Često se govori kako Rusija nikad ne bi napala Ukrajinu da je Donald Trump i dalje predsjednik SAD-a te da Amerika nije vodila nove ratove dok je on bio šef države.
Iako potonja tvrdnja tehnički može biti istinita, radi se o površnom i ignorantskom razumijevanju međunarodnih odnosa, što može biti posebno opasno kad živimo u novoj eri ratova, ali i kad postaje jasno da bi Trump opet mogao biti američki predsjednik.
Zapanjujući broj novih sukoba
Da, eskalirao je zapanjujući broj oružanih sukoba. Ne nazire se kraj ratu Rusije i Ukrajine, a i dalje bjesni rat u Gazi, koji je počeo nakon što je Izrael odgovorio na napad Hamasa opsadom, bombardiranjem i kopnenom invazijom na Gazu.
Taj rat doveo je i do širih posljedica. Tako su šijitski Huti u više navrata napali brodove u Crvenom moru na putu za Izrael. Kao odgovor SAD i saveznici bombardirali su položaje te militantne islamističke skupine u Jemenu.
Ovi su sukobi otvorili još jedno žarište - između Pakistana i Irana. Prvo je Iran napao teritorij Pakistana. Objavio je da je gađao baze militanata u toj zemlji. Pakistansko raketiranje meta na iranskom teritoriju uslijedilo je kao odgovor.
O ovim se sukobima najviše priča, ali treba spomenuti i neprijateljstva između Armenije i Azerbajdžana u Nagorno-Karabahu, srpske vojne mjere protiv Kosova, borbe u istočnom Kongu, previranja u Sudanu od travnja i krhki prekid vatre u Tigraju.
>>Počela je nova era ratova, sve ih je više. Tri su teorije zašto i povezane su
Uppsala Conflict Data Program, koji prati ratove na globalnoj razini od 1945. godine, naveo je 2022. i 2023. kao najkonfliktnije godine u svijetu od kraja Hladnog rata. Još u siječnju 2023. godine, prije nego što su izbili mnogi od spomenutih sukoba, zamjenica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Amina J. Mohammed oglasila je uzbunu istaknuvši da je mir pod ozbiljnom prijetnjom diljem svijeta.
Trump dominira u anketi
Na nove ratove nije slučajno upozoravao ni Grant Shapps, britanski ministar obrane. On je rekao da bi se Velika Britanija trebala pripremiti za nove ratove, koji uključuju Kinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran, a mogli bi izbiti u sljedećih pet godina.
"Zapitajte se, gledajući današnje sukobe diljem svijeta, je li vjerojatnije da broj sukoba raste ili se smanjuje? Pretpostavljam da svi znamo odgovor - vjerojatno će rasti", rekao je.
>>Trump ostvario rekordnu pobjedu u Iowi. Njegovi suparnici iz stranke sad idu dalje
Trump je na unutarstranačkim izborima u Iowi u ponedjeljak osvojio više od polovine glasova, što mu je dalo snažan vjetar u leđa za izbornu utrku s demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koja će po svemu sudeći biti tijesna i žestoka.
Bivšeg predsjednika podržava 49 posto republikanaca, pokazali su rezultati ankete. Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley dobila je potporu 12 posto republikanaca, a guverner Floride Ron DeSantis 11 posto. Oko 18 posto ispitanih reklo je da ne zna koga bi podržalo.
Realna je opcija da on bude novi američki predsjednik. Izbori su zakazani za 5. studenoga ove godine.
Izjavio da nije imao nijedan rat, ali i da nije bilo terorizma
Na stranu čak i napad na Kapitol, koji su počinili Trumpovi pristaše pred milijunima začuđenih gledatelja diljem svijeta pokušavši upasti u sjedište Kongresa. Nekima je to i uspjelo u trenutku kad je potvrđena pobjeda Joea Bidena na predsjedničkim izborima. Pozabavit ćemo se samo vanjskom politikom Trumpova djelovanja.
Podsjetimo na dvije njegove izjave. Jednom je rekao da u četiri godine njegovog mandata nije bilo terorističkih napada. Drugom prilikom ustvrdio je da je jedini predsjednik koji u 72 godine nije pokrenuo novi rat.
Što se tiče terorističkih udara, prisjetimo se dva velika napada povezana s islamističkim militantima koji su rezultirali smrtnim slučajevima.
Pripadnik saudijskih zračnih snaga, identificiran kao Mohammed Saeed Alshamrani, otvorio je vatru na učionicu u pomorskoj zračnoj bazi na Floridi. Četiri osobe, uključujući napadača, ubijene su, a osam ih je ozlijeđeno u napadu. Al Qaida je preuzela odgovornost za incident.
U New Yorku je, pak, u terorističkom napadu poginulo osmero ljudi, a deseci su ozlijeđeni. Počinitelj je vozio kamion Home Depota u pogrešnom smjeru po biciklističkoj stazi. Pregazio je nekoliko ljudi, a potom udario u drugo vozilo i izašao iz kamiona. ISIL je tada tvrdio da je on " jedan od vojnika kalifata". Policija je pronašle poruku u vozilu u kojoj se Saipov zakleo na vjernost ISIL-u.
Umalo izazvao nuklearni rat sa Sjevernom Korejom
Foreign Policy napominje da Trump možda nije započeo nove ratove, ali da je masovno zapalio one postojeće i opasno se približio katastrofalnim novim sukobima. U Afganistanu je značajno povećao broj zračnih napada, što je dovelo do povećanja broja civilnih smrti za 330 posto
Trump je 2017. postao prvi američki predsjednik koji je naredio napad na sirijsku vladu bombardirajući aerodrom u znak odmazde za napade kemijskim oružjem, što je Obama bio odbio učiniti. Povukao se 2018. godine iz iranskog nuklearnog sporazuma i ponovno bombardirao položaje sirijske vlade.
Trump je 2019. prvo odobrio zračne napade na iransko tlo, no ubrzo je opozvao zrakoplove, doslovno dok su bili u zraku. A 2020. dao je ubiti generala Kasema Sulejmanija, zapovjednika iranskih elitnih snaga Quds, dok je iranski čelnik bio u blizini bagdadske zračne luke.
Trump je također bio vrlo blizu tome da tvitom uvuče zemlju u nuklearni rat sa Sjevernom Korejom krajem 2017. godine.
"Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un izjavio je da je gumb za nuklearni napad uvijek na njegovom stolu. Hoće li mu netko iz njegovog istrošenog i izgladnjelog režima reći da i ja imam nuklearni gumb, ali da je moj puno veći i moćniji od njegovog, a moj gumb i radi", poznata je njegova objava na Twitteru.
Prema politologu Van Jacksonu, koji je napisao i knjigu o ovoj krizi, svijet je tada bio najbliže nuklearnom ratu još od Kubanske raketne krize.
Njegova pobjeda imala bi ogroman utjecaj na Europu
Trump možda nije započeo nove ratove, stoga tvrdnja njegovih pristaša tehnički stoji, ali jasno je da se nije radilo o predsjedniku koji je bio protiv ratnog nasilja.
>>Trump se vraća. Europa će ostati sama, mora se spremiti na to
Spomenimo koliki bi utjecaj Trumpova pobjeda mogla imati na Europu. Na to je upozorio belgijski premijer u Europskom parlamentu. "Ako nam ova godina ponovno donese politiku 'Amerike na prvom mjestu', to će više nego ikad značiti da Europa ostaje sama", rekao je De Croo dodavši da ove godine i Amerikanci i Europljani izlaze na izbore.
Thierry Breton, francuski europski povjerenik, nedavno je otkrio da je Trump u Davosu 2020. rekao da SAD "nikad" neće pomoći Europi ako bude napadnuta. "Usput, NATO je mrtav", dodao je tada Trump.
Sve to uvod je u jednu važniju temu - kako bi se Trump, ako doista ponovno postane predsjednik, postavio prema svim ovim sukobima dok je svijet toliko trusno područje?
Kovačević: Njegovo je načelo da je 'Amerika prva', to razara neka savezništva
Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže da se očekuje Trumpova pobjeda.
"Vjeruje to većina Amerikanaca i meni se čini da ostatak svijeta to očekuje. Prema tome, svi se imaju priliku pripremiti za Trumpa. I što znači Trumpova politika? To znači inzistiranje na načelu da je 'Amerika prva', što znači da će se ignorirati ili razarati tradicionalna američka savezništva.
To na globalnoj razini znači da će Trump vjerojatno biti spreman razgovarati s predstavnicima moćnih država i da će ignorirati države za koje smatra da sa stajališta američkih nacionalnih interesa nisu važne.
Europa je ta koja najviše treba voditi računa o tim promjenama jer njegova pobjeda vjerojatno znači da se neće biti spreman angažirati u rješavanju problema za koje smatra da nemaju veze s američkim interesima", rekao je Kovačević.
"Njemu je samo bitno je li država moćna ili slaba"
"Možemo očekivati da će Trump i ubuduće samostalno donositi odluke, neovisno o tome što se njihove posljedice tiču saveznika. Europa se sad treba pripremiti na takvu situaciju", rekao je.
Kovačević je podsjetio na Trumpovu poznatu izjavu da on nije predsjednik svijeta, nego predsjednik Amerike.
"Prema toj izjavi, on se može smatrati antiratnim predsjednikom, ali samo ako osjeti da krizna situacija nije povezana s interesima Amerike. U tome se njegova pozicija razlikuje od pozicije sadašnjeg predsjednika Bidena.
Biden zastupa liberalni internacionalizam uz koji je Amerika odgovorna za stanje demokracije u cijelom svijetu i smatra da treba reagirati ako je ugrožena. Trumpov pristup je manje ideologiziran nego stav američkih predsjednika iz redova demokrata. Njega ne zanima je li država demokratska ili nije, nego je li moćna ili slaba", dodaje.
Drugim riječima, kaže Kovačević, "Trumpov interes je više zaraditi nego potrošiti, a interes demokratskih saveznika je kroz investiciju u savezništva osigurati utjecaj u cijelom svijetu". Sve to dovodi do situacije u kojoj izuzimanje SAD-a iz sukoba stvara nove krize i eskalacije sukoba.
"A odsustvo Amerike iz nekih dijelova svijeta može produbiti krizu i povećati apetite konkurentskih sila. Primjera radi, ako Amerika ne bude zainteresirana za BiH, moguće je da Rusija pojača interes u toj zemlji", odgovorio je Kovačević.
Ukrajina je posebna priča
Posebno smo se dotaknuli pitanja Ukrajine jer ono dotiče srž Trumpove politike. Poznata je njegova izjava da bi rat između Rusije i Ukrajine završio u 24 sata da je on i dalje predsjednik SAD-a.
Velika analiza The Hila podsjeća da je upravo Trumpova politika bila izolacionistička i kompromitirala dugogodišnja savezništva. Trump je razmatrao povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a - katastrofalan prijedlog za koji su mnogi vjerovali da bi ojačao Rusiju.
Michèle Flournoy, bivša zamjenica ministra obrane, ustvrdila je da bi to "bila jedna od najštetnijih stvari koje bi bilo koji predsjednik mogao učiniti američkim interesima... I to bi bio najluđi uspjeh o kojem je Vladimir Putin mogao samo sanjati".
Tijekom predsjedničkih izbora 2016. Trump je sugerirao da bi SAD trebao prihvatiti rusku aneksiju Krima. U mnogim aspektima njegov je komentar bio suvremeni ekvivalent popuštanja koje asocira na prešutno pristajanje na Hitlerov ekspanzionizam. Pokušao je i uskratiti gotovo 400 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini.
"Trump bi s Putinom razgovarao o Ukrajini"
"Ukrajina je jedan od problema. Pretpostavljam da će Trump biti spreman s Putinom razgovarati o sudbini Ukrajine. Ako Europa želi preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, onda će biti primorana definirati svoju autonomnu poziciju i politiku prema Rusiji, neovisno u Ukrajini", kaže Kovačević.
Podsjetio je na tri Putinova uvjeta za mir u Ukrajini.
"To su denacifikacija, demilitarizacija i neutralnost Ukrajine. Trumpu je svejedno što Ukrajinci misle o tome. Ako on procijeni da će prihvaćanjem tih uvjeta Ameriku osloboditi troškova financiranja rata u Ukrajini, on će prihvatiti Putinove uvjete.
Kao što sam rekao, iz Trumpove perspektive pravi sugovornici u sustavu međunarodnih odnosa su samo šefovi velikih i moćnih država. Drugi se moraju pokoravati onome što moćnici dogovore", zaključio je Kovačević.