LIJEČNICA ZA INDEX OBJAŠNJAVA Zašto neki umiru od salmonele, a drugi ni ne obole?

Foto: 123RF, Goran Jakuš/Pixsell

NAKON smrti petogodišnjeg dječaka iz Bregane, navodno uzrokovane salmonelom, ta se bakterija više puta spominjala na naslovnicama medija u vezi s različitim proizvodima. Otkrivena je u jajima, u ćevapima, u piletini u raznim trgovačkim lancima.

Istovremeno su se također mogla čuti različita tumačenja na temu opasnosti i moguće zaštite od salmonele.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je u svijetu 2000. godine tifoidnu groznicu uzrokovanu salmonelom dobilo 21.650.974 ljudi. Još 5.412.744 dobilo je paratifoidnu groznicu. Od trovanja salmonelom umrlo je 216.510, dakle nešto manje od jedan posto.

Nameće se pitanje što razlikuje slučajeve koji su završili smrću od onih koji nisu. Također je važno znati kako sve možemo dobiti salmonelu i kako se možemo zaštititi. Odgovore na ova pitanja potražili smo u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević.

Evo što nam je za Index rekla infektologinja doc. dr. sc. Mirjana Balen Topić,dr. med. iz Zavoda za gastrointestinalne infekcije.

Od nekih stručnjaka čuli smo da su mnogi životinjski proizvodi kontaminirani određenim količinama salmonele te da to ne znači nužno da će se osoba zaraziti ako ih jede. Koje su količine prihvatljive?

Infektivna doza za razvoj salmoneloze je prilično visoka - kod inače zdravih pojedinaca je obično potrebna ingestija više od 100.000 mikroorganizama da bi se razvila klinički vidljiva bolest. Manja infektivna doza dovoljna je kod imunokompromitiranih osoba, osoba kojima je smanjena kiselost želuca, nakon resekcije želuca ili zbog uzimanja lijekova koji smanjuju lučenje ili neutraliziraju želučanu kiselinu, kod osoba krajnjih dobnih skupina - mala dojenčad i osobe starije životne dobi, itd.  Ukoliko su prehrambene namirnice kontaminirane salmonelom, hoćemo li se i koliko teško ćemo se razboljeti od salmoneloze ovisi i o prethodnoj termičkoj obradi hrane.

Ona mora biti dovoljno duga, na dovoljno visokoj temperaturi koju treba postići u svim dijelovima obroka, a ukoliko se radi o namirnicama koje se jedu s odgodom, bitno je koliko dugo i na kojoj temperaturi okoliša hrana stoji prije konzumiranja, jer se salmonele na sobnoj temperaturi eksponencijalno množe, naročito u obrocima na bazi jaja, mesa ili dodataka kao što je majoneza i slični umaci. Ukoliko se radi o kontaminiranoj salati važan je i stupanj zakiseljavanja salate, jer niski pH smanjuje količinu bakterija u obroku.

Veći dio bakterija uništit će se u probavnom traktu zdrave osobe. Postoji li mogućnost da se to ne dogodi?

Probavni sustav je jedini organski sustav u čovjeku koji je čitavim svojim dijelom nesterilan. On ima oblik cijevi koja počinje ustima i završava anusom, i kroz koju čitavog života putuje jestvina opterećena velikim brojem raznih vrsta patogenih i nepatogenih bakterija. Zdravi želudac s normalnom proizvodnjom želučane kiseline i održavanjem pH u rasponu od 2-4 će obično uništiti i do 99.9% koliformnih bakterija unesenih s hranom.

Zaštitna funkcija želuca narušena je kod prethodno navedenih skupina ljudi u kojih je želučana sredina manje kisela. Također, za ubijanje bakterija važna je i vrsta hrane koju smo pojeli, odnosno količina unesene tekućine, jer obilno zalijevanje obroka tekućinom smanjuje kiselost želuca, naročito ako se radi o mlijeku koji ima viši pH.

Koje su skupine ranjive – kod koga salmonela može uzrokovati smrt – mala djeca, kronični bolesnici, imunokompromitirani, tko sve?

Salmonela u većine zdravih osoba izaziva proljev i povraćanje, uz porast tjelesne temperature u trajanju do 5 dana, nakon čega dolazi do spontanog oporavka i povlačenja simptoma. I kod zdravih ljudi u 3-5% bolesnika sa salmonelozom može doći do prodora salmonele u krvotok i razvoja sistemskih komplikacija u vidu sepse ili razvoja sekundarnih metastatskih žarišta - gnojnih upala unutrašnjih organa poput jetre i slezene, upala u kostima, često kralješcima, gnojenja na zglobnim protezama ili umjetnim ili vlastitim oštećenim srčanim zaliscima, gnojnih meningitisa itd.

Osim od sekundarnih bakterijskih komplikacija, smrt tijekom salmoneloze može nastati i od samog ekscesivnog gubitka tekućine i elektrolita i posljedične dehidracije i elektrolitskog disbalansa, pri čemu prvo zakazuju bubrezi, a zatim dolazi do multiorganske disfunkcije koja može izazvati smrtni ishod.  Komplikacije, a samim time i smrtnost od salmoneloze veća je kod imunokompromitiranih osoba, osoba krajnih životnih dobi, osoba s težim kroničnim bolestima kao što su dijabetes, srčane bolesti, bubrežne bolesti, itd., osoba sa ugrađenim stranim tijelima, reseciranim dijelovima probavne cijevi i sl.

Salmonelom se osoba može zaraziti iz različitih izvora. Navodno se može čak i udahnuti. Kako se sve čovjek može zaraziti i je li po soju moguće točno odrediti koji je bio pravi izvor?

Crijevna salmoneloza je zoonoza, koju čovjek najčešće zadobije nakon ingestije kontaminirane hrane životinjskog porijekla - meso, jaja, mlijeko, sir - ili pijenjem fekalijama kontaminirane vode ili drugih tekućina. Čovjek se može zaraziti i nakon kontakta sa zaraženom životinjom, primjerice kućnim ljubimcima koji ne moraju biti bolesni, nego mogu biti samo kliconoše. Rijetko, izvor bolesti može biti i čovjek - kliconoša ili akutni bolesnik, ukoliko prljavim rukama kontaminira hranu koju priprema, ili ukoliko osoba koja ga njeguje ne održava higijenu okoliša i ruku. Salmonela se daleko najčešće prenosi feko-oralnim putem. Epidemiološkim izvidom se nakon uzimanja uzoraka, u slučaju pozitivne kultivacije, tipizacijom sojeva može precizno utvrditi izvor zaraze.

Mogu li se salmonelom zaraziti i vegetarijanci i vegani? Preko kojih proizvoda?

Doduše s manjom vjerojatnošću ali salmonelom se mogu zaraziti i vegetarijanci i vegani, jer i povrće i voće može biti zagađeno kontaktnim putem zagađenim rukama, zatim kontaminiranom vodom, ili kontaktnim putem od životinja ili ljudi koji su kliconoše ili bolesnici.

Rekli ste da izvor salmonele mogu biti i kućni ljubimci. Koji i kako?

Gotovo sve toplokrvne životinje, ali i gmazovi mogu biti nositelji salmonele. Pritom životinje mogu biti akutno bolesne, ili što je češći slučaj - asimptomatski kliconoše. Salmonele se tada nalaze u njihovom crijevu, ali dospijevaju i  na površinu tijela, naročito perianalnu regiju.

Kako se salmoneloza liječi?

Nekomplicirana crijevna salmoneloza se liječi simptomatski – osnova liječenja je nadoknada tekućine, elektrolita, spuštanje povišene tjelesne temperature, mirovanje i lako probavljiva hrana na bazi ugljikohidrata i proteina, dok se masti, svježe voće i celuloza trebaju izbjegavati u slučajevima upale crijevne sluznice radi teške probavljivosti. Antibiotici se u liječenju salmoneloze primjenjuju samo ako postoje klinički znaci sistemskih komplikacija bolesti, ili bolesnik spada u jednu od rizičnih skupina kod kojih se te komplikacije očekuju. U bolesnika sa salmonelozom preporuča se dati antibiotik u slučaju kada je potvrđen prodor salmonela u krvotok, tkiva ili organe izvan probavnog sustava, zatim u osoba kod kojih povišena temperatura traje više od 5 dana, zatim u teških oblika bolesti koje se prezentiraju šokom i u svih gore navedenih rizičnih skupina bolesnika, pri čemu se prema dobnom kriteriju preporuča dati antibiotik u osoba mlađih od 3 mjeseca i starijih od 60 godina.

Pritom treba imati na umu da davanjem antibiotika samo sprječavamo razvoj sistemskih komplikacija uzrokovanih salmonelom, dok sam antibiotik ne djeluje na ublažavanje crijevnih simptoma niti na skraćivanje proljevne bolesti, a s druge strane je dokazano da produžuje crijevno kliconoštvo nakon ozdravljenja. Empirijski se za liječenje salmoneloze mogu upotrebljavati amoksicilin, trimetoprim/sulfametoksazol, cefalosporini, a u odraslih i kinolonski antibiotici, ali je liječenje poželjno provoditi ciljano, prema antibiogramu izoliranog soja.

Kako se možemo zaštititi da budemo sigurni?

Prevencija salmoneloze uključuje strogi nadzor nad higijenskom ispravnošću hrane i vode, veterinarski nadzor proizvodnje životinja i njihovih prerađevina za hranu, veterinarski nadzor klaonica, sanitarni nadzor osoba i postrojenja koji sudjeluju u preradi hrane i proizvodnji gotovih jela itd. U mjere osobne zaštite spadaju propisno pranje ruku i higijena kod pripremanja hrane, propisna termička obrada i propisno skladištenje hrane, dobro pranje hrane koja se jede sirova pod tekućom vodom, što jače zakiseljavanje sirove hrane, liječenje i higijensko rukovanje s kućnim ljubimcima, i sl. Specifične prevencije u vidu cjepiva za zoonotske crijevne salmoneloze nema.