LONDON je danas pod opsadom svega dan uoči summita gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta (G20). Na sastanku najbogatijih očekuju se bilateralni susreti svjetskih čelnika od kojih su možda najzanimljiviji oni američkog predsjednika Baracka Obame s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvjedevom, a zasigurno će se s velikom pažnjom pratiti i onaj s kineskim predsjednikom Huom Jintaom. Europski sastanak "s težinom" svakako je onaj njemačke kancelarke Angele Merkel s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.
U punoj pripravnosti
Kao što smo napomenuli, London se preko noći prometnuo u jedan od najsigurnijih gradova svijeta, s velikim brojem policajaca i osiguranja jer se sljedećih dana u glavnom gradu Britanije očekuju razni pripadnici antiratnih, antikapitalističkih, ekoloških i drugih grupa koji će zasigurno vrebati priliku za prosvjede te nastojati uznemiriti i izraziti nezadovoljstvo postojećim stanjem stvari u svijetu.
BBC javlja kako su policajci u punoj pripravnosti, a izlozi većine banaka, prodavaonica i hotela u centru grada su zabarikadirani. Da je situacija vrlo ozbiljna te da je grad domaćin itekako spreman odgovoriti na bilo kakvu prijetnju, potvrdio je i javni poziv premijera Gordona Browna.
"Upozoravam kako će snage reda odlučno odgovoriti na eventualno bilo kakvo nasilje", kazao je odlučno Brown.
Oživljavanje svjetskog gospodarstva
S druge pak strane očekivanja od summita u Londonu su velika. Trebao bi se postići dogovor oko koordinirane akcije za oživljavanje svjetskog gospodarstva i sprečavanja budućih kriza, a mnogi s nestrpljenjem očekuju hoće li sastanak najbogatijih ponuditi neke odgovore ako ne i rješenja postojeće krize. No, prije svega na sastanku G20 trebat će pomoriti dvije velike suprotnosti odnosno one koji kažu kako je izlaz iz krize u golemim državnim subvencijama u gospodarstvu do onih koji se zalažu za restriktivniju regulativu i kontrolu banaka i svjetskih financijskih organizacija.
Letvica očekivanja podignuta je vrlo je visoko, a da je to zaista tako potvrđuje i radni naslov sastanka najbogatiji "Reforma svjetskog financijskog sustava". Među predloženim reformama naći će se i ono o dramatičnom povećanju sredstava MMF-a kao odgovor na sve veći broj zemalja koje su se toj instituciji obratile za pomoć.
Koliko dati MMF-u?
Prema zemljama EU-a za MMF dovoljno je oko 100 milijardi dolara što bi bilo dvostruko više, dok SAD žele MMF-u staviti na raspolaganju 500 milijardi dolara i to za posudbe posrnulim svjetskim gospodarstvima. No, osim visine novca prava borba vodit će se oko preraspodjele utjecaja unutar MMF-a.
M.M.
Foto:AFP