Ljudi tvrde da je ovo muškarac koji će u ringu ubiti ženu. Priča je jako komplicirana

Foto: screenshot Youtube, Epa

Dvjema ženama s viškom testosterona dopušteno je da se natječu na boksačkom turniru u sklopu Olimpijskih igara. Izazvalo je to bijes dijela javnosti.

Postoje oni koji su stvar odmah povezali s otvaranjem Igara, kako su je protumačili "drag queen parodijom Posljednje večere", odnosno širom sotonističkom slikom koja nas sve treba zarobiti pod zajedničkim nazivnikom rodne ravnopravnosti.

Tko su one?

Stvari su ipak bitno složenije od toga. Radi se o dvije boksačice, 25-godišnjoj Imane Khelif iz Alžira i 28-godišnjoj Lin Yu-Ting s Tajvana. One nisu transrodne osobe, identificiraju se kao žene. Ali imaju i povišenu razinu testosterona.

Najveći problem je u tome što su one suspendirane sa Svjetskog prvenstva po odluci Međunarodne boksačke federacije (IBA), koja rukovodi najvećim natjecanjima u ovom sportu. Međunarodni olimpijski odbor je po pitanju Khelif i Yu-Ting donio drugačiju odluku.

Pokrenulo je to lavinu komentara kao da se radi o dva muškarca koji su se odjednom probudili kao žene i kojima je tako dozvoljeno boriti se sa ženama. Radi se o sportašicama koje su i prije nastupale na najvećim natjecanjima, dobivale i gubile mečeve.

Već dugo se bore

Iza Khelif već je jedan nastup na Olimpijskim igrama. U Tokiju 2021. godine je u lakoj kategoriji izgubila u četvrtfinalu. Srebrna je sa Svjetskog prvenstva 2022. godine u poluvelter kategoriji. Na prošlom Svjetskom prvenstvu 2023. izbačena je s natjecanja samo nekoliko sati prije borbe za zlatnu medalju.

Lin Yu-Ting ima dva zlata na svjetskim prvenstvima 2018. i 2022. godine u kategorijama bantam i perolakoj. Njoj je oduzeta brončana medalja s prošlog Svjetskog prvenstva te je diskvalificirana.

Je li ovo legalizirano premlaćivanje žena?

Alžirka bi trebala nastupiti u četrtak, a Tajvanka u petak. No, bi li one trebale, smjele nastupiti? Podvukli smo kako je odluka Međunarodnog olimpijskog odbora izazvala brojne kontroverze. Većina misli da se ovdje radi o legaliziranom premlaćivanju žena i da se tu radi o biološkim muškarcima.

"Podsjetimo se da muškarci - kako god se identificirali - imaju 162 posto snažniji udarac - što je najveća razlika u izvedbi između muškaraca i žena. Rodna ideologija će dovesti do smrti žena", poručila je Nancy Hogshead, američka plivačica i vlasnica tri zlata.

Barry McGuigan, bivši svjetski prvak u perolakoj kategoriji, opisao je kao "šokantno" to što im je "zapravo dopušteno da dođu ovako daleko".

Postala je viralna i snimka koja pokazuje žestinu udaraca Imane Khelif. Bila je to borba protiv Meksikanke Briande Tamare u prosincu 2022. Nakon diskvalifikacije, Meksikanka je borbu komentirala na X-u.

"Njeni udarci su me jako boljeli, mislim da se nikad nisam tako osjećala u svojih 13 godina boksanja, niti u sparingu s muškarcima. Hvala Bogu taj dan sam se sigurno izvukla iz ringa. Dobro je da su konačno shvatili", napisala je.

Samo je jedan čovjek govorio da imaju XY kromosome. To sad ponavlja cijeli svijet

Umar Kremljev, predsjednik IBA-e, napisao je nakon diskvalifikacije na Telegramu, što je preuzela ruska agencija TASS, da ove sportašice imaju XY kromosome. Prema Kremljevu, to znači da se radi o osobama koje su genetski, biološki muškog spola.

Kremljev je na Telegramu napisao i da su "otkrili sportašice koje su pokušavale zavarati svoje kolege i glumiti žene". Ali test koji Kremljev spominje nitko nije dobio na uvid, sve ono što postoji kao dokaz jest tvrdnja jednog čovjeka.

Stoga ne znamo radi li se u tome o "biološkim muškarcima" ili osobama koje su iz nekih razloga imale višak testosterona. U jeku cijele ove priče, ponovo se oglasila IBA, ovaj put s puno suzdržanijim sadržajem.

Objavili su kako "sportašice nisu bile podvrgnute ispitivanju testosterona, već zasebnom i priznatom testu, pri čemu pojedinosti ostaju povjerljive". "Ovaj test je uvjerljivo pokazao da ne ispunjavaju tražene potrebne kriterije i utvrđeno je da imaju natjecateljske prednosti u odnosu na druge natjecateljice", stoji u pojašnjenju.

Što je DSD?

Svakako, Khelif i Yu-Ting se ne identificiraju kao transrodne osobe, ali sumnja se da su pod utjecajem razlike u spolnom razvoju (DSD). DSD je u fokus javnost dospio uz uspon južnoafričke trkačice Caster Semenye, dvostruke olimpijske pobjednice.

Neki ljudi s DSD-om odgajani su kao žene, ali imaju XY spolne kromosome, razinu testosterona u krvi u muškom rasponu. Semenya ima XY kromosome i muške spolne žlijezde koje proizvode normalnu razinu testosterona za muškarce. 

Odluka Suda za sportsku arbitražu otkrila je da Semenya ima DSD, kod kojeg normalni muški seksualni razvoj ne uspijeva u maternici, što rezultira vanjskim genitalijama koje izgledaju kao vagina pri rođenju, ali je zapravo bio nerazvijen penis. Radi se o interspolnosti. U Semenyinom slučaju, njoj je pri rođenju pripisan ženski spol, a njena interspolnost navodno joj pruža nepravednu prednost. 

Još uvijek ne znamo o čemu se radi kod ovih sportašica, ali znamo kako se ne može reći da su to muškarci koji se pretvaraju u žene, kao što se to želi prikazati. 

Ovo otvara i šire, još bitnije pitanje

Ovo pitanje svakako je bitno razlučiti od onog koje se tiče toga treba li dozvoliti osobama koje su promijenile spol nastupati kao žene. Pojedini tvrde da bi se muškarcima koji umjetno snižavaju razinu testosterona trebalo dopustiti da se natječu protiv žena. 

Dr. Gregory Brown sa Sveučilišta u Nebraski objavio je rad u kojem je iznio kako sportske prednosti muškaraca postoje i prije puberteta, ali i da sportske prednosti muškaraca postoje čak i nakon snižavanja testosterona. U kolumni za The Hub iznio je svoj stav.

"Muškarci imaju inherentne atletske prednosti i te prednosti ne brišu transrodni identitet ili hormonska terapija koja potvrđuje spol. U ovom trenutku ne možemo reći da su naslijeđene muške prednosti eliminirane u bilo kojem pojedinačnom sportu ili u smislu fiziologije sporta u cjelini", njegovo je mišljenje.

Sportski doktor Ivančev: XY hormonalna postavka daje veću snagu, brzinu...

Radi se tu svakako o široj temi. No vratimo se na ove dvije boksačice. Popričali smo oko te teme s Vladimirom Ivančevom, potpredsjednikom Hrvatskog društva za sportsku medicinu. Radi se o sveučilišnom profesoru, ujedno i službenom liječniku KK Splita, Hajduka i Hrvatskog olimpijskog jedriličarskog tima.

Govori kako su u svim sportskim disciplinama gdje su povišeni zahtjevi po pitanju snage, ali i izdržljivosti, rezultati i uspješnost dominantno na muškoj strani.

"Primarni razlog je genetski profil gdje XY genotip muškarca daje antropometrijski bolju predispoziciju za fizičke, a tako i sportske zahtjeve. Dakle, veća visina, duljine udova, veličina organa (srce, pluća i dr.) daju bolje predispozicije i radne kapacitete. Genetski je zadan spol, a s time i hormonska aktivnost.

Tako će kod muškog spola dominantno biti naglašena aktivnost anaboličkih i androgenih hormona čiji je testosteron najpoznatiji predstavnik, dok će razina estrogena i sličnih hormona biti praktično neznatna. Takva hormonalna postavka daje veću mišićnu masu te posljedično i veću proizvodnju mišićne sile u smislu snage, eksplozivnosti, brzine...", rekao je.

Problem je s kriterijima

On nam govori kako je temeljni praktični problem u usklađivanju kriterija svjetskih sportskih organizacija s međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvima o rodnim i sličnim pitanjima, ali i usuglašavanje Međunarodnog olimpijskog odbora i svjetskih saveza po pojedinačnim sportovima vezano za ovo i slična pitanja.

Navodi kako je u ova dva aktualna slučaja pitanje natječu li se ove dvije boksačice od početka svoje natjecateljske karijere u ženskoj konkurenciji i kako to da je tek sada na olimpijskom turniru postavljeno pitanje njihovog sudjelovanja. 

"Drugo pitanje, daleko više etičko i medicinsko jeste javno iznošenje njihovih zdravstvenih statusa, povjerljivih osobnih podataka u javnosti kako to kome odgovara, ovisno o kojoj interesnoj skupini govorimo", govori.

"Sljedeće pitanje je hoće li se neka genotipska varijanta, odnosno njeno odstupanje, hormonalni poremećaj koristiti isključivo kada nam donosi sportsku, pa i financijsku korist i gdje su određene granice koje to dopuštaju", kaže Ivančev, dodajući kako će se u budućnosti problem moći riješiti jedino u multidisciplinarnom pristupu stručnjaka iz više oblasti.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.