KRIPTOVALUTE su s vremenom postale dovoljno raširene da zbivanja oko njih prate svi mediji, ne samo specijalizirani i IT mediji. Čine dovoljno veliko tržište da se događanja prenose u specijaliziranim ekonomskim medijima kao što su The Economist, Bloomberg i The Wall Street Journal, a glavni akteri svijeta kriptovaluta su dovoljno bitni da su naslovnice s njihovim fotografijama česte.
Sam Bankman-Fried, osnivač kriptomjenjačnice FTX, bio je na naslovnici Forbesa i Fortunea, najvećih poslovnih magazina na svijetu. Kolaps njegovog kriptocarstva je otvorio Pandorinu kutiju dubioznih poslovnih praksi, ne samo u njegovim kompanijama nego i na cijelom kriptotržištu.
Kriptovalute su novija pojava i kriptotržište se tek razvija, a sve skupa je gotovo potpuno neregulirano. Kompanije su registrirane, dionice nekih od njih su izlistane na burzama, u kriptovalute ulažu razni tradicionalni investicijski fondovi, ali zakonski je sve još uvijek u sivoj zoni.
Nitko ne zna zasigurno kako će se regulirati kriptotržište, a s obzirom na to kako je dovoljno integrirano da dionice kriptomjenjačnice (Coinbase) i kompanije koja rudari bitcoin (Rio Blockchain) budu izlistane na burzi, vjerojatno bi trebalo biti regulirano.
Puno novaca i manjak regulacija su plodno tlo za prevarante. Mišljenja o tome kakve su neke poslovne prakse samih kompanija na kriptotržištu se razlikuju, ali je sigurno da se oko njega okupio jako velik broj sitnih prevaranata.
Oni na kompleksnije i manje kompleksne, tradicionalne i inovativne načine varaju milijune ljudi. Kako je samo kriptotržište naglo naraslo posljednje dvije godine, podjednako je naglo narastao i broj prevara.
Sve više prevara vezanih za kriptovalute u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su u 2022. vijesti o tome da je netko prevaren u vezi s kriptovalutama bile česte. To ne čudi, s obzirom na to da su svuda u svijetu kriptoprevare tijekom 2021. i 2022. narasle. Slaba informiranost građana, kompliciranost samog tržišta, nerazumijevanje, obećanje brze zarade, nedostatak kontrola... Sve to čini plodno tlo za prevarante.
Policijska uprava primorsko-goranska je tijekom kolovoza izvijestila o prevari kojom je 72-godišnjaku ukradeno 185.000 kuna. Prevareni 72-godišnjak je u veljači ove godine stupio u kontakt s osobom koja mu je ponudila ulaganje u kriptovalute. 72-godišnjak je na nagovor prevaranta "ulagao" u razdoblju od nekoliko mjeseci. Kako se radilo o običnoj prevari, nikakav povrat na svoje ulaganje nije dobio, a uplaćeni novac nikada nije imao doticaja s kriptovalutama.
Prevaren je i 81-godišnjak iz Varaždina, za čak 926.000 kuna. Obećano mu je ulaganje u kriptovalute preko lažnih mobilnih aplikacija i računalnih programa, do kojih nikada nije došlo. Sve je trajalo više od dvije godine, od ožujka 2019. do 11. kolovoza ove godine. Nekoliko osoba ga je putem telefona, e-maila te komunikacijskih mreža WhatsApp i Viber uvjeravalo da im pošalje svoje podatke i omogući pristup bankovnim računima, a nikada nije dobio nikakav povrat na svoje ulaganje.
Ni mlade osobe nisu imune na takve prevare. Tijekom kolovoza ove godine je 23-godišnjak iz Varaždina putem jedne društvene mreže stupio u kontakt s osobom koja mu je nudila ulaganje u kriptovalute. Ukupno je na račun prevaranta, koju mu je nudio posredovanje u kupnji jedne kriptovalute, poslao 11.000 kuna. Kriptovaluta nikada nije kupljena, a prevarant je novac samo prebacio na drugi račun.
Hrvatska policija je već nekoliko puta upozoravala javnost na rast broja prevara s kriptovalutama, a inicijalni kontakt se najčešće ostvaruje pozivom na mobitel osoba koje se predstavljaju kao brokeri ulagačke platforme, koristeći pozivne brojeve Velike Britanije (+44), Švedske (+46) i Estonije (+372).
