Hrvatska je u prošloj godini povećala vrijednost svojih robnih zaliha i količinu dijela roba koje u njima čuva, pokazuje Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2022.
Izvješće otkriva i da su robe robnih zaliha, strateških i tržišnih, koncem 2022. ukupno vrijedile 644.6 milijuna kuna što je za 16.6 posto bilo više nego u godini prije.
U strukturi zaliha, najveću vrijednost čini pšenica (17 posto), potom jestivo ulje (10 posto), višenamjenske cisterne (9 posto), kontejneri (8 posto) kukuruz i eurodizel (po 6 posto), juneće meso (5 posto) šećer, šatori i mobilne brane (4 posto) itd.
U robnim zalihama se nalaze robe koje trebaju osigurati osnovnu opskrbu oko 50.000 građana u razdoblju od 15 do 60 dana, objasnio je svojedobno Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva u čijem je sastavu ustrojeno Ravnateljstvo za robne zalihe.
Robne se zalihe stvaraju kako bi zajamčila osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda i katastrofa, a mogu se koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama.
Godišnji popis roba strateških robnih zaliha obavljen je od 14. studenoga do 31. prosinca 2022. na 272 lokacije.
Na zalihama više pšenice, ulja, ječma
Usporede li se podaci o zalihama iz travnja i prosinca 2022., vidljivo je da su povećane količine niza roba, poput pšenice, ječma, ulja, svinjskog mesa.
U odnosu na travanj, kada je vlada, na zahtjev zastupnika Domagoja Hajdukovića, objavila podatke o robnim zalihama, koncem prosinca u njima se čuvalo više oko 7700 tona pšenice (58.244 tone), 4000 tona ječma (4910 tona), 330 tona svinjskog mesa (805 tona), 3.9 milijuna litra ulja.
Gotovo iste bile su zalihe kukuruza (26.468 tona), riže (39 tona), junećeg mesa (1014 tona).
Na zalihama je bilo manje tjestenine (šest umjesto 65 tona), mesnih konzervi (380 tona umjesto 400), šećera (5788 tona, što je 524 tone manje nego u travnju), vode za piće (90.721 litra što je za 175.000 litra manje u odnosu na travanj).
Nepromijenjene su ostale zalihe goriva, eurodizela (9.7 milijuna litara) i eurosupera 95 (5.5 milijuna litara), broj višenamjenskih cisterni za prijevoz vode (95).
S druge strane, imali smo više pumpi za vodu (umjesto 110 njih 139) i agregata (46, deset više nego u travnju).
Dok su u travnju u zalihama bila 1153 kontejnera, kocem prosinca bila su dva više, vreća za spavanje i poljskih ležajeva bilo je više po gotovo 3500 tj. 32.585 odnosno 7330 komada.
Za popunu zaliha 143.7 milijuna kuna
Kako bi se popunile strateške robne zalihe, lani je nabavljena razna roba vrijedna 143.7 milijuna kuna, među ostalim ulje, tjestenina, konzerve, svinjsko meso, ječam, pšenica, trajno mlijeko, džem, sir, riža, kreveti i madraci (po tisuću komada), spremnici za vodu, pumpe velikog kapaciteta, higijenske potrepštine…
S obzirom da je i lani bila aktualna pandemija covida, za sprečavanje širenja te bolesti nabavljena je razna roba vrijedna 61 milijuna kuna. Najviše je, 57.2 milijuna, potrošeno za nabavu 7.1 milijuna antigenskih testova u originalnom pakiranju.
Vidljivi su bili i tragovi zagrebačkog i petrinjskog potresa iz 2020. godine.
Za zbrinjavanja stradalog stanovništva na području Zagreba i općine Marija Bistrica, na korištenju su bila 74 stambena kontejnera iz strateških robnih zaliha.
Troškovi intervencije, tj. prijevoza kontejnera iz Općine Marija Bistrica i troškovi Termi Jezerčica u čijim su objektima zbrinuti stradalnici iznosili su 2.9 milijuna kuna, s tim da su troškovi smještaja stanovništva podmireni iz Fonda solidarnosti EU.
Za sanaciju posljedica petrinjskog potresa, nabavljene su robe vrijedne 1.5 milijuna kuna, čemu treba dodati i oko 260.000 kuna troškova prijevoza i pakiranja. Uz to, Sisačko-moslavačkoj županiji lani je isporučena roba ukupno vrijedna 6.1 milijun kuna.
Podulji je popis situacija u kojima se lani interveniralo iz robnih zaliha: katastrofalan srpanjski požar na šibenskom i vodičkom području, olujno nevrijeme u rujnu u Čazmi, puknuća vodovodne cijevi u Novoj Gradiški, borba s poplavama itd.
Na zalihama će biti i lijekovi, cjepiva
Od veljače prošle godine, Ravnateljstvo za robne zalihe sudjeluje u zbrinjavanju izbjeglica iz Ukrajine i upućivanju humanitarne pomoći toj ratom pogođenoj zemlji, što se odrazilo i na ukupne rashode koji su iznosili 440.6 milijuna kuna i veći su nego 2021.
Ukupni prihodi Ravnateljstva iznosili su 420.5 milijuna kuna, pa je jasno da je ostvarilo manjak od 20.1 milijun kuna. Ipak, s obzirom na preneseni višak od 53.1 milijun kuna iz ranijih godina, u sljedeće razdoblje ulazi sa viškom od 33 milijuna kuna.
Treba podsjetiti i da je koncem 2022. na snagu stupio novi Zakon o strateškim robnim po kojem će se u tim zalihama, pored postojećih poljoprivrednih i prehrambenih te neprehrambenih proizvoda, držati i zalihe lijekova, cjepiva, protuotrova, medicinskih proizvoda, medicinskog materijala i zaštitne opreme.