijskog miljea s međunarodnim iskustvom .
Cijela hrvatska javnost svjedoči kako Vas trenutni guverner HNB-a g. Vujčić uvodi u svijet hrvatskih financijskih tokova, te smatramo kako je nužno da čujete i naš glas pošto smo dio tih tokova. Ovim putem hrvatski građani žele Vam osobno reći kako situacija izgleda iz njihove perspektive jer se dužničko ropstvo lomi na njihovim leđima.
Konkretno, dužnici s kunskim kreditima nominiranim u CHF već se 4 godine bore sa sustavom tražeći rješenje za probleme s valutnom klauzulom, s nedefiniranom kamatnom stopom i dužničkim ropstvom. Građanskim angažmanom došli smo do presude Vrhovnog suda koji je presudio da su banke jednostranim izmjenama ugovorenih uvjeta nezakonito djelovale prema
Iz Hrvatske je u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna
Temeljem ove presude građani mogu samo podizati skupe i dugotrajne privatne tužbe s neizvjesnim ishodom jer je naše pravosuđe sporo i nepredvidljivo. Time ova povijesna presuda za većinu financijski iscrpljenih dužnika postaje beskorisna, iako predstavlja pravni dokaz nezakonitog bankarskog poslovanja u RH.
Nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, iz Hrvatske je u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna. Da je taj novac ostao u Hrvatskoj, pad BDP-a bi bio manji za približno 3 % i bilo bi na tisuće više zaposlenih.
Da je HNB regulirao financijsko poslovanje, nepošteni ugovori nikada ne bi mogli bitizaključeni. Umjesto da bude regulator financijskog tržišta, Hrvatska narodna banka svojim nedjelovanjem daje potpunu slobodu samovoljnom ponašanju poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj.
Razumijevajući dubinu problema, u našoj borbi nas je podržao i kardinal Bozanić u svojoj poslanici za Uskrs 2015. godine gdje je banke nazvao lihvarima. Nakon toga je Hrvatska udruga banaka kardinala Bozanića pozvala "na red".
Pokušavajući istovremeno zatomiti bijes prevarenih i osiromašenih građana, zadovoljiti ogromne bankarske apetite i udovoljiti direktivama ECa, s konačnim ciljem daljnjeg zaduživanja države kod poslovnih banaka u RH i prikupljana političkih poena kod građana, hrvatska Vlada donosi niz improviziranih mjera kojima privremeno i parcijalno rješava problem, na kraju u potpunosti ignorirajući presudu VSRH.
Kamate na kredite u Hrvatskoj su još uvijek među najvišima u Europskoj uniji što značajno sužava prostor za zaduživanje gospodarstva i građanstva, zbog previsokih kamata svjedoci smo masovnog razduživanja i gospodarstva i građana što kod banaka izaziva pojavu viška likvidnosti od približno 10 milijardi kuna!
Gospodine Oreškoviću, kakav je Vaš stav oko ovih problema, imaju li banke i HNB pravo djelovati na način na koji djeluju ili bi, kao u Kanadi, klijenti/potrošači bili zaštićeni od samovolje jače strane na štetu slabije strane?