S obzirom na to da postoji na tisuće kriptovaluta, na stotine kriptomjenjačnica i na stotine kompanija koje pozajmljuju kriptovalute, lako se prevariti. I legalne kompanije koriste agresivne metode promidžbe, pa nema velike razlike ni u pristupu klijentu/žrtvi.
Kriptoprevare su nov oblik financijskih prevara
Prije bilo kakvog ulaganja preko trećih strana treba dobro provjeriti je li određena stranica već negdje prijavljena kao lažna i može li se negdje potvrditi da je legitimna. Kriptoprevare su samo nov oblik financijskih prevara, koje umjesto tradicionalnog (fiat) novca, investiranja u dionice, fondove i slično nude investiranje u kriptovalute.
Stoga vrijede slična pravila opreza kao kod investiranja tradicionalnog novca, baš kao što prevaranti koriste slične metode. Ljudi su još ranjiviji oko kriptovaluta jer o tome malo znaju, a zbog nereguliranosti je zaštita puno manja nego kod tradicionalnih financijskih prevara.
Iako stvarni kriptoinvesticijski fondovi također obećavaju relativno visoke prinose na uloženo, barem u usporedbi s tradicionalnim financijama, obećanje zaista velikih prinosa bi trebalo biti glavni signal da se radi o prevari. Ako je obećana jako velika zarada u kratkom vremenu, ne treba vjerovati. Način izvođenja kriptoprevara se dobrim dijelom preklapa s ostalim financijskim prevarama, ali ima i posebnosti.
Prevare preko lažnih internetskih stranica i aplikacija
Prevaranti se često potrude izraditi lažne stranice i aplikacije, koje oponašaju prave kriptomjenjačnice, kriptofondove i "wallete". Obično imaju slične, ali malo drugačije nazive domena od web stranica koje pokušavaju oponašati. Izgledaju vrlo slično legitimnim stranicama, što otežava razlikovanje.
Ponekad se lažne aplikacije nalaze na Google Playu i Apple App Storeu, pa ih ljudi doživljavaju kao legitimne. Redovito se vrši kontrola pa se one brzo izbrišu, ali ne dovoljno brzo da se eliminira šteta. Jednu takvu aplikaciju, Poloniex, deset je tisuća ljudi instaliralo na svoje mobitele prije nego što je uklonjena.
To je inače prava kriptomjenjačnica i ima svoju aplikaciju, ali su prevaranti napravili lažnu aplikaciju koja kopira izgled i naziv, pa su mnogi skidali tu lažnu aplikaciju u uvjerenju da se radi o aplikaciji prave kriptomjenjačnice.
Prevare lažnog predstavljanja
Najjednostavniji i najučestaliji način prevara je ipak lažno predstavljanje. Prevaranti se javljaju žrtvama putem mobitela, društvenih mreža, e-maila ili komunikacijskih mreža poput WhatsAppa, predstavljajući se kao investicijski menadžeri.
Često tvrde da su oni sami zaradili milijune na kriptovalutama, što bi trebao biti prvi signal da se radi o prevari jer zašto bi netko tko je već zaradio milijune kontaktirao nepoznate ljude da uz malu (za milijunaša) proviziju investiraju tuđe novce.
Prevaranti traže naknadu unaprijed, a zatim se jednostavno prestanu javljati. Ovisno o procjeni koliko novca mogu izvući od žrtve, takve prevare mogu trajati mjesecima ili biti jednokratne. Traže se osobni identifikacijski podaci, uz tvrdnju da služe za prijenos ili polaganje sredstava, a tako se dobije pristup bankovnim i drugim računima žrtve.
"Phishing" prevare
Još jedna stara metoda prevara, koja se samo modificirale za potrebe kriptovaluta, takozvane su "phishing" prevare. To su krađe identiteta i osobnih informacija od osoba kojima se šalju lažne poruke, najčešće preko e-maila i SMS poruka.
Takve prevare navode žrtvu da klikne na vezu do lažne web stranice, gdje se mogu ukrasti podaci s računala, ili u računalo i mobitel ubaciti spyware, program koji krade informacije s uređaja žrtve i šalje ih prevarantu. Mogu lažno predstavljati poznate tvrtke, poput Amazona, banaka ili čak državnih institucija.
Phishing prevare su jako popularne, i nemaju veze s kriptovalutama osim ako ih žrtva ne posjeduje na svom "walletu". Oni koji su novi u svijetu kriptovaluta često budu neoprezni, pa im na ovaj način izgube "novčanik" na kojem drže kriptovalute.
"Rug pull" prevare
"Rug pull" je tip prevare koji je direktno vezan s kriptovalutama, iako su slični načini prevare postojali i prije. U toj vrsti prevare grupa prevaranata stvori novi token/kriptovalutu te širokom i agresivnom marketinškom kampanjom uvjerava ljude da ga kupuju. Nakon što iznos uložen u token postane dovoljno velik, prevaranti povlače sve iz bazena za likvidnost na decentraliziranoj mjenjačnici, čime on brzo postaje bezvrijedan.
Jednom kada je cijena dovoljno visoka, prevaranti mogu ili prodati svoje tokene po visokoj cijeni (pri tome uništavajući likvidnost) ili direktno ukrasti sva sredstva ulagača kroz rupe u tzv. pametnim ugovorima.
Poznata je prevara preko tokena Squid Game, koji je pokrenut kako bi se iskoristila popularnost Netflixove južnokorejske serije. Cijena tokena skočila je sa samo 0.01 na preko 2856 dolara u jednom tjednu, a u samo deset minuta je skočila sa 628 dolara na 2856 dolara. Tada su kreatori tokena prodali sve svoje tokene, čime su zaradili 3.4 milijuna dolara, i nestali.
Vrijednost tokena je bila umjetno "napumpana" nakon planetarnog uspjeha istoimene serije, a prema najavama se trebao moći koristiti u računalnoj igri koja će biti napravljena prema seriji Squid Game.
Tržište kriptovaluta je plodno tlo za prevare
Kriptovalute su 2021. ostvarile golemi rast, pa nije iznenađenje da su broj i vrijednost prevara vrtoglavo narasli. Prema istraživanju američke Savezne trgovinske komisije (FTC), te godine je 680 milijuna dolara ukradeno raznim prevarama vezanima za kriptotržište.
Prijavljeno je 680 milijuna dolara štete od prevara vezanih za kriptovalute kroz 2021., i 329 milijuna dolara u prva tri mjeseca 2022. To znači da bi, zadržavajući razinu iz prva tri mjeseca, u 2022. ukupni gubitak od kriptoprevara trebao dosegnuti više od 1.3 milijarde dolara. Glavne platforme na kojima se odvijaju prevare su Instagram (32 posto), Facebook (26 posto), WhatsApp (9 posto) i Telegram (9 posto).
Podloga kriptoprevara su lažna obećanja o lakoj zaradi, uz loše razumijevanje žrtve o tome što su kriptovalute. Prevaranti uvjeravaju žrtve u brze i velike povrate na njihova ulaganja, ali ona idu direktno na bankovni račun prevaranta ako se radi o ulaganju u običnom novcu, ili u njegov kriptonovčanik ako žrtva ulaže svoje kriptovalute.
Lažne investicijske internetske stranice i aplikacije omogućuju žrtvi praćenje rasta "ulaganja", ali kada pokušaju unovčiti navodni prinos, onda se traži da pošalju više kriptovaluta ili fiat novca za naknadu, i na kraju ostanu bez svega.
Puno različitih prevara, važno je znati glavne
Jako je puno različitih prevara oko kriptovaluta, ali se u principu ne razlikuju od financijskih investicijskih prevara. Čak su i "rugg pull" prevare samo kriptovarijacija na investicijske prevare u kojima se prikupe financijska sredstva za određenu poslovnu aktivnost, a nakon određenog prikupljenog iznosa "poduzetnici" nestanu i kompanija se ugasi, zajedno sa sredstvima investitora.
Iako su kriptovalute relativno nova stvar, suočavaju se s istim problemima kao ostatak financijskog tržišta. Mnogi pojmovi koji su posljednjih godina postali popularni u kriptozajednici, kao što su "fallout", "bank run", medvjedi i bikovi, derivati, "futures", "hedging" i slično, preslikani su iz tradicionalnih financija i ekonomije.
Za razliku od financijskih tržišta, koja su među najreguliranijima od svih, tržišta kriptovaluta su uglavnom sasvim slobodna. Ta sloboda ima svoju privlačnost, pa i svoje nagrade, ali nosi velike rizike. Jedan od tih rizika je što nudi plodno tlo za prevarante. Jako je puno tipova prevara, a važno je biti svjestan najčešćih.