Pričali smo s liječnikom koji je usred noći dojurio iz Zagreba u Pulu kako bi spasio pacijenticu

Foto: Privatan album

"AKO možeš pomoći čovjeku, pomozi, ne vidim tu ludu senzaciju", tim nam je riječima dr. Marko Kutleša prokomentirao odlazak u Pulu vlastitim autom kako bi pomogao ženi koja se borila za život.

Kao što smo jučer pisali, dr. Kutleša je liječnik u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, koji je sa svojim timom iz Zagreba usred noći odjurio u Istru, nakon što su pacijentici u Puli počela otkazivati pluća.

>>Zagrebački liječnik svojim autom odjurio u Pulu

Ona je u pulskoj Općoj bolnici ležala u kritičnom stanju, bila su joj potrebna umjetna pluća (ECMO uređaj), a respirator joj više nije bio dovoljan.

Poziv u pomoć primili su u 19 sati

Dr. Kutleša je u razgovoru za Index otkrio što se događalo te večeri i zašto su morali ići njegovim osobnim automobilom.

"To se sve odvijalo 6. studenog. Oko 19 sati smo primili poziv iz pulske bolnice da im je hitno potrebna naša pomoć. Pacijenticu su htjeli prebaciti kod nas u bolnicu, međutim kad su je stavili na respirator vidjeli su da joj je kisik u krvi bio jako nizak. Nisu je mogli transportirati jer ne bi preživjela put. Pulska bolnica nema ECMO uređaj, a mi ga imamo jer smo referentni centar za liječenje teških plućnih bolesti.

Nas troje, glavna sestra Anđa Novokmet, medicinski tehničar Tomislav Krčelić i ja smo se okupili u bolnici, stavili sve aparate u moj osobni automobil i odjurili u Pulu. Tamo smo stigli oko ponoći i odmah stavili pacijenticu na ECMO te je prebacili u kola hitne pomoći Istarske županije i ona je u pratnji anesteziologa prebačena u našu kliniku, a mi smo opet sjeli u moj auto i za njima se vratili u Zagreb", ispričao nam je dr. Kutleša.

Pitali smo ga kako to da je morao ići svojim automobilom, na što nam je odgovorio da u tom trenu nisu imali na raspolaganju vozilo klinike. Kaže i kako zbog bure nisu mogli ići helikopterom, dok vozila zagrebačke hitne ne smiju, kaže, voziti dalje od 40-ak kilometara van Zagreba bez posebnog naloga. Kako je sve bilo jako hitno i u pitanju su bili sati, odlučio se, kaže, krenuti vlastitim automobilom.

Zarazna nema posebna kola hitne

"Naša bi bolnica trebala imati jedna posebna kola hitne, kad se takvi pacijenti pojave da nas hitna može odvesti do pacijenta kojeg bi stavili na ECMO i vratili kod nas. No, kako sam čuo, ima se sluha za to, pa se nadam da ćemo dobiti takva kola hitne", rekao nam je dr. Kutleša.

A 47-godišnja pacijentica iz Pule, koja je imala tešku bakterijsku upalu pluća, danas je bolje, zahvaljujući liječničkom timu iz Pule te ekspresnoj reakciji dr. Kutleše i njegovog tima.

Skinuli su je s ECMO aparata, no još je na aparatu za disanje jer su joj mišići slabi. Međutim, pluća joj se oporavljaju, a dr. Kutleša se nada kako će se kroz mjesec dana u potpunosti oporaviti, ako ne bude nekih komplikacija.

"Ona je bila u bolnici u Puli i liječnici su joj tamo spasili život, no kad joj dalje nisu mogli pomoći, pozvali su nas. Mi od 2009. radimo s ECMO aparatima i imamo puno iskustva. Takvih pacijenata kojima dolazi do zatajenja pluća pa trebaju ECMO godišnje imamo od 20 do 40, i to kad nema neke epidemije. Nama je to rutinski posao, no cijeli tim mora stajati iza toga", rekao nam je dr. Kutleša.

"Za sve vam je potrebna potpora partnera te šefa"

Kaže i kako je liječnički posao poziv, a da biste ga dobro obavljali, mora se, tvrdi, imati potpora šefa i partnera.

"Suprugu sam u noći ostavio samu s troje djece, no ona mi je potpora, zna da sam morao ići. Također sam morao imati i podršku svog šefa. Zvao sam prof. Barišića i pitao ga što misli o tome da hitno odemo tamo i složio se s tim, isto nije spavao cijelu noć jer se brinuo oko svega. Na kraju je sve dobro završilo", sretan je dr. Kutleša.

Zahvalan je jer njihova bolnica ima ECMO uređaje i tako osigurava preživljavanje za 57 posto pacijenata kojima dolazi do teškog akutnog zatajenja pluća. No isto tako navodi kako bi se taj broj mogao popeti i na 70 posto, ako bi se bolnica infrastrukturno obnovila.

Zarazna hitno treba novu zgradu

"Trebala bi nam jedna nova velika zgrada jer su naši prostori stari, a infrastruktura loša. Respiratori su nam granični, trebamo još pet-šest monitora, onda bismo mogli preživljenje povećati na 70 posto. Trebaju nam novi prostori kako bismo mogli napraviti izolaciju u slučaju nekih pandemija. U današnjem svijetu, gdje su granice sve manje i možete na drugi kraj svijeta za manje od 24 sata, može nam stići takva zarazna bolest za koju je potrebna striktna izolacija. Naši pomorci su često u Africi, od tamo mogu donijeti brojne bolesti.

Problem je što mi nemamo adekvatne prostore za striktnu izolaciju. Možemo se snaći, ali to nije prema standardu kako bi trebalo biti. Uz to nam je potreban i moderan magnet te CT uređaj.

Naš CT je prastar, čak nije ni višeslojni, a magnetsku rezonancu uopće nemamo. Država bi trebala ulagati u Zaraznu, pogotovo jer se javlja sve veća rezistencija na antibiotike. Čini se da će bolničke bakterije postati rezistentne na sve antibiotike koje poznajemo zato što se ne razvijaju novi antibiotici na svjetskoj razini.

Bolnicu treba obnoviti pa ćemo onda svoje znanje moći iskoristiti na pravi način. Imamo vrhunske stručnjake koji mogu puno pomoći, ali im trebaju uvjeti za rad. Nama je pacijent uvijek u prvom planu i zato uvijek želimo bolje i više za naše pacijente", zaključio je dr. Kutleša.