Foto: FaH
IZBOROM Zlatka Hasanbegovića za novog hrvatskog ministra kulture dovedene su u pitanje temeljne demokratske vrijednosti u državi prodorom ekstremističkih stavova u politički i društveni mainstream i potrebno je stoga ujediniti se, te zajedničkom prosvjednom akcijom stati u obranu umjetničkih i ljudskih sloboda protiv ekstremizama, poručili su predstavnici inicijative Kulturnjaci2016.
Istaknula je kako je riječ o samoorganizaciji u prikupljanju potpisa pokrenutom netom nakon izbora Hasanbegovića za ministra kulture, nakon čega je Vladi 4. veljače 2016. urudžbirano prvih tisuću od dosad prikupljenih 4192 potpisa. Nakon toga, 17. veljače urudžbiran je i javni poziv premijeru Tihomiru Oreškoviću za sastanak, gdje bi premijeru potpisnici inicijative osobno argumentirali razloge zbog čega smatraju da Hasanbegović ne može biti ministar u vladi RH, kazala je Raukar.
"Nema odgovora"
"Za sada odgovora nema, no mi smo i dalje spremi razgovarati s Oreškovićem i konkretno objasniti naše razloge jer smatramo da premijer Orešković nije dovoljno upoznat sa situacijom u kulturi u Hrvatskoj, da nema osobno dovoljno informacija o cijelom problemu, te se nadamo da će nas on ipak primiti", poručila je.
Sve Hasanbegovićeve izjave u medijima nakon što je apel pokrenut samo potvrđuju sve ono što Kulturnjaci2016 u tome apelu tvrde, ocijenila je Raukar, istaknuvši kako "način i diskurs na koji je Hasanbegović napao inicijativu i sve potpisnike sasvim je sigurno ispod nivoa jednoga ministra".
Protestna tribina
Iako su potpisnici apela do sad izloženi nevjerojatnoj harangi i linču, i javno i privatno, od svojeg poziva na Hasanbegovićevu smjenu neće odustati, dodala je te najavila održavanje protestne tribine u Novinarskom domu u Zagrebu 1. ožujka u 18 sati, pod nazivom "Zašto smo potpisali".
Na tribini će govoriti niz istaknutih kulturnih radnika, među kojima Tihomir Milovac, Ivica Buljan, Zoran Ferić, Nika Radić, Olja Savičević Ivančević, Vedrana Klepica i mnogi drugi, a bit će to tek prva u nizu tematskih tribina koje će se održavati u kontinuitetu, na kojima će se iz raznih uglova sagledati i problematizirati situaciju, poručila je.
Operna pjevačica Dunja Vejzović napomenula je da mnogi potpisnici apela imaju veliku reputaciju u inozemstvu. "Stoga činjenica da neke od njih naš ministar i njegova zamjenica (Ana Lederer) nazivaju 'takozvanim' kulturnjacima nije prihvatljiva – nije prihvatljivo da se u ministarstvu omalovažavajuće govori o tolikom broju umjetnika", kazala je.
"Tim apelom mi kulturnjaci želimo očuvati lice hrvatske kulture, koje ne počinje kako naš ministar misli, 1990. Mi se borimo da područje kulture ne bude vođeno kroz prizmu ekstremnog političkog svjetonazora", poručila je Vejzović.
Bivša pomoćnica ministra kulture Naima Balić istaknula je kako izjava ministra Hasanbegovića da će on imati svoju kulturnu politiku ne stoji jer "ne može se imati svoja kulturna politika, to je davno prevladano i u suvremenoj Europi tako nešto ne postoji".
Na pridruživanje inicijativi i potpisivanje apela najviše ju je natjerao "rječnik ministra Hasanbegovića, kojim on vrijeđa sve zaposlene u kulturi, ali i konzumente i stvaraoce kulture, te samu kulturu", napomenula je.
Redatelj i scenarist Zvonimir Jurić ocijenio je kako je ministar Hasanbegović "samo vrh ledene sante ekstremističkih ideja koje ulaze u mainstream". "Njegovi su ideološki i svjetonazorski stavovi pogrešni i zato se zalažemo za njegovu smjenu", poručio je.
Ravnatelj Drame Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Zagreb Ivica Buljan istaknuo je kako se "u ovome trenutku u Hrvatskoj događa dvostruka regresija vrijednosti". "Svakodnevna borba na našoj fronti borba je za demokratsku Hrvatsku koje nam nitko nema pravo oduzimati", poručio je.
Smatrajući da kulturu treba braniti od svake ideologije koja na bilo koji način uspostavlja režim jednoumlja, ograničenosti, revizionizma i nacionalističkih koncepata kulturne politike i proizvodnje, a ocjenjujući kako je Hasanbegović čovjek "vrlo dvojbenih kompetencija i radikalno ekstremističkih društvenih i političkih nazora", Kulturnjaci2016 u svojem apelu upozoravaju kako on ne može i ne smije biti ministar kulture, te pozivaju premijera Tihomira Oreškovića da poduzme odgovarajuće korake.
Njihov apel, ističu, nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stava pojedinca, već je to "poziv da se digne glas protiv politike relativizacije i dvosmislenosti, ovo je podrška ideji kulture sačuvane od ideoloških zastranjenja, konzervativizma, nacionalizma, isključivosti i plemenskog tradicionalizma", ističu.
Za poziciju ministra kulture, kao i kulturu u cjelini, smatraju, od vrijednih znanstvenih članaka i radova važnija je sposobnost mišljenja šira od nacionalnog okvira, razumijevanje drugog i drugačijeg, uvažavanje antifašističkog naslijeđa, poimanje kulture i društva kao heterogenog spoja različitosti, otvorenosti jezika i dijaloga